Aktualno prijepodne („aktualac“) nastavljen je odgovorima predsjednika Vlade RH i HDZ-a mr. sc. Andreja Plenkovića te naših ministrica i ministara na pitanja saborskih zastupnika.
Donosimo odgovore predsjednika Plenkovića na dvije važne teme:
O PELJEŠKOM MOSTU
Nema te mogućnosti da bi BiH mogla zaustaviti izgradnju Pelješkog mosta. Taj će se strateški i u Europskoj uniji općeprihvaćeni projekt - koji, uostalom, EU sufinancira s 375 milijuna eura - realizirati i u suglasju s Bosnom i Hercegovinom. Svi iz Dubrovačko-neretvanske županije znaju što taj most znači, a i građani Neuma, pogotovo u turističkoj sezoni, samo bi profitirali.
Visina mosta je 55 metara, a širina prolaza za brodove 200 metara. Kakav bi to brod trebao ići prema Neumu, a da ne bi mogao proći ispod Pelješkog mosta koji je samo 10 metara niži od onog na Bosporu?!? Sve što treba objasnit ćemo našim prijateljima u BiH i, ponavljam, realizirati projekt.
O SIMBOLIMA TOTALITARNIH SUSTAVA
Našli smo rješenje da se ploča izmjesti iz Jasenovca. I to bez konflikta s braniteljima - što je i umijeće i poruka respekta prema onima koji su dali život za Hrvatsku. Kad je riječ o dugoročnom reguliranju pitanja znakovlja i simbola totalitarnih sustava, osnovali smo Vijeće upravo kako bismo napokon riješili problem koji se nijedna Vlada prije nas nije usudila riješiti. Vijeće će nam dati jasne preporuke na temelju kojih ćemo predložiti zakonsko rješenje.
O ZAŠTITI DIGNITETA DOMOVINSKOG RATA
Što se tiče časti hrvatskih branitelja i zaštite digniteta Domovinskog rata, mislim da je ponašanje naše Vlade egzemplarno. Uoči obljetnice Oluje, odlučili smo održati sjednicu u Kninu, na kojoj smo usvojili novi, cjeloviti i jedinstveni Zakon o pravima hrvatskih branitelja i njihovih obitelji. Time smo poslali i više nego jasnu poruku kakav je naš stav prema Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima. Uostalom, u ovoj Vladi prvi put u povijesti sjede dvojica ratnih zapovjednika gardijskih brigada - generali Damir Krstičević i Tomo Medved.
O SLOVENSKOJ & MAĐARSKOJ UCJENI
Stav i Slovenije i Mađarske spram ulaska Hrvatske u OECD protivan je zajedničkom stajalištu EU još od 2007. - koje vrlo jasno obvezuje države članice, pogotovo one koje su već u OECD-u, da podupiru ambicije drugih članica EU da uđu u OECD. Stav Slovenije i Mađarske doživljavam krivim, pogrešnim i zasigurno nedobronamjernim.
Stav mađarske strane, kako nam ga je prenijela i predsjednica RH, za nas nije dobar i mi ćemo ga kroz razgovore svakako pokušati promijeniti. Hrvatska i Mađarska mogu imati otvorena pitanja, ali protivljenje članstvu Hrvatske u OECD-u nije nam prihvatljivo. I tu će im jasnu poruku prenijeti i naš novi veleposlanik koji je ovih dana otišao u Mađarsku.
O HERNADIJU & NEOVISNOSTI PRAVOSUĐA
Pitate je li potez Mađarske rezultat činjenice da su joj možda u predizbornoj kampanji 2015. neki dužnosnici obećali da će se problemi Hernadi i INA-MOL riješiti na „prihvatljiv način“. Mogu odgovoriti da je naš principijelan stav da su sve aktivnosti hrvatskoga pravosuđa neovisne od onog što radi izvršna vlast.
S druge strane, vrlo kompleksni odnosi koje danas imamo s Mađarskom, na ovaj su ili onaj način uvjetovani dinamikom rješavanja tog čvora koji možemo nazvati INA-MOL, a on se sada, evo, prelio u „ring“ OECD-a, pa u ring Europskog suda za ljudska prava, pa u ring Europskog suda u Luxembourgu, pa još pije Interpola. Problematiziranje našeg ulaska u OECD vidim kao nastavak multilaterizacije pitanja INA-e od strane Mađarske. I ono me nije iznenadilo, međutim, to nikako nije gesta koja se očekuje od dvije zemlje koje trebaju riješiti otvorena pitanja. Mi ćemo u dijalogu s Mađarskom, ponavljam, nastojati prije svega otkloniti takav stav o našem članstvu u OECD-u, a s druge strane rješavati pitanje INA-MOL.
