Naš saborski zastupnik Božo Ljubić, izabrani predstavnik Hrvata izvan RH, poručio je da Hrvatska, koja je na primjeren način riješila pitanje svojih nacionalnih manjina, uključujući i srpsku, ima puni kredibilitet zahtijevati da se na sličan način riješi pitanje hrvatske nacionalne manjine u Srbiji:
- Očekujem od srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, njihove vlade i parlamenta da prijeđu s riječi na djela kad su u pitanju prava Hrvata u Srbiji - istaknuo je Ljubić potaknut pismom koje je, sredinom veljače, Hrvatskom saboru poslao Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Hrvati - žrtve govora mržnje
Povod za pismo, podsjetio je, verbalni su napadi na bivšu ravnateljicu Suvremene galerije u Subotici Nelu Tonković, koju preko društvenih mreža uporno nazivaju „ustašicom“, te na dostojanstvenike Katoličke Crkve u Subotici, sjedištu kulturnog i političkog života preostalih Hrvata u Vojvodini.
Ljubić je citirao dio pisma koji oslikava probleme s kojima se susreću predstavnici hrvatske manjine:
- “Predstavnici ekstremističkih grupacija ne biraju riječi kada je u pitanju negativno etiketiranje hrvatske zajednice u Srbiji, najčešće ih pogrdno nazivajući pripadnicima vojnih snaga NDH. Ono što dodatno unosi nespokoj kod pripadnika hrvatske manjine jest to što službena tijela srbijanske države, prije svega tužiteljstvo, ne čine ništa kako bi sankcionirala zakonom zabranjeni govor mržnje“.
Zaštita građana hrvatske nacionalnosti
Napomenuo je da su predstavnici Srbije bili vrlo glasni kad su nedavno napadnuti vaterpolisti Crvene zvezde u Splitu. Pridružio se osudi napada, ali i naglasio da se od Srbije očekuje da zaštiti “svoje građane hrvatske nacionalnosti, najmanje kako je to uređeno Sporazumom iz 2004. koji je potpisala s RH”.
Do sada, također je upozorio Ljubić, nije riješeno pitanje tim međudržavnim sporazumom zajamčene zastupljenosti hrvatske zajednice u lokalnim, pokrajinskim (Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine) i državnim (Narodna skupština Republike Srbije) predstavničkim tijelima te u javnim ustanovama i poduzećima.
Pet puta manje Hrvata nego 1990.
Posljedica svega, zaključio je, smanjenje je broja Hrvata u Srbiji:
- S 250 tisuća, koliko ih je bilo u prošlom stoljeću, broj im se, prema popisu iz 2011. godine, smanjio na oko 57 tisuća. Stoga očekujem od vlasti i najviših dužnosnika Srbije da se manje bave Hrvatskom, imputirajući joj grijehe ustaškog režima, a da se više posvete obvezama koje su preuzeli i izgradnji modernog društva u kojem će se štititi prava manjina.
