Zastupnik u Europskom parlamentu (HDZ/EPP) i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković sinoć je iz Strasbourga - u razgovoru u izravnom prijenosu za HTV-ovu emisiju Otvoreno (urednik i voditelj: Domagoj Novokmet) - komentirao sastanak čelnika Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske u Minsku (Bjelorusija). 

http://www.hdz.hr/vijest/eu/plenkovic-bruxelles-snazno-podupire-europski...

Plenković - koji je i predsjednik Izaslanstva EP-a za parlamentarnu suradnju između EU i Ukrajine - naglasio je kako bi se RH mogla snažnije angažirati u rješavanje ukrajinske krize s obzirom na iskustva iz procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja. Razgovor možete pogledati u cijelosti, a u nastavku prenosimo Plenkovićeve ključne poruke:

Najveći EU autoriteti 

Upoznat sam s razvojem događaja, danas sam se sastao s povjerenikom Johannesom Hahnom - nadležnim za politiku susjedstva i proširenja - a posebno nas je brifirao i francuski diplomat Pierre Vimont, zamjenik visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Federice Mogherini, koji nas je uputio u plan s kojim su u Minsk otišli njemačka kancelarka Merkel i francuski predsjednik Hollande. 

EU želi poslati snažnu poruku mira te su na sastanak otišli najveći mogući autoriteti - lideri dviju najutjecajnijih država članica. S obzirom na eskalaciju nasilja zadnjih tjedana, veliki je uspjeh i samo dovođenje za isti stol, nakon dužeg vremena, predsjednika Putina i Porošenka. 

Ukrajina ZA mir i europski put

Ne očekujemo odmah cjelovito rješenje, nego će za njegovo pronalaženje biti dan određeni rok. Ključ je u decentralizaciji Ukrajine, što je i osnovno pitanje ovog sastanka. Ukrajina, dakako, ne želi klasičnu federalizaciju - jer bi to značilo gubitak bitke ne samo protiv proruskih separatista, nego i Rusije. Angažman EU-a vrlo je bitan i mislim da će dogovor, ako se postigne, biti dobar za ukrajinski narod koji je u prošlih godinu dana na dvama izborima poslao vrlo jasnu poruku da želi mir i europski put. 

Ruska politika destabilizacije

Rusija vodi politiku destabilizacije zemalja koje su uključene u projekt Istočnog partnerstva Europske unije kako bi usporila njihov put prema EU, a isto tako i prema članstvu u NATO. Kada je riječ o Krimu, stav EU apsolutno je jasan - ne priznaje se ni „isfabricirani“ referendum, ni ilegalna aneksija.

Sva moguća pomoć

EU je ove godine u svrhu pomoći Ukrajini alocirala više od 11 milijardi eura. Pomoć je financijska, politička i humanitarna - nedavno je donijeta odluka i o zbrinjavanju više od milijun izbjeglica. Situacija je vrlo teška, pa je pojačan i angažman u provedbi sporazuma o pridruživanju. Ovakav napor nije bio napravljen ni za jednu zemlju u procesu proširenja u prošlih 20 godina.

Agresija & okupacija

Više sam puta apelirao da se i Republika Hrvatska angažira. Ne smijemo zaboraviti - Ukrajina je bila prva zemlja članica UN-a koja nas je priznala - 1991. godine. Možemo iskoristiti iskustva mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja kako bi se riješio problem Donbasa koji je trenutačno okupiran. Da, okupiran, za to nema primjerenije riječi. Ukrajina je žrtva agresije.

http://www.hdz.hr/vijest/eu/video-iskustva-mirne-reintegracije-korisna-z...

http://www.hdz.hr/vijest/eu/video-iskustva-hrvatske-mogla-bi-biti-iznimn...