Naša politička obitelj Europske pučke stranke -koja predstavlja desni centar, očekuje da novu Vladu predvode HDZ i Domoljubna koalicija s partnerima u političkom centru! * Očekujem daljnje sazrijevanje društva koje poštuje tradicionalne vrijednosti, naše kršćanske korijene i kulturu te se razvija po inkluzivnom modelu uz poštovanje prava manjina! * Nakon višegodišnjeg zastoja, Bosna i Hercegovina je ostvarila napredak na europskom putu! * Zabrinjava najava više referenduma u Republici Srpskoj kojima se dovodi u pitanje teritorijalna cjelovitost, prijeti povratak nestabilnosti i zastoj u potrebnim reformama Bosne i Hercegovine! * Ne smije se dopustiti povijesna nepravda da BiH među zemljama jugoistočne Europe bude zadnji vagon u vlaku za EU! * Summitom u Zagrebu potvrđeno je da je za stabilnost i sigurnost jugoistočne Europe nužna integracija u EU! * U malo više od dva mjeseca kroz Hrvatsku je prošlo više od 450 tisuća izbjeglica! * Mudrom politikom potrebno je izbjeći scenarij po kojem bi Hrvatska od tranzitne zemlje postala zemlja destinacije! – istaknuo je, između ostalog, eurozastupnik (i potpredsjednik Odbora za vanjske polove EP-a) Andrej Plenković u razgovoru za Jutarnji list. S njim je razgovarao novinar Jurica Körbler, a intervju prenosimo u cijelosti:

Kako iz bruxelleske perspektive vidite aktualne događaje u zemlji i koliko Europa prati što se kod nas događa? 

Rezultati parlamentarnih izbora, na kojima je HDZ bio relativni pobjednik, stvorili su novu konfiguraciju snaga u Hrvatskom saboru koja nije usporediva s ranijim postizbornim situacijama. Smatram da je za Hrvatsku u trenutnoj gospodarskoj situaciji i u aktualnom sigurnosnom kontekstu u Europi potrebno što prije formirati Vladu. Na razini institucija EU sa zanimanjem se prate pregovori koalicija, a naša politička obitelj Europske pučke stranke koja predstavlja desni centar, očekuje da novu Vladu predvode HDZ i Domoljubna koalicija s partnerima u političkom centru. Uostalom, kao i dvije trećine hrvatskih birača koji su glasali za promjene. 

Borba protiv terorizma

Koja je vaša vizija Hrvatske u mjesecima i godinama koje slijede? 

Nakon ispunjavanja tri strateška cilja u prošlih 25 godina, stjecanja neovisnosti, pobjede u obrambenom Domovinskom ratu te članstva u euroatlantskim organizacijama, a prateći korak s globalnim i europskim trendovima, Hrvatska treba konsolidirati svoje demokratske institucije i osnažiti gospodarstvo. Prve godine članstva u EU podrazumijevaju dovršetak tranzicije te osiguranje ravnomjernijeg razvoja svih dijelova zemlje. A to uključuje stvaranje stabilnih pravnih i poreznih okvira za poticanje poduzetništva te uklanjanje administrativnih barijera, čime se povećava i privlačnost za ulagače. Istodobno se moraju osigurati održivi mehanizmi socijalne solidarnosti. Očekujem daljnje sazrijevanje društva koje poštuje tradicionalne vrijednosti, naše kršćanske korijene i kulturu te se razvija po inkluzivnom modelu uz poštovanje prava manjina. 

U pripremi je skup o BiH koji je izuzetno važan i iz Europu. Ima li nade za BiH? 

Nakon višegodišnjeg zastoja, Bosna i Hercegovina je ostvarila napredak na europskom putu. Slijedom politike novog pristupa Europske unije stupio je na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i usuglašena je Reformska agenda. Napredak je ostvaren i u uspostavi koordinacijskog mehanizma europskih poslova. Istodobno zabrinjava najava više referenduma u Republici Srpskoj kojima se dovodi u pitanje teritorijalna cjelovitost, prijeti povratak nestabilnosti i zastoj u potrebnim reformama Bosne i Hercegovine. U proteklih godinu dana dogodila su se tri teroristička napada te je nužna i kvalitetnija suradnja sigurnosnih i policijskih službi u borbi protiv terorizma koji prijeti cijelom susjedstvu. Mi se u EP-u snažno zalažemo da se što prije riješi pitanje prilagodbe Protokola uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kojim bi se uzelo u obzir članstvo Hrvatske u EU jer taj problem već dvije i pol godine zabrinjava hrvatske gospodarstvenike. 

Europski put BiH 

Što je s položajem Hrvata u BiH? 

