Na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu ovog su tjedna, među ostalim, teme bile Agenda 2030 i razvojni ciljevi, pomoć Europske unije Libanonu i Jordanu za suočavanje s posljedicama sirijske krize te odluka o reformi zajedničkog europskog sustava azila.

EU - najveći donator

Agenda 2030 je namijenjena svim zemljama u svrhu iskorjenjivanja siromaštva i dostizanja održivog razvoja do 2030. - sastoji se od 17 ciljeva održivog razvoja i 169 povezanih ciljeva. Iznova se definira suradnja međunarodne zajednice oko globalne obveze stvaranja budućnosti za ljude i planet putem održivog razvoja, a EU ima vodeću ulogu od samog početka te je najveći donator razvojne pomoći koji je samo 2014. izdvojio 58 milijardi eura.

U raspravi o Agendi 2030, voditeljica naše delegacije u EP-u Dubravka Šuica naglasila je da ovaj sporazum utvrđuje globalni, sveobuhvatni program djelovanja.

- Dok su milenijski razvojni ciljevi bili usmjereni na zemlje u razvoju, Program 2030 prvi je globalni sporazum u povijesti kojim se utvrđuje univerzalni, sveobuhvatni program djelovanja kojim će se utjecati na sve zemlje. Tri su dimenzije održivog razvoja: ekološku, društvenu i gospodarsku dimenziju u područjima kao što su siromaštvo, nejednakost, sigurnost opskrbe hranom, zdravlje, zaposlenost, infrastruktura, održivo upravljanje prirodnim resursima, klimatske promjene…

Riješiti uzroke krize

Govoreći pak o pomoći EU-a Libanonu i Jordanu za suočavanje s posljedicama sirijske krize, Šuica je istaknula da je potrebno rješavati uzroke migrantske krize.

- Usporedimo li Tursku koja je primila 2 milijuna izbjeglica, a ima 80 milijuna stanovnika s Libanonom ili Jordanom koji su primili 5 milijuna izbjeglica, a što čini četvrtinu njihova stanovništva, onda Libanon i Jordan zaslužuju pohvalu. Ono na što se trebamo koncentrirati jest rješavanje uzroka krize - EU mora biti predvodnik tom procesu, a ne prepustiti Rusiji i SAD-u. Važno je naglasiti da Bliski istok trebamo promatrati kao našu regiju, a sigurnost EU ovisi o stanju u tom dijelu svijeta.

Reforma politike azila

Reforma zajedničke politike azila podrazumijeva promjenu Dublinskog pravila na način kako to predlaže Europska komisija, a to je da se zadrži pravilo prve zemlje ulaska te mehanizam za pravednu raspodjelu azilanata među svim članicama EU, a koji se prije svega treba temeljiti na solidarnosti. Predlaže se da države članice sudjeluju solidarnim iznosom od 250 000 eura po tražitelju azila, ukoliko se samoinicijativno isključi iz raspodjele.

Šuica:

Posebno ističem maloljetnike bez pratnje te želim podsjetiti na činjenicu da je 10 000 nestalih mladih izbjeglica bez pratnje podatak nad kojim se svatko od nas mora zamisliti. Zato je važno proširiti definiciju članova obitelji.