Vrlo sadržajan i intenzivan vanjskopolitički tjedan - tako bi se, diplomatski rječnikom, mogle opisati recentne aktivnosti predsjednika Hrvatskog sabora i glavnog tajnika HDZ-a Gordana Jandrokovića. Osim u dvodnevnome službenom posjetu Kraljevini Švedskoj, Jandroković je ovog tjedna bio i u Estoniji, u Tallinnu, gdje je sudjelovao na Konferenciji predsjednika parlamenata država članica Europske unije.
Iza diplomatski opreznih priopćenja u biti se „skriva“ snažna vanjskopolitička ofenziva dužnosnika HDZ-a iz hrvatskoga državnog vrha. Gospodo, ostajemo na svojim čvrstim pozicijama zaštite nacionalnih i državnih interesa!
Vanjskopolitička ofenziva
Kao što je predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković na Brdu kod Kranja, na summitu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), odmjereno, ali jasno ponovio i Slovencima i Bošnjacima i Srbijancima da se Hrvatska nipošto ne plaši njihovih pritisaka ili provokacija, tako je i Jandroković na svakome od mnogobrojnih bilateralnih ili multilateralnih sastanaka u Tallinnu i Stockholmu promicao hrvatska stajališta o otvorenim pitanjima sa susjedima, ali i o ambiciji Republike Hrvatske da postane dio užega europskog kruga.
Ovogodišnja Konferencija u Tallinnu, održana od 23. do 24. travnja, okupila je predsjednike ne samo parlamenata država članica EU-a, nego i Europskog parlamenta te država kandidatkinja kao promatrače, a kao posebni gosti bili su i predsjednici parlamenata Islanda, Norveške i Švicarske. Glavne teme: budućnost Europe i europska sigurnost i obrana.
Hrvatska spremna za dublju integraciju
U svojem obraćanju na plenarnoj razmjeni mišljenja o budućnosti EU-a, Jandroković je podsjetio da RH u srpnju obilježava petu godišnjicu članstva u Europskoj uniji, u koju je ušla kako bi zajedno s ostalim partnerima dalje gradila i razvijala europski projekt:
- Hrvatska je spremna za dublju integraciju, posebno kada je riječ o pristupanju šengenskom području i eurozoni, kao što se već pridružila PESCO-u. Ali, ne smijemo zaboraviti da u svakome zajedničkom djelovanju na prvom mjestu moraju biti građani koji moraju osjetiti prednosti Europe, moraju je prihvatiti i aktivno sudjelovati u njenom daljnjem razvoju. U tom smislu, zastupnici imaju posebnu odgovornost vratiti povjerenje građana u europski projekt i suprotstaviti se sve većem populizmu.
Pelješki most - trajni simbol koristi od EU članstva
Također, Jandroković je pozdravio činjenicu da je u preliminarnim promišljanima o budućem Višegodišnjem financijskom okviru stavljen naglasak na sve što je za Hrvatsku važno - na povećanje sredstava za Erasmus+, novi Okvirni program za znanost i obrazovanje, nove sigurnosne izazove te jednaka sredstva za Kohezijsku politiku i Zajedničku poljoprivrednu politiku:
- Hrvatski sabor je uveo praksu plenarnih rasprava nakon svakog sastanka Europskog vijeća radi bolje informiranosti hrvatske javnosti o europskim temama. Hrvatska je dokaz transformativne snage koju u sebi nosi perspektiva članstva u Europskoj uniji, a Pelješki most ostat će trajni simbol koristi koju RH ima od članstva u EU-u.
Deklaracija o suradnji s Rumunjskom i Finskom
Na marginama Konferencije predsjednik Hrvatskog sabora, zajedno s predsjednicima rumunjskoga Zastupničkog doma Liviuom Dragneaom i Senata Călinom Popescuom Tăriceanuom te predsjednicom Parlamenta Finske Paulom Risikko, potpisao je Deklaraciju o suradnji u parlamentarnoj dimenziji predsjedanja Vijećem Europske unije. Deklaracijom su predsjednici izrazili spremnost na potpunu suradnju i pružanje uzajamne potpore kako bi se uspješno pripremila i provela parlamentarna dimenzija njihovih predsjedanja Vijećem Europske unije u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2020., s tim da će Hrvatska EU-om predsjedati u prvoj polovini 2020. godine.
U kontekstu potrebe snažnijeg uključivanja građana u postupak donošenja odluka u Uniji te boljeg funkcioniranja EU-a u budućnosti, parlamenti Rumunjske, Finske i Hrvatske održavat će redovite konzultacije te osigurati učinkovitu komunikaciju ishoda međuparlamentarnih konferencija i ostalih aktivnosti prema europskim građanima.
S predsjednikom Nacionalne skupštine i Sejma
Od bilaterale, Jandroković se prvog dana u Tallinu sastao s predsjednikom Nacionalne skupštine Francuske Republike Françoisom de Rugyjem te predsjednikom poljskog Sejma Marekom Kuchcińskim (Pravo i pravda).
Dakako, od francuskog kolega je tražio potporu, posebno za pristupanje schengenskom području, a „nadalje su razmijenjena mišljenja o situaciji u jugoistočnoj Europi s naglaskom na Srbiju“ - kako se navodi u saborskom priopćenju. Jandroković je pozvao de Rugyja u službeni posjet Hrvatskoj što je francuski kolega sa zadovoljstvom prihvatio.
S predsjednikom Sejma su razgovori vođeni o bilateralnoj suradnji i osnaživanju parlamentarnih odnosa, osobito u okviru Inicijative tri mora. Kuchciński je pozvao predsjednika Jandrokovića na zajedničko zasjedanje poljskog Sejma i Senata koje će se održati 13. srpnja ove godine u povodu 550. obljetnice prvog plenarnog zasjedanja poljskog parlamenta te na sastanak predsjednika srednje Europe.
S predsjednikom Bundestaga
Prvog se dana Jandroković sastao i s predsjednikom njemačkog Bundestaga Wolfgangom Schäubleom (CDU/EPP).
Osim aktualnih europskih tema u kojima je naglasak bio na hrvatskim prioritetima - schengenskom i europodručju, predsjednik Sabora pozvao je njemačkog kolegu i u službeni posjet Hrvatskoj. „Razmijenili su i mišljenja o situaciji u jugoistočnoj Europi s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu“.
PESCO - povijesni iskorak
Drugoga dana Konferencije predsjednika parlamenata zemalja članica EU-a, na plenarnoj razmjeni mišljenja na temu europske sigurnosti i obrane, Jandroković je istaknuo da sigurnosna situacija u našem okružju postaje sve kompleksnijom uz pojavu novih izazova, od sigurnosnih - u vidu terorizma, kibernetičkih napada, sukoba, demografskih promjena i povećane migracije - do onih poput klimatskih promjena i društvene nejednakosti.
- Danas nas ti izazovi stavljaju pred novu zadaću, a to su učinkovitost i inovativnost u brzini prepoznavanja ugroza, donošenja odluka i djelovanja. A kako bismo brzo odgovorili, moramo se stalno prilagođavati kroz kontinuirano jačanje suradnje u okviru naše sigurnosne i obrambene politike. U tom smislu treba pozdraviti uspostavu Trajne strukturirane suradnje (PESCO), koja je povijesni iskorak prema jačanju europske obrane. Uvjeren sam da će PESCO dodatno osnažiti sigurnost Starog kontinenta na dobrobit svih njegovih građana - zaključio je predsjednik Hrvatskog sabora svoje izlaganje.
