Novoizabrani potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta i budući predsjedatelj parlamentarnog Odbora za pridruživanje Europske unije i Ukrajine, naš eurozastupnik Andrej Plenković večeras je u izravnom javljanju iz Kijeva u središnji Dnevnik HRT-a govorio o teškoj situaciji u Ukrajini, njenom europskom putu, diplomatskim naporima koji se ulažu u postizanje mirnog rješenja…
Njegovu izjavu za Dnevnik HRT-a prenosimo u cijelosti:
Danas su kolege iz izaslanstva Europske pučke stranke zajedno s predsjednikom Daulom i predsjednikom Kluba zastupnika Weberom razgovarali s premijerom Jacenjukom i predsjednikom parlamenta Turčinovim te nizom ministara. Atmosfera u Ukrajini slična je onoj u Hrvatskoj 1991. godine. Situacija na istoku Ukrajine izuzetno je zabrinjavajuća. Rušenje malezijskog zrakoplova i današnje rušenje dva ukrajinska vojna zrakoplova su novi razlozi za uzbunu u Ukrajini. Ono što ta zemlja danas očekuje je vrlo jasna podrška Europske unije te nastavak daljnjeg pritiska prema Ruskoj federaciji. Pobunjenici i proruski separatisti na istoku Ukrajine nikako se ne bi mogli ovako ponašati bez potpore i bez odgovarajućeg naoružanja i pomoći u ljudstvu. U tom smislu, za Europsku pučku stranku ključno je da se uspostavi stroga kontrola granice između Ukrajine i Ruske federacije. Prema najavama, danas slijedi novi paket restriktivnih mjera i sankcija koje je najavila njemačka kancelarka Merkel.
Vidjeli smo nekoliko sastanaka Europskog vijeća i nekoliko sastanaka ministara vanjskih poslova. Postoje četiri faze sankcija. Mislim su restriktivne mjere u financijskom sektoru onih roba koje imaju takozvanu dvojnu namjenu uskoro pred nama. Također, tu su i mjere suspendiranja aktivnosti Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i niza drugih sektorskih mjera koje će Europska unija poduzeti. Mislim da je eskalacija sukoba u zadnjih nekoliko dana prelila čašu i da je sada na dnevnom redu pritisak na Moskvu kako u pogledu diplomatskih napora, tako i u smislu sankcija i restriktivnih mjera. SAD su svoje već napravile, a Europska unija to će sigurno napraviti u idućih nekoliko dana. Kada je riječ o Ukrajini, praktički imamo tri paralelna procesa: provedbu mirovnog plana predsjednika Porošenka, operaciju vojno-antiterorističkog karaktera na istoku zemlje i čitav niz međunarodnih napora, uz potporu Europske unije i OESS-a, da se postigne jedno mirno rješenje koje je u konačnici u interesu svima. Za Europsku uniju i za njezinu vanjsku politiku trenutna situacija u Ukrajini pitanje je vrijednosti i poštivanja međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta, odnosa sa strateškim partnerima kao što je Rusija, vanjske i energetske politike. Nema praktički nijednog kapitalnog pitanja koje se trenutno ne sažima u slučaju Ukrajine, a koja je na dnevnom redu i Europskog parlamenta i Odbora čiji sam potpredsjednik, a posebnu odgovornost imat ću kao budući šef Delegacije Europskog parlamenta za odnose s Vrhovnom Radom o provedbi sporazuma o pridruživanju koje je, kao što znamo, jedan od glavnih koraka europskog puta Ukrajine u proteklih nekoliko mjeseci.
Ukrajina ima svoj europski put. Pitanje proširenja, ne samo za Ukrajinu, nego i za zemlje na jugoistoku Europe, počevši od Bosne i Hercegovine pa nadalje, nastavit će se, ali sigurno ne u sljedećih 5 godina Junckerova mandata i mandata ovog Europskog parlamenta. Smatram da Ukrajini trebamo omogućiti europski put te potporu za cjelovitu transformaciju države i izgradnju državnih institucija. Podsjećam, Ukrajina je treća zemlja koja je priznala Hrvatsku u studenom 1991. godine. Ukrajina, teritorijem najveća zemlja na europskom kontinentu s 46 milijuna stanovnika izabrala je svoj europski put, u krajnjoj liniji, izabrali su ga Ukrajinci ovdje na Majdanu, koji je iza mene u kadru.
