Naš saborski zastupnik (i kandidat za gradonačelnika Splita) Andro Krstulović Opara danas se - u ime Kluba zastupnika HDZ-a - osvrnuo na 50. obljetnicu donošenja Deklaracije o položaju i nazivu hrvatskog književnog jezika. Ujedno je i pozvao na ponovnu uspostavu Vijeća za normu hrvatskog jezika.
Donosimo ključne poruke:
Objavljena u Telegramu
Točno prije 50 godina u tjedniku Telegram objavljen je tekst Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Tekst je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova. Podsjetit ću - tjedan dana prije tog znakovitog 17. ožujka u Matici Hrvatskoj skupina od sedam znanstvenika, književnih i kulturnih djelatnika napisala je tekst Deklaracije. Od tada, ništa više nije bilo kao prije. Počeli su se skidati okovi s hrvatskog jezika. Iako ni tada, pa sve do 1990., nije bilo lako skrbiti, njegovati, slobodno izučavati i stvarati samostalni hrvatski službeni jezik. Deklaracija je presudni, važni povijesni događaj jer je spojila hrvatski narod i hrvatski jezik u snažni bedem u obrani (i) svega onog drugog što baštinimo na našim hrvatskim prostorima.
Marulić - otac hrvatske književnosti
S ponosom ističem da je otac hrvatske književnosti, dični Marko Marulić, Splićanin, sa svojom Juditom - prije 500 godina - „u versih harvacki složenu“ započeo hrvatsku književnost. Prije 170 godina u Hrvatskom državnom saboru je 23. listopada 1847. Sabor na prijedlog Ivana Kukuljevića Sakcinskog donio odluku da je hrvatski diplomatički službeni jezik kojim se treba govoriti
Osnovati Vijeće za normu hrvatskog jezika
O jeziku se mora skrbiti na državnoj razini. Preko Ministarstva znanosti i obrazovanja - ali i drugih institucija - donijeti značajne dokumente i odrednice kojima će se jamčiti pravilan razvoj našeg jezika. Račanova, a potom i Milanovićeva vlada, dvaput su ukinuli Vijeće za normu hrvatskog jezika. To nije slučajno. Zašto toliko smeta krovno tijelo koje promišlja i skrbi o našem jeziku? Hrvatska javnost očekuje od ovog Sabora i Vlade RH da sa istaknutim ustanovama, koje skrbe o našoj baštini i kulturi, ponovno uspostavi Vijeće za normu hrvatskog jezika. Ono će na najbolji mogući način skrbiti i njegovati razvoj našeg jezika. Hrvatski jezik jedan je od 24 službena jezika Europske unije, ali zbog toga se ne smije zavarati i uspavati - Sabor treba brinuti o tom najsnažnijem biljegu našeg nacionalnog i kulturnog identiteta.
