Voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica ovog je tjedna imala pune ruke posla u Odboru za turizam i promet. Istaknula je pitanja i otvorila teme od velike važnosti za hrvatski turizam. Briga za Hrvatsku i nacionalne interese našoj su eurozastupnici na prvom mjestu! 

Važnost „kruzera“ za Hrvatsku

Tako je Šuica sudjelovala na konferenciji Odbora o izazovima europskog turizma, na kojoj se, među inim, govorilo o digitalizaciji malih i srednjih poduzeća u turističkom sektoru, modernijem načinu poslovanja i promocijom paneuropskih proizvoda, kao i liberalizaciji viznog programa. Sudjelovao je i Marco Digioia iz „Cruise Lines International Associationa“ koji je istaknuo da Europom godišnje kruži preko 6 milijuna ljudi u brodovima za kružna putovanja te da im ponudu treba što bolje prilagoditi.

Zaštita baštine i okoliša

Šuica je pritom istaknula da dolazi iz Dubrovnika - grada svjetske kulturne baštine UNESCO-a koji je prošle godine prihvatio skoro milijun putnika s „kruzera“. Naglasila je da svakako treba pronaći održivu i dugotrajnu strategiju razvoja industrije kružnih putovanja, ali da se masovnim iskorištavanjem ne ugroze naše kulturno-povijesne znamenitosti i da se zaštiti okoliš. A potom upitala Digioiju:

- Mogu li brodarske kompanije voditi računa o kulturno-povijesnoj baštini nekih europskih gradova, primjerice Dubrovnika i što možemo napraviti da takvu vrstu turizma učinimo održivom?

Veliki forum u Dubrovniku

Odgovarajući na pitanja, Digioia je istaknuo da će se u skladu s Direktivom o sumporu koja je stupila na snagu 2015. brodovi obvezati na smanjenje emisija u lukama:

- Regulirat će se količina sumpora u gorivu što je pogotovo važno za gradove poput Dubrovnika i Venecije!

Digioia je istaknuo da će se u Dubrovniku 23. travnja održati „Adriatic Sea Forum“ koji će se baviti temom kružnih putovanja istaknuvši da ako bi došlo do zabrane ulaska „kruzera“ u Veneciju ili Dubrovnik, domino efektom bi se stvorio gubitak veći od 500 milijuna eura za zemlje Jadranskog bazena.

Riješiti problem ruskih viza

Šuica je, također, kao članica Odbora za turizam i promet uputila pitanje Komisiji vezano za nametnute ekonomske sankcije Europske unije Ruskoj federaciji:

- Mogu li države članice EU-a kojima je turizam jedna od glavnih gospodarskih grana, poput Hrvatske, očekivati liberalizaciju, odnosno lakše izdavanje viza građanima Rusije koji žele posjetiti neku od destinacija u EU s ciljem osiguranja stabilnosti u europskom turističkom sektoru?

Značaj ruskih turista

Naša je eurozastupnica zaključila da bi EK prilikom izrade novog viznog paketa trebala uzeti u obzir ekonomski značaj turizma koji čini 10 posto BDP-a EU:

- U Hrvatskoj udio turizma u BDP-u iznosi više od 15 posto, zbog čega je važno liberalizirati vizni režim, a ako to nije moguće izlaz je u uvođenju novih vrsta viza u turističke svrhe.

Obustavljeni postupci s Rusijom

Dijalog o liberalizaciji viznog režima s Rusijom dobro je napredovao do početka 2014. EU je s Rusijom pregovarao i o unaprijeđenom sporazumu EU-a i Rusije o pojednostavljenom izdavanju viza. Međutim, oba su postupka obustavljena u okviru mjera ograničavanja koje je EU nametnuo Rusiji nakon njezina nezakonitog pripojenja Krima i sukoba u istočnoj Ukrajini! - odgovor je Europske komisije eurozastupnici Šuici.