- Sve više čujem mnoge sigurnosne stručnjake koji govore da je pri odabiru novog ravnatelja SOA-e premijer trebao uvažiti mišljenje HDZ-a i prvog potpredsjednika Vlade jer je upravo on u Banskim dvorima zadužen za područje koje dobro razumije i za koje je stručan, a to je unutarnja politika i nacionalna sigurnost - istaknuo je, između ostalog, predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner u razgovoru za Večernji list. S njim je razgovarala novinarka Iva Puljić Šego, a intervju prenosimo u cijelosti:

Most predlaže izmjene dva zakona kojima bi se penaliziralo zastupnike koji ne dolaze na posao. Zašto ni HDZ-u ni SDP-u to nije prihvatljivo?

Ne znam na temelju čega zaključujete da to HDZ-u nije prihvatljivo. Zakone koje predlaže Most nisam vidio budući da još nisu upućeni u saborsku proceduru. Kada ih kolege iz Mosta predlože, zasigurno ćemo o njima raspravljati, kako na Klubu HDZ-a tako i s partnerima iz Domoljubne koalicije, ali i s kolegama iz Mosta.

Podržavate li vi osobno penalizaciju zastupnika koji ne dolaze na svoje radno mjesto?

Smatram da apsolutno svatko u Hrvatskoj, a posebno saborski zastupnici kao izabrani predstavnici građana, moraju odgovorno obavljati poslove za koje primaju plaću. Često mi građani u neformalnim razgovorima znaju reći da je sabornica prazna, dakle da zastupnici ne dolaze na posao. Iako sam svjestan da je percepcija građana takva, moram dodati i to da, ako neki zastupnik nije u sabornici na plenarnom zasjedanju, to ne znači da istodobno ne radi u svom uredu, možda se priprema za raspravu, priprema amandmane, prima građane ili sudjeluje na sjednici nekog od brojnih saborskih odbora ili je možda na službenom putu, primjerice u svojoj županiji gđje sudjeluje na svečanoj sjednici općinske, gradske ili županijske skupštine. Činjenica jest da je sudjelovanje na plenarnim sjednicama samo jedan od elemenata posla zastupnika u Hrvatskom saboru. Međutim, s druge strane nikako ne mogu niti namjeravam opravdavati one koji uopće ne dolaze na plenarne sjednice ili dolaze tek vrlo rijetko, koji na njima rijetko ili nikada ne govore, koji ne dolaze na sjednice odbora pa zbog njih odbori nemaju kvorum i ne mogu donositi odluke, a pogotovo ne one koji ne dolaze na glasovanje. To je nedopustivo i to ni građani neće tolerirati.

Najavili ste izmjene Poslovnika, što biste točno mijenjali?

U prošlom je sazivu Sabora tadašnja većina predvođena SDP-om nasilno i svojevoljno unijela niz promjena u Poslovnik, iako smo ih upozoravali na to da su te promjene loše. Primjerice, protuustavno je unesena odredba da zastupnici nastavljaju svoj mandat i nakon isteka mandata ili raspuštanja Sabora, i to do konstituiranja novog saziva Sabora. Time je omogućeno da se zastupnicima protuustavno produlji mandat dulje od četiri godine. Naime, Ustavom je izrijekom propisano da mandat zastupnika traje četiri godine te da se može produljiti samo u slučaju rata, ugroženosti države ili velikih elementarnih nepogoda, i to isključivo zakonom. Također je u Poslovnik unesena problematična odredba vezana za konstituirajuću sjednicu i mandate izabranih zastupnika koji obnašaju nespojive dužnosti. Naime, zastupnik postaje zastupnik konstituiranjem Sabora te nije logično da saborski mandat stavlja u mirovanje prije konstituiranja Sabora. Dakle, uveden je pojam izabranog zastupnika koji je u nekim aspektima potpuno nejasan i već je pri konstituiranju ovog saziva Sabora izazvao kontroverze.

U ovom mandatu Sabor je, svakako, mjesto koje dobiva veću političku moć jer većina nije komotna, pa su moguće razne kombinacije pri glasanju, a i vladajuća većina nije u koaliciji, nego suradnji. Treba li Sabor i s te pozicije raditi na podizanju svog ugleda?

Ugled Hrvatskog sabora kao institucije ne ovisi o omjeru zastupnika političkih stranaka koji sačinjavaju pojedini saziv. Taj ugled ovisi ponajviše o samim saborskim zastupnicima i dojmu koji oni ostavljaju u javnosti neovisno o političkoj opciji kojoj pripadaju. Vjerojatno ste primijetili da, dok predsjedam sjednicama, inzistiram na visokoj razini uljuđene demokratske rasprave. Nažalost, ponekad sam prisiljen izricati opomene nekim zastupnicima koji si dopuste izričaj neprimjeren mjestu i funkciji koju obnašaju, pa čak i dobrom kućnom odgoju. Naravno da se u diskusijama u Saboru nećemo i ne moramo slagati o mnogim pitanjima, ali svoje stavove i neslaganja s onima drukčijih stavova moramo iznositi argumentirano i bez osobnog vrijeđanja. Kad bi se svi zastupnici tako ponašali, uvjeren sam da bi i ugled Sabora bio kudikamo veći nego sada.

Bilo je najava i iz HDZ-a i od HDZ- ovih koalicijskih partnera o mogućem preslagivanju većine u Saboru, ali najava o mogućim izvanrednim izborima. Je li to, po vama, moguće?

Ne bih se bavio špekulacijama o bilo kakvim preslagivanjima. U ovom času ne vidim nikakvog razloga za nove izbore osim želje SDP-a i nekih uz njih koji su zbog svoje katastrofalne nesposobnosti u vođenju države izgubili prošle izbore, a koji su sada u potpunom neredu i kaosu bez ikakvih ideja i vizija pa pokušavaju uvjeriti narod da treba doći do novih izbora, nadajući se uzalud da bi na njima možda mogli bolje proći nego na prošlim izborima.

Kako ste zadovoljni funkcioniranjem Vlade, prvih mjeseci iz Vlade nisu stizali nikakvi prijedlozi zakona - raspravljalo se o starim izvješćima?

Vlada je tijekom tog razdoblja pripremila detaljan koncept reformi koje je prikazala i našoj i europskoj javnosti. Zanimljivo je kako su iz oporbe od prvog dana rada nove Vlade svakodnevno predbacivali kako ona ne provodi nikakve reforme, a da bi trebalo provesti niz drastičnih reformi i ušteda. No sada kada su te reforme predložene, odjednom su i protiv reformi i protiv ušteda.

Kako surađujete s premijerom Oreškovićem?

Dobro, kao i sa svim koalicijskim partnerima iz Domoljubne koalicije i kolegama iz Mosta koji svi zajedno čine stabilnu većinu u Hrvatskom saboru.

Imate li dojam da premijer Orešković bolje surađuje s Mostom nego s HDZ-om, takva je ocjena u javnosti?

Nisