U Europskom parlamentu jučer je, nakon ljetne stanke, održan prvi sastanak Odbora za vanjske poslove (AFET). Na sastanku je sudjelovala i voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu (i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a) Dubravka Šuica. Posebni izaslanik talijanskog Ministarstva vanjskih poslova za sastanak na vrhu zemalja jugoistočne Europe Michele Giacomelli izvjestio je zastupnike o zaključcima sastanka zemalja jugoistočne Europe u Trstu.
Berlinski proces
Sastanak na vrhu o jugoistoku Europe dio je Berlinskog procesa, inicijative za jaču regionalnu suradnju nastale kako bi se zadržala dinamika procesa integracije zbog povećanog osjećaja euroskepticizma i straha od zaustavljanja proširenja EU.
Inicijativa je započela sastankom u Berlinu 2014., a nastavljena 2015. u Beču, 2016. u Parizu i 2017. u Trstu. Na sastanku su sudjelovali predsjednici vlada, ministri vanjskih poslova, gospodarstva i prometa iz zemalja jugoistočne Europe te iz nekoliko zemalja članica EU: Austrije, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Italije, Slovenije i Ujedinjenog Kraljevstva. Hrvatsku i hrvatske interese na sastanku je predstavljao predsjednik HDZ-a i Vlade RH mr. sc. Andrej Plenković.
EU potiče ulaganja i projekte
Posebni izaslanik Giacomelli naglasio je kako su na sastanku istaknuta tri važna područja jačanja regionalne suradnje: infrastrukturni projekti, povezivanje gospodarstava i povezivanje ljudi.
Europska komisija najavila je veliki paket o povezivanju koji osigurava nepovratna sredstva u iznosu od 194 milijuna eura i potiče ulaganja u vrijednosti od 500 milijuna eura za sedam novih regionalnih projekata za poboljšanje prometnih i energetskih veza unutar jugoistočne Europe. U sklopu sastanka dogovoren je i akcijski plan za razvoj regionalnoga gospodarskog područja u cilju stvaranja zajedničkog tržišta, čime će se potaknuti rast i stvaranje radnih mjesta, osobito za mlade koji su na sastanku predstavili svoj program rada.
Potpora ulasku u EU
Eurozastupnica Šuica zahvalila je posebnom izaslaniku na detaljnom izvješću te naglasila kako podupire pridruživanje zemalja jugoistoka Europe Europskoj uniji, no izrazila bojazan kako bi se dublja regionalna integracija mogla smatrati zamjenom za pristupanje EU.
- Svi smo odgovorni za povezivanje zemalja regije međusobno, ali i s EU - kroz zajedničke vrijednosti, ljude i tržišta te stoga podržavam Berlinski proces. Međutim, iako maksimalno podržavam europski put ovih zemalja, imam određene rezerve prema formiranju zajedničkog tržišta i pitam se znači li to oživljavanje Jugoslavije te može li se ova inicijativa smatrati zamjenom za pristupanje EU. Treba imati na umu da Srbija i BiH još nisu priznale neovisnost Kosova pa je teško zamisliti da će dijeliti zajedničko tržište. Također me zanima rješavanje bilateralnih pitanja u cijeloj regiji i kako se planira otkloniti nedostatak političke volje u pojedinim zemljama. Naravno, veseli činjenica da je dogovoreno sedam infrastrukturnih projekata i investicija od 500 milijuna eura te da će se otvoriti nova radna mjesta i jačati gospodarstvo.
Sljedeći sastanak na vrhu planiran je 2018. godine u Londonu.
