Protive li se oni tome što je naša Vlada imala odvažnosti donijeti odluku o nabavi borbenih zrakoplova i zaštiti hrvatskoga zračnog prostora? Protive li se tome što su izraelski zrakoplovi letjeli iznad Knina, a Amerikanci sudjelovali u proslavi Oluje, čime je naša veličanstvena oslobodilačka operacija - na veliku Vučićevu žalost - napokon dobila puni međunarodni legitimitet? Protive li se tome što smo, prvi put u povijesti, donijeli jedinstveni Zakon o hrvatskim braniteljima i Zakon o domovinskoj sigurnosti? Tome što smo regulirali i prava branitelja HVO-a? Protive li se tome što smo uvišestručili pomoć Hrvatima u BiH? Tome što hrvatska policija, i to EU novcem, čvrsto štiti našu granicu od ilegalnih migranata? Protive li se tome što, također EU sredstvima, gradimo Pelješki most i ostvarujemo san o povezivanju Lijepe Naše? Protive li se tome što je u New Yorku, pred cijelim svijetom, predsjednik Vlade i HDZ-a jasno i glasno istaknuo da je Slovenija kršila međunarodno pravo kontaminacijom arbitraže o granici? Protive li se tome što smo vratili Hrvatsku vojsku u Vukovar? Što u našoj Vladi, prvi put također u povijesti, imamo dvojicu ratnih zapovjednika gardijskih brigada? Sve navedeno, i još puno toga, učinili su upravo naša Vlada i HDZ. I te činjenice, itekako suverenističke, daju nam još veću snagu da tima i takvima poručujemo da ni na kakve ucjene nećemo pristajati! -naglasio je glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković u opširnom razgovoru za Večernji list (tjedni prilog Obzor).

Intervju prenosimo u cijelosti, skupa s uvodom novinarke Tee Romić:

Ulaziti u prijevremene izbore, a imati parlamentarnu većinu ne bi bilo ni ozbiljno ni odgovorno, poručuje predsjednik Sabora i glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković. Uoči početka jesenskog zasjedanja Sabora s Jandrokovićem smo razgovarali o prijevremenim izborima, preslagivanju većine, aktualnim problemima u državi, ali i u HDZ-u.

Sabor s radom počinje idući tjedan, a paralelno po hodnicima kruži glasina da se raspuštate 4. listopada. Ima li istine u tome?

Prva sjednica nakon ljeta počinje u srijedu 19. rujna i trajat će do 31. listopada. Dakle, 4. listopada sigurno neće biti „raspisani novi izbori“. Imamo dosta posla, očekujem kvalitetne rasprave i donošenje niza zakona na dobrobit hrvatskih građana. Naravno, očekujemo i političke borbe - kao i uvijek. Sigurno je da do izbora na taj datum neće doći, osim ako oni koji neozbiljno nagađaju o 4. listopadu ne misle na 2020. jer te godine taj datum pada na nedjelju.

Pad HDZ-ove Vlade i prijevremene izbore prizivaju i oni koji su sami sebe proglasili suverenistima. Protive li se oni tome što je naša Vlada imala odvažnosti donijeti odluku o nabavi borbenih zrakoplova i zaštiti hrvatskoga zračnog prostora? Protive li se tome što su izraelski zrakoplovi F-16 Barak letjeli iznad Knina, a Amerikanci sudjelovali u proslavi Oluje, čime je naša veličanstvena oslobodilačka operacija - na veliku žalost Aleksandra Vučića i njemu sličnih - napokon dobila puni međunarodni legitimitet? Protive li se tome što smo, prvi put u povijesti, donijeli jedinstveni Zakon o hrvatskim braniteljima i Zakon o domovinskoj sigurnosti? Što smo regulirali i prava branitelja HVO -a? Protive li se tome što smo uvišestručili financijsku pomoć Hrvatima u BiH? Protive li se tome što hrvatska policija, i to europskim novcem, čvrsto štiti našu granicu od ilegalnih migranata? Protive li se tome što, također sredstvima EU, gradimo Pelješki most i ostvarujemo san o povezivanju Lijepe Naše? Protive li se tome što je u New Yorku, pred cijelim svijetom, predsjednik Vlade i HDZ-a jasno i glasno istaknuo da je Slovenija kršila međunarodno pravo kontaminacijom arbitraže o granici? Protive li se tome što smo vratili Hrvatsku vojsku u Vukovar? Što u našoj Vladi, također prvi put u povijesti, imamo dvojicu ratnih zapovjednika gardijskih brigada?

