Potpis na pristupni ugovor stavili su točno u 10.33 sati hrvatski predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor, što je bilo popraćeno velikim pljeskom nazočnih državnika. Svečanost potpisivanja trajala je točno dvadeset minuta, prva zemlja koja je potpisala ugovor bila je Belgija a posljednja Velika Britanija.
Uz Ugovor o pristupanju, potpisan je i Završni akt, završni politički dokument Međuvladine konferencije u kojem se navodi sve što je usuglašeno tijekom pregovora.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je tom prigodom da je riječ o povijesnom činu koji po svojoj važnosti odgovara odluci Hrvatskog sabora o neovisnosti.
"Svjedočimo povijesnom činu, potpisivanje Ugovora o pristupanju čin je koji po svojoj važnosti za hrvatske građane stoji uz bok odluci Hrvatskog sabora o neovisnosti", rekao je Josipović.
"Nakon dvadeset godina moderna se Hrvatska vratila političkom i kulturnom prostoru kojem je u povijesti pripadala", rekao je.
Josipović je kazao da je počašćen što u ovom povijesnom trenutku predstavlja hrvatske građane, ali i da osjeća i duboku poniznost, poštovanje i zahvalnost, jer je Hrvatska prva nova članica koja je morala prevladati i teško nasljeđe rata.
"S Europom Hrvatska je bogatija, a s Hrvatskom je i Europa bogatija", kazao je hrvatski predsjednik, naglasivši da svoju teško stečenu suverenost Hrvatska ne predaje Europskoj uniji već njezin dio ulaže u Uniju.
Pristupni proces u Hrvatskoj još nije završen, ustrajat ćemo na reformama i punoj provedbi europske pravne stečevine, naglasio je, dodajući da će Hrvatska nakon izbora imati novu vladu koja može i mora nastaviti reforme s novim poletom.
Potpisivanje Ugovora o pristupanju Hrvatske EU-u predstavlja vrhunac međunarodne afirmacije zemlje i Hrvatska se vraća u obitelj europskih naroda kojoj je oduvijek i pripadala, kazala je na svečanosti premijerka Kosor.
"Potpisivanje Ugovora predstavlja vrhunac naše međunarodne afirmacije, a članstvo u EU predstavlja završetak transformacijskog procesa", kazala je Kosor, zahvalivši svima koji su sudjelovali u pregovorima između Zagreba i Bruxellesa.
Hrvatska premijerka podsjetila je da su hrvatski pregovori bili puno složeniji od svih dosadašnjih, te istaknula da je Hrvatska dokaz da se poduzete reforme isplate. Hrvatska tako otvara vrata Unije i za zemlje regije, dodala je, a svoja iskustva dijelit će i sa svojim susjedima.
Hrvatska je svjesna svih problema s kojima se EU suočava i zna da se rješenje može pronaći zajedničkim odlukama. "Hrvatska je nov pouzdan partner koji je spreman pomoći", dodala je, izraživši uvjerenje da će hrvatski građani na referendumu velikom većinom podržati ulazak Hrvatske u EU.
"S ponosom pozdravljam svoju Hrvatsku od Vukovara do Dubrovnika. Ponosna sam što sam dio ovog povijesnog trenutka. Neka živi jedina i vječna Hrvatska, neka živi i napreduje Europska unija", zaključila je.
Čestitke Hrvatskoj na potpisivanju Ugovora o pristupanju izrazili su predsjednik Europskog vijeća Herman Van Romupy, poljski premijer Donald Tusk, čija zemlja u ovom polugodištu predsjeda EU-om, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek.
"Danas je povijesni dan za Hrvatsku i za EU", rekao je Van Rompuy.
Dodao je kako postignuće Hrvatske pokazuje svima u regiji da se radom i upornošću može dostići europsko članstvo. Hrvatska je pokazala da budućnost "zapadnog Balkana leži u EU-u".
Poljski premijer Tusk izrazio je dobrodošlicu Hrvatskoj u zajedničkoj europskoj obitelji.
Hrvatska je pokazala "odlučnost, sposobnost, hrabrost i visoku razinu kompetencije", kazao je Tusk.
Još prije nekoliko godina ne bi se očekivalo da ćemo ovako brzo doći do sretnog završetka, rekao je, naglasivši da je put Hrvatske u EU bio teži nego drugima.
"Sada smo našli zajednički dom za još jednu europsku naciju", naglasio je.
Predsjednik Europske komisije Barroso ocijenio je da je riječ o velikom postignuću za Hrvatsku i istaknuo da Europa odaje priznanje Hrvatskoj, njezinim vođama i narodu na tome što su ostali odani zajedničkom europskom cilju.
Naglasio je da je Hrvatska zadovoljila stroge kriterije i da je danas potpuno drugačija zemlja od one koja je prije deset godina podnijela zahtjev za članstvo.
"Hrvatska je najbolji dokaz koliko je transformacijska moć naše politike proširenja snažna i kako može biti uspješna", kazao je.
Predsjednik Europskog parlamenta Buzek izrazio je nadu da će se podrška koju je Hrvatska prošlog tjedna dobila u Europskom parlamentu, kada je dobila zeleno svjetlo za članstvo kao 28. članica EU, ponoviti i na referendumu koji će se održati u Hrvatskoj.
On je kazao kako se raduje što će na plenarnim zasjedanjima slušati hrvatski jezik kao 24. službeni jezik EU-a.
I Barroso i Buzek istaknuli su da s Hrvatskom ne završava proces proširenja te da je njezin primjer poruka drugim zemljama u regiji.
Unatoč krizi, naši ciljevi u proširenju ostaju isti, kazao je Barroso.
