Predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković podnio je danas u Hrvatskom saboru Izvješće o sastancima Europskog vijeća u prošloj godini.
Istaknuo je da je prošla godina bila izrazito zanimljiva i intenzivna.
- Imali smo 11 sastanaka na vrhu od kojih su četiri bila formalna. Isto tako, bila je to godina koja je donijela i nekoliko zanimljivih izbornih rezultata u zemljama članicama. Primjerice, pobjeda Macrona u Francuskoj, koji godinu dana prije izbora nije niti postojao na političkoj sceni. Istodobno, Angela Merkel je četvrti put pobijedila, ali uz bitno drukčiji sastav Bundestaga. Ta su dva događaju obilježila međunarodnu scenu.
Dva strana jezika u školama
Naglasio je da je predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani za jedan od prvih posjeta u svom mandatu izabrao Hrvatsku, a najavio je da će početkom veljače na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu Hrvatska prva od članica iznijeti svoj pogled na budućnost EU-a.
Brojnim misijama hrvatskih vojnika, kazao je Plenković, šaljemo poruke angažiranosti na području europske sigurnosti i obrane. Naveo je i da se u Bruxellesu razmišlja da u školama zemalja članica dva strana jezika budu obavezna.
- Mislim kako bi se o tome trebalo voditi računa i u Hrvatskoj, kako bismo iznjedrili ljude koji se mogu kvalitetno uključiti u tržište rada od pola milijarde ljudi.
Ulazak u Schengen…
Što se tiče ulaska u Schengen, predsjednik Plenković je kazao da je od ukupno 120 milijuna eura koja su nam bila na raspolaganju u tu svrhu Hrvatska do sada apsorbirala čak 98 posto i da smo uvelike napredovali što se tiče tehničkog dijela, novih objekata i prisutnosti većeg broja policajaca na granicama.
- Plan je da tijekom 2019. ispunimo tehničke uvjete i onda je ulazak u Schengen isključivo pitanje političke odluke. Bugarska i Rumunjska su tehničke uvjete ispunile još 2007. godine, ali još nema političke odluke da postanu članice Schengena.
… i eurozonu
Plenković je, pri kraju Izvješća, kazao da je na Vladi da u kontekstu Nacionalnog programa reformi, rasta gospodarstva, stabilnih javnih financija i smanjenja javnog duga predano radi na ispunjenju uvjeta za ulazak Hrvatske u eurozonu.
- Prema mojoj procjeni, Hrvatska bi na kraju mandata iduće Vlade trebala ispuniti članstvo za eurozonu.