Sve navedeno, i još puno toga, učinili su upravo naša Vlada i HDZ. I te činjenice, itekako suverenističke, daju nam još veću snagu da tima i takvima poručimo da ni na kakve ucjene nećemo pristajati!

Jeste li uopće razmišljali o prijevremenim izborima?

HDZ pod novim vodstvom nastoji biti politički čimbenik koji generira stabilnost, političku ozbiljnost i odgovoran rad. Rješavamo, jedan po jedan, naslijeđene i godinama pod tepih gurane probleme. Politika je u prvom redu rad za javno dobro, a poneki to zaboravljaju jer su koncentrirani na borbu za moć i osvetu radi izbornih poraza. Ulaziti u prijevremene izbore, a imati parlamentarnu većinu, ne bi bilo ni ozbiljno ni odgovorno.

HDZ je nakon izbora, a sad je prošlo dvije godine od naše velike pobjede, pokušao s Mostom. I imali smo debelo više od 80 zastupnika većine, no ona je bila nestabilna. Od travnja smo na 77 zastupnika i pokazuje se da je to daleko efikasnija i stabilnija većina: donijeli smo sve zakone koje smo željeli, podigli smo kreditni rejting Hrvatske, imamo 71.000 radnih mjesta više nego prije godinu dana, rapidno smanjujemo javni dug, među najbrže smo rastućim gospodarstvima u Europi... pa ne vidim razloga upuštati se u nove izbore koji bi HDZ-u zacijelo donijeli veći broj mandata, ali bi se na više mjeseci zaustavile sve reforme, usporile investicije te naši mnogobrojni kapitalni i razvojno-socijalni projekti.

Jeste li razgovarali s nekim zastupnicima u Saboru da tu većinu podebljate?

Ova većina ni u jednom trenutku nije dolazila u pitanje. Nemamo je potrebu proširivati jer su naši partneri korektni, a dosadašnja suradnja bila je fer.

Smeta li vam potpuna privatizacija obrazovne reforme od HNS-a?

Nema zasebnih politika unutar Vlade, kao što je to želio Most. Jedna je hrvatska Vlada i njene politike. Sve se radi zajednički, ali je logično da svaki ministar nastoji predstaviti svoje rezultate. Razumljivo nam je da HNS kao mlađi partner u koaliciji želi pokazati građanima što je njihov fokus.

U toj tijesnoj većini zapravo je dosta partnera, je li teško uopće funkcionirati?

Svaka koalicija traži usklađivanje stavova, visoku razinu odgovornosti, razumijevanje druge strane. Naučili smo kvalitetno funkcionirati u takvim uvjetima, što potvrđuje i rast HDZ-ova rejtinga, koji je veći od SDP-ova i Mostova skupa.

Hoćete li onda početi provoditi reforme koje se uvijek najavljuju, ali rijetko realiziraju?

Porezna reforma bila je prva reforma ove Vlade, zahvaljujući kojoj su bili rasterećeni i građani i poduzetništvo, i treba uslijediti njena nova faza. Vidjeli ste koliko je nervoze izazvao sam prednacrt, i prije finaliziranja teksta prijedloga i javne rasprave. A funkcija nacrta i javne rasprave upravo jest to da se kroz dijalog i argumente, bez dnevnopolitičkih optužbi i prejudiciranja, dođe do najboljih rješenja. To je način i stil rada ove Vlade.