Briga o ravnopravnom položaju Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH trajna je zadaća nas zastupnika u EP-u. Posebno nas zabrinjava kontinuirani trend smanjivanja broja Hrvata u BiH. Ovog tjedna sam imao čast u EP-u organizirati predstavljanje knjige „Ljubav. Sila. Domišljatost Skidanje maski.“ banjolučkog biskupa Franje Komarice, koji se godinama zalaže za zaštitu interesa Hrvata i njihov povratak u entitet RS-a. Zadovoljan sam što je na konferenciji bio i nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić. Oni su susreli sve ključne zastupnike EP-a koji se bave BiH i predsjednika Martina Schulza. 

Nekoliko ste puta vi europski parlamentarci pokazali da se može djelovati zajedno, bez obzira na stranke. Tako je došlo i do organizacije ovog skupa? 

Kao hrvatski zastupnici, imamo prioritetnu vanjskopolitičku inicijativu i emancipiramo BiH kao važnu temu u EP-u. Smatram da ona mora biti visoko među prioritetima EU te stoga u bliskoj suradnji s partnerima u BiH kolegica Šuica te Picula, Preda, Radoš, Stier i ja organiziramo konferenciju o „Europskoj budućnosti BiH - 20 godina nakon Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma“. Na njoj će sudjelovati članovi Predsjedništva BiH Čović, Izetbegović i Ivanić, te visoka predstavnica Mogherini, povjerenik za susjedstvo Hahn, predsjednik EPP-a Daul, visoki predstavnik Inzko, predstavnik SAD-a Yee, bivši ministar Granić, kolege Brok, Kukan i Pack... 

Koje se poruke očekuju? 

Prva je poruka političkim akterima u BiH da prepoznaju šansu nove politike EU te angažirano pristupe provođenju opsežnih reformi koje se tiču javne uprave, pravosuđa i borbe protiv korupcije. Druga je da želimo jasnije definirati europski put BiH i podcrtati značaj što skorijeg podnošenja zahtjeva za članstvo BiH u Uniji. Ne smije se dopustiti povijesna nepravda da BiH među zemljama jugoistočne Europe bude zadnji vagon u vlaku za EU, poglavito u vrijeme kada Crna Gora dobiva pozivnicu za NATO, a Srbija otvara prva pregovaračka poglavlja. Pritom je reformska i europska orijentiranost predsjedatelja Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića vrlo korisna. Tome u prilog govore i nova Strategija proširenja EU i Izvješće EK o napretku BiH koji su najpozitivniji dosada. 

Zaštita Schengena 

Sa summita Procesa Brdo-Brijuni poslana je snažna poruka da Europa nije zatvorila vrata zemljama jugoistoka. Hoće li se širiti i dalje i kada realno možemo očekivati prijem novih članica, prije svega Srbije? 

Summitom u Zagrebu potvrđeno je da je za stabilnost i sigurnost jugoistočne Europe nužna integracija u EU, nastavak međusobne suradnje, ali i transatlantsko partnerstvo SAD-a i EU. Stoga je značajno da je nakon njemačke kancelarke Angele Merkel te francuskog predsjednika Francoisa Hollandea potpredsjednik Joe Biden jasno dao do znanja da i SAD podržavaju ovakav koncept suradnje. Jasno je da novog proširenja EU neće biti za mandata ove Komisije. Države kandidatkinje trebaju iskoristiti vrijeme koje je pred njima za provedbu potrebnih reformi, a EU članice trebaju pripremiti svoje javnosti za buduća proširenja. 

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker nekoliko je puta upozorio da je Schengen ugrožen. Kako će se najefikasnije zaštititi europske granice?

Veliki migracijski pritisak na pojedine članice EU razlog je što su neke države odlučile za uvesti pojačane kontrola na granicama, pa i podići ograde. I Francuska se nakon recentnog jezivog terorističkog napada u Parizu odlučila na zaštitu vanjskih granica. Premda su takve odluke u aktualnim okolnostima do određene mjere razumljive, važno je napomenuti da mogu biti samo privremene i nikako ne smiju dovesti do razgradnje pravne stečevine EU.

NE SMIJEMO OD TRANZITNE POSTATI ZEMLJA DESTINACIJE

Kako se u svemu do sada ponijela Hrvatska, kako Europa gleda na naš odnos prema izbjegličkoj krizi?

Vladina kriva procjena opsega i intenziteta migracijskog priljeva, te logistička nepripremljenost u početku je prouzročila improviziranje u suočavanju s krizom. Ujedno, predizborne zloporabe te izostanak adekvatne komunikacije nepotrebno su doveli do problema u odnosima sa susjedima. Situacija je sada bolja, a prijedlozi koje smo kao oporba iznosili od samog početka krize u većem su dijelu prihvaćeni. Riječ je prije svega o uvažavanju različitih pravnih statusa migranata, tj. izbjeglica, tražitelja azila i ekonomskih migranata. U malo više od dva mjeseca kroz Hrvatsku je prošlo više od 450 tisuća izbjeglica. Mudrom politikom potrebno je izbjeći scenarij po kojem bi Hrvatska od tranzitne zemlje postala zemlja destinacije.