Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu eurozastupnici su jučer raspravljali o utjecaju plinovoda „Sjeverni tok 2“ na tržište plina u srednjoj i istočnoj Europi.

Projekt „Sjeverni tok 2“ uključuje izgradnju dviju cijevi plinovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi prostornih metara plina godišnje - iz Rusije u Njemačku pod Baltičkim morem. Republika Hrvatska - zajedno s ostalim državama srednje i istočne Europe - uputila je prosvjedno pismo predsjedniku Europske komisije Jeane-Claudu Junckeru u kojemu se od EK traži da ocijeni je li projekt „Sjeverni tok 2“ u skladu s europskim energetskim zakonodavstvom i strateškim ciljevima.

Realizacijom Sjevernog toka 2 provedba projekta LNG-a na Krku, koji je strateški investicijski projekt Republike Hrvatske, bila bi upitna.

Smanjiti uvoz

Naša eurozastupnica Ivana Maletić istaknula je da je potrebno da Europa smanji ovisnost u uvozu energenata.

- Drago mi je da smo večeras svi rekli veliko i složno „Ne!“ projektu Sjevernog toka 2. Nije nam cilj pomoći diverzifikaciju lanaca opskrbe iz Rusije, nego diverzificirati izvore energije u Europi i smanjiti ovisnost o uvozu i zato mi je drago da smo večeras svi rekli složno „Ne!“ Sjevernom toku 2. Energetska ovisnost vrlo lako se pretvara u ekonomsku, a ekonomska u socijalnu. Na taj način Europu, koju želimo učiniti liderom i pokretačem razvoja, projektima poput Sjevernog toka 2 guramo u drugom smjeru

195 ključnih projekata

Maletić se osvrnula i na 195 ključnih projekata koje je identificirala EK, među kojima je i pet hrvatskih projekata, poput LNG-a na Krku i plinovoda Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica. To su projekti kojima se pridonosi ispunjavanju strateških ciljeva energetske unije. Naglasila je da plinovod „Sjeverni tok 2“ ugrožava vrijednost i provedbu ostalih energetskih projekata čiju smo pripremu već počeli financirati iz CEF-a (eng. Connecting Europe Facility).