I prednacrt mirovinske reforme izazvao je veliku buru iako je bila objavljena tek prva radna verzija. I tu moramo ići korak po korak, vodeći računa o održivosti i pravednosti mirovinskog sustava, ali i o tome da mirovine nastave rasti. Nekako se „zaboravlja“ da je u dosadašnjem mandatu naše Vlade prosječna mirovina već narasla za 6,39 posto, a u Izbornom programu najavljivali smo rast od pet posto u sve četiri godine. I upravo na primjeru mirovinske reforme vidimo naš problem: svi zazivamo reformu, a kad se krene u nju, otpori su često jako snažni. No odgovornost je politike da čini ono što je korisno za ljude, bez obzira na pritiske koji sa strane dolaze.

Cilj nam je ubrzati reforme zdravstvenog sustava, pravosudnog sustava, imamo već velikih pomaka u reformi državne uprave kada je u pitanju informatizacija, a slijedi uvođenje pravednog i poticajnog sustava nagrađivanja vrijednih zaposlenika. Osim tih reformi, velika reforma bio je Agrokor. Pred nama su i rješavanje pitanja Uljanika, Petrokemije, Ine, sve su to reforme koje zahtijevaju ogroman politički napor i socijalnu osjetljivost.

Spominjete Agrokor, morao se mijenjati izvanredni povjerenik, ministrica je otišla, problematizira se rad tzv. Borg skupine. Je li ipak trebalo drugačije taj problem rješavati?

Agrokor je bio jedan od najvećih izazova s kojim se hrvatska politika uopće susrela jer je prijetila opasnost ugrožavanja opstanka ne samo te kompanije, nego bi to bio udar na stotine obiteljskih gospodarstava, ali i manjih, srednjih i velikih firmi. Bilo je ugroženo više desetaka tisuća radnih mjesta. Imam dojam kao da se to danas zaboravlja. Agrokor je spašen, vjerujem da će nagodba biti potvrđena, gotovo svi dobavljači nastavili su s radom, no zbog nužne brzine u pojedinim trenucima nedostajalo je transparentnosti i to je, nažalost, bacilo sjenu na inače vrlo uspješan proces. Dogodila se epizoda koja se nije trebala dogoditi, koju smo osudili i koja je dovela do personalnih promjena.

Martina Dalić zbog Agrokora je morala otići iz Vlade, sada najavljuje knjigu, plaši li vas to?

Ne. Znam koje su bile namjere predsjednika Vlade i svih koji su sudjelovali u tom uspješnom procesu, tako da sam siguran da će Martina Dalić objektivno prikazati ono što se događalo.

Godinama se borimo s brodogradnjom, sada nije potpuno jasno što Vlada želi s njom, treba li je spašavati?

Brodogradnja je bila jedan od najvećih izazova tijekom pregovora o ulasku u EU zbog prijašnjeg sustava subvencija, u kojem su brodove proizvodili s velikim minusima. Takav je model neodrživ ne samo zbog pravila unutar EU, nego zato što je to nepravedno prema ostalim gospodarskim granama i prema hrvatskim poreznim obveznicima. Brodogradnju trebamo, a hoće li to biti proizvodnja malih brodova, luksuznih jahti, specijalnih plovila, to prepuštam stručnjacima. Dakle, brodogradnju sačuvati u dijelu koji je održiv, konkurentan i koji će osigurati zdrava radna mjesta.

Kažete, većina je stabilna. Ali je li HDZ stabilan? Od početka godine imate problema s desnijom strujom, počelo je s Istanbulskom konvencijom, onda Darko Milinović, a sad i najava prosvjeda Ivana Penave?

Različiti su ovi slučajevi, nemaju isti korijen i treba ih gledati odvojeno. HDZ je stožerna i najsnažnija stranka u Hrvatskoj, mi smo kralježnica i vladajuće većine u Hrvatskom saboru i Vlade. HDZ je dao i predsjednicu RH i nosi najveću odgovornost od svih stranaka u Hrvatskoj danas. Znamo da smo isto tako daleko najveća stranka, da se prostiremo od političkog centra pa sve do desno, isključujući radikale i ekstreme, i moramo uvažavati te razlike koje između nas postoje. Zato i dobivamo više od 35 posto na izborima.

