Drugog dana boravka u Parizu, predsjednik Vlade Republike Hrvatske i HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković održao je predavanje na francuskom jeziku na Institutu političkih znanosti Sciences Po na temu „Hrvatske perspektive i iskustva četiri godine nakon pristupanja Europskoj uniji“.
Na vrlo posjećenom predavanju, predsjednik Plenković upoznao je sudionike s hrvatskim iskustvima od osamostaljenja, obrane zemlje, do pristupnih pregovora i članstva u Europskoj uniji.
Europski put
Podsjetio je da je Hrvatska imala puno teži put u odnosu na ostale zemlje koje su se u zadnjim valovima proširenja pridružile Europskoj uniji, jer je paralelno s obnovom zemlje morala provoditi strukturne reforme i prilagodbe kako bi zadovoljila kriterije Europske unije.
- Naš europski put nije bio jednostavan kao većini zemalja srednje i zapadne Europe. Nažalost, pretrpjeli smo ratnu agresiju 90-tih godina. Hrvatska se suočila s mnogobrojnim izazovima. Morala je osigurati tranziciju iz jednostranačkog sustava u pluralnu demokraciju, a zatim uspostaviti državne institucije i steći međunarodno priznanje.
Reforme
Istaknuo je da njegova Vlada provodi sveobuhvatne reforme i da su pred njom reforme javne uprave, pravosuđa i mirovinskog sustava. Predsjednik Vlade iznio je podatke o pozitivnim trendovima u Hrvatskoj - osobito o gospodarskom rastu, inflaciji, padu nezaposlenosti i rastu zaposlenosti te izlasku iz postupka prekomjernog deficita .
Kao glavne ciljeve na kojima će Vlada raditi naveo je ulazak u Schengenski prostor, za koji će Hrvatska biti spremna 2019. te ulazak u Eurozonu.
Suprotstavljanje populizmu
Na upit kako se suprotstaviti desnom i lijevom populizmu u Hrvatskoj, predsjednik Plenković je kazao da nema univerzalnog recepta, naglasivši kako je nužno puno bolje komunicirati s građanima o tome što donosi članstvo u Europskoj uniji. Pojasnio je da je on prvi predsjednik hrvatske Vlade koji redovito izvještava Hrvatski sabor o svim sastancima Europskog vijeća, a da populisti zloupotrebljavaju raspravu govoreći o svemu drugome samo ne o europskim temama, isključivo u dnevnopolitičke populističke svrhe.
Stav o haškoj presudi
Upitan o tome kakav je službeni stav Hrvatske o Haškom sudu i njegovoj presudi u slučaju šestorice hrvatskih čelnika iz BiH, predsjednik Plenković ponovio je da je Hrvatska jedna od zemalja koje su snažno podržale osnivanje Haškog suda i da poštuje njegove presude. Dodao je da je Hrvatska nezadovoljna činjenicom što se tri puta pokušala uključiti u proces bosanskohercegovačkoj šestorici kao prijatelj suda kako bi objasnila element koje je iznijelo tužiteljstvo o ulozi prvog hrvatskog predsjednika i njegovih suradnika, ali da je sva tri puta bila odbijena.
Uoči predavanja, predsjednik Plenković sastao se s ravnateljem Instituta političkih znanosti Sciences Po Frédéricom Mionom.
