U Europskom parlamentu u Strasbourgu jučer se s Visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Federicom Mogherini raspravljalo o situaciji o Siriji.
Rat u Siriji, jedna od najgorih humanitarnih kriza s kojima se svijet suočava od Drugog svjetskog rata, i dalje ima poražavajuće i tragične posljedice. Sukob ima destabilizirajući utjecaj na širu regiju, raseljavanje ljudi, pogoršanje političke situacije i širenje terorizma.
Hitna humanitarna pomoć
Zastupnici Europskog parlamenta istaknuli su da 13 milijuna osoba, uključujući šest milijuna djece, hitno treba neki oblik humanitarne pomoći, te najoštrije osudili sva zlodjela i kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava počinjena u ovom sukobu, a posebne ona koja su počinile snage Asadova režima.
Ubrzati pregovore
Voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu (i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a) Dubravka Šuica pozvala je europske čelnike na konkretna rješenja za situaciju u Siriji:
- Situacija u Siriji je jedan od većih neuspjeha međunarodne zajednice. Sedam godina već pati sirijski narod, 73 puta je upotrijebljeno kemijsko oružje, 300.000 mrtvih, sve to govori u korist ove ujedinjene reakcije Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Amerike. Korištenje kemijskog oružja u predgrađu Damaska je neprihvatljivo i očito je da rat nije prestao. Stoga ne treba izgubiti iz vida da je Rusija uložila jedanaest puta veto u Vijeću sigurnosti i da ostaje jedino rješenje - političko rješenje. Vojno rješenje očito se ne može tražiti u Siriji i slažem se da se cijeli politički kapital treba koristiti u tom smjeru. Međutim, gospođa Mogherini je postavila jedno pitanje na koje nije dala odgovor. Pitala je tko mora popustiti? Očekujemo od konferencije u Bruxellesu sljedeći tjedan, a i od nastavka pregovora u Genovi da se ubrzaju i da daju konkretna i opipljiva rješenja. U protivnom će sirijski narod i dalje patiti, a mi nećemo imati rješenja.
EU pomogla s 10,6 milijardi eura
Od početka sukoba, EU je kroz instrumente vanjskog financiranja uputila oko 10,6 milijardi eura humanitarne pomoći. Oko 13 milijuna građana Sirije treba humanitarnu pomoć. Od toga, 6,1 milijuna interno raseljenih, 2,5 milijuna žive na teško dostupnim područjima i 400.000 u opkoljenim područjima. Civili su i dalje glavna žrtva sukoba, a djeca i mladi čine više od polovice raseljene populacije.