Potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta Andrej Plenković sudjelovao je - na poziv banjalučkog biskupa mons. Franje Komarice - u Banja Luci na Međunarodnom studijskom danu, punog naziva „Dvadeset godina od završne faze protjerivanja Hrvata, Bošnjaka i drugih s područja Republike Srpske“.
Na konferenciji su, osim eurozastupnika Plenkovića, sudjelovali vrhbosanski nadbiskup kardinal mons. Vinko Puljić, banjalučki biskup mons. Franjo Komarica, dopredsjednik entiteta Josip Jerković, bivši hrvatski član Predsjedništva BiH Ivo Miro Jović, direktor Europske akademije Miljenko Aničić… Te brojni drugi dionici političkog, akademskog i kulturnog života.
Prioritet - povratak prognanih Hrvata
Zahvalivši se kardinalu Puljiću i biskupu Komarici na svemu što su učinili za povratak i ostanak Hrvata u BiH, Plenković je istaknuo da je smanjenje broja Hrvata u BiH za više od 210 000 u zadnjih 25 godina izuzetno zabrinjavajuće, a realan broj je još i manji. Osobito u Republici Srpskoj - gdje su skoro nestali. Takva je situacija neprihvatljiva te predstavlja trajnu brigu i zadaću kako za hrvatske institucije, tako i zastupnike da se takvo stanje promijeni.
Poručio je da su za budućnost BiH i položaj hrvatskog naroda ključni europski put i gospodarski razvoj zemlje - kao i potpuno poštivanje jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda. Novim pristupom EU i stavljanjem fokusa na reformsku agendu, otvara se prilika za BiH da ubrza europski put i osigura bolji standard građana. Pritom je politički aktivizam predsjedatelja Predsjedništva BiH (i predsjednika sestrinskog HDZ-a BiH) prof. dr. Dragana Čovića usmjeren na reforme te djeluje kao integrirajuća sastavnica zemlje i svojevrsni motor europskog procesa.
Ustavna reforma BiH
Ovogodišnja 20. obljetnica Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma treba biti poticaj da se jasnije definira put BiH od Daytona do Bruxellesa, te pronađe kvalitetnije rješenje za moderni ustavni ustroj BiH. Plenković je podsjetio kako su pri usvajanju Rezolucije EP-a o napretku BiH hrvatski zastupnici vodili računa o ostvarivanju prava Hrvata, posebice kada je riječ o ustavnoj reformi BiH - koja treba uzeti u obzir načela federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti te legitimne predstavljenosti.
Za europsku BiH
Dodao je da umjesto separatističkih i centralističkih tendencija u BiH, prioritet treba biti pronalazak sofisticiranog rješenja kojim će sva tri naroda u potpunosti ostvariti svoje interese. Pritom će veliku potpornu ulogu u europskim procesima BiH odigrati Hrvatska - kao nova članica EU. Plenković je napomenuo da se svi akteri u BiH trebaju usredotočiti na provođenje reformske agende te stvaranje stabilnijeg pravnog i poslovnog okruženja, predvidljivog poreznog okvira, veće transparentnosti i odlučne borbe protiv korupcije. U tom smislu je pisano obvezivanje političkih stranaka i institucija u BiH jamstvo da EU vidi da je reformski put prioritetan. Takav pristup trebao bi omogućiti što skorije podnošenje zahtjeva za članstvo BiH u EU - jer se ne smije dopustiti povijesna nepravda da BiH bude zadnji vagon u vlaku prema EU među zemljama jugoistočne Europe.
Rezolucija EP-a
Radi stabilnosti i procesa pomirenja u susjedstvu, Plenković je naglasio da se svaki signali secesionizma i relativiziranja počinjenih zločina trebaju snažno osuditi. Podsjetio je kako je Europski parlament posebnom rezolucijom vrlo jasno i nedvosmisleno osudio genocid koji se dogodio u Srebrenici. Premda trenutak za proces proširenja EU nije idealan - zbog šireg konteksta - rekao je da je svima u interesu da BiH ide naprijed. Te da se poboljša položaj hrvatskog naroda - što su i trajne obveze HDZ-ove delegacije u EP-u na kojima zajedno s kolegama kontinuirano radi.
Konferencija o europskoj budućnosti BiH
Plenković je naglasio da će se o pitanju povratka protjeranih Hrvata i svih drugih u BiH razgovarati (i) u Europskom parlamentu - tijekom posjeta banjalučkog biskupa mons. Komarice početkom prosinca, kojem će biti domaćin. U kontekstu obilježavanju 20. obljetnice Daytonskog sporazuma u Europskom parlamentu će se u prosincu, naime, održati konferencija o europskoj budućnosti BiH - na kojoj će sudjelovati sva tri člana Predsjedništva BiH.