Taj balans koji je uspostavio predsjednik Tuđman mora biti očuvan ako HDZ želi sačuvati pobjedničke pozicije koje danas ima. Bilo kakva fragmentacija HDZ-a, posebno u ovom trenutku prepunom izazova, bila bi štetna ne samo za nas, nego i za političku stabilnost RH. I zato vjerujem da će, bez obzira na sve razlike, ponekad i prijepore, svi akteri unutar HDZ-a toga biti svjesni. Uvijek kroz dogovor moramo tražiti rješenja koja će osigurati snagu HDZ-a i time stabilnost RH.

Pratimo trendove u svijetu i vidimo da su tradicionalne stranke u puno zemalja uzdrmane. Brexit, migrantska kriza, politički sukobi unutar EU, rast populizma te lijevog i desnog ekstremizma, napetosti između NATO-a i Rusije, nestabilnost u susjedstvu... Stoga upravo ovakav profil HDZ-a drži političku stabilnost u RH. Neodgovorni pojedinci ili interesne skupine koji zbog vlastitih partikularnih interesa to ne uvažavaju mogu učiniti veliku štetu hrvatskim državnim i nacionalnim interesima.

Nisam stekla dojam da desnica želi izaći iz HDZ-a, nego ga preuzeti. Darko Milinović govori o lijevom HDZ-u?

Teze kolege Milinovića rezultat su njegova nezadovoljstva i ljutnje ishodom pokušaja da na neprimjeren način utječe na politiku HDZ-a. Dva dana prije nego što je izgovorio tu tezu o „lijevom centru“ Milinović je skandirao Andreju Plenkoviću. To svjedoči o njegovoj nedosljednosti.

Sad govori da bi povratak Kolinde Grabar-Kitarović bio početak kraja Andreja Plenkovića? U kakvim je sad odnosima vodstvo stranke s njome, nerijetki su sukobi na relaciji Banskih dvora i Pantovčaka, i vi ste imali jedan okršaj s njome?

Milinović više nije član HDZ-a i očito pokušava na manipulativan način utjecati na procese unutar HDZ-a, ali potpuno je jasno da mu to neće uspjeti. Pritom svjesno izostavlja činjenicu kako se povratkom u HDZ gospođa Grabar-Kitarović više ne bi mogla kandidirati za predsjednicu RH i, što je prilično izvjesno, ponovno pobijediti.

Odnosi s predsjednicom su dobri, konzultacije su česte, ponekad bude i raskoraka koji proizlaze više iz ustavnih pozicija predsjednika Vlade i predsjednice države, ali siguran sam da postoji svijest kod oboje da je njihova kvalitetna suradnja vrlo važna za političku stabilnost države.

Darko Milinović je izbačen zbog autobusa koje je doveo u stranku, a Ivan Penava najavljuje prosvjede protiv Vlade. Kakva sudbina njega čeka?

I sam Penava odbacuje sve pokušaje manipulacije najavljenim prosvjedom i ističe da on ne smije zadobiti političku dimenziju. Neumjesno je da itko nastoji profitirati na žrtvi Vukovara! Potpuno razumijemo bolne osjećaje Vukovaraca te želimo da se ubrzaju istrage i suđenja za ratne zločine tijekom velikosrpske agresije. Upravo stoga - jer smo i sami bili nezadovoljni onim što je dosad postignuto u progonu ratnih zločinaca - u veljači je osnovana radna skupina koja je, nakon više od dva desetljeća, podigla istrage na višu razinu: otkriven je ubojica Jean-Michela Nicoliera, podignuti su optužni prijedlozi za napad na Banske dvore, za zločine na Ovčari, na Manjači, u Širokoj Kuli... I Ivan je o tome mogao voditi računa.

Kad smo kod ratnih zločina, mislite li da je primjereno da ministri u ime Vlade pozdravljaju ratne zločince kao što su to Medved i Krstičević napravili s Norcem?

Objasnili su razloge. U prvom su se redu, kako su sami objasnili, obratili Mirku Norcu kao svom suborcu.

Srbijanski predsjednik Vučić stalno pronalazi načine da provocira Hrvatsku, hoćemo ikad riješiti naše odnose?

On se prije svega nalazi u gubitničkoj poziciji jer će uskoro morati priznati Kosovo kao državu. To je glavni motiv za sve što izgovara. Slažem se sa svima koji kažu da njega treba ignorirati. Upuštanje u verbalna prepucavanja nije korisno za Hrvatsku, mi imamo druge prioritete.

Teško ga je ignorirati kad i dalje imamo neriješenih problema, poput nestalih?

To i jest vještina politike, najlakše je reći „treba prekinuti sve veze sa Srbijom“, no onda nećemo riješiti pitanje nestalih, možemo ugroziti interese hrvatskog gospodarstva. Politika je u ovakvim slučajevima puno više od busanja u prsa i slanja radikalnih poruka, treba pronaći balans između hrvatskog interesa i zaštite digniteta naše nacije. Siguran sam da takvu politiku i vodimo. Vučić živi od tog verbalnog konflikta. Ovo je samo plašt kojim nastoji prikriti svoje poraze i gubitak Kosova, a tvrdnja da je „Milošević imao dobre namjere“ je dno dna.

Mislite li da bi taj gubitak Kosova mogao prouzročiti neke dodatne nestabilnosti i sukobe u regiji?

Hrvatska tu mora biti vrlo oprezna, ne smijemo postati dio mogućih konflikata, ne smijemo biti oruđe u bilo čijim rukama. Trebamo se još čvršće povezati sa saveznicima, jačati svoje vojne sposobnosti, vrlo sofisticirano voditi politiku i analizirati što se događa u našem susjedstvu. Posebno izdvajam našu obvezu da pomognemo hrvatskom narodu u BiH da zaštiti svoju opstojnost i ustavnopravnu poziciju. To je prvorazredni nacionalni interes i strateški prioritet naše Vlade i HDZ-a.

S tim susjedima dijelimo problem koji ima i ostatak Europe, a to je migrantska kriza. Postoje optužbe na račun postupanja naše policije prema njima, jesmo li spremni na neki novi val?

Za Hrvatsku je, po meni, to najveći sigurnosni izazov. 6500 hrvatskih policajaca je na granici, opremu kupujemo uz pomoć europskog novca i svi koji danas dovode u pitanje članstvo u EU moraju biti svjesni da bez tih sredstava ne bismo mogli ovako efikasno čuvati naše granice. Mi jednostavno moramo spriječiti ilegalne migracije.

Predani su potpisi za raspisivanje dvaju referenduma, što mislite o tim inicijativama?

Broje se potpisi i čekamo da doznamo ima li ih dovoljno.

Promjene koje se predlažu pokazuju da ljudi gube vjeru u stranke, to dokazuje i sve više nezavisnih lista i političkih platformi, trebaju li se stranke mijenjati iznutra?

S obzirom na to da se svijet mijenja, očito je da će trebati mijenjati i modele političkog upravljanja. Stranke se moraju modernizirati, prilagoditi se tome.

Na tragu tih promjena, vama su zamjerili jer ste za svog pomoćnika na dužnosti glavnog tajnika HDZ-a izabrali Božidara Kalmetu unatoč procesima koji se protiv njega vode?

Kalmeta se nije kandidirao ni za gradonačelnika Zadra ni na listi za Hrvatski sabor. S obzirom na proces koji ima, osobno je procijenio da je tako bolje za HDZ. A pozicija koju je dobio je srednja u menadžmentu stranke. Dok god nema pravomoćnu presudu, smatram da je može obnašati.

Promijenjen je Poslovnik Sabora, mislite li da je to pridonijelo učinkovitosti?

Sigurno jest, efikasnije radimo, manje je incidenata i mislim da su se svi prilagodili novom Poslovniku. Pokazalo se da nikome nismo željeli zatvoriti usta ni smanjiti razinu demokratičnosti, već da smo zbog zloupotreba koje su se događale morali uvesti promjene. Zastupnici koju kvalitetno rade sada više dolaze do izražaja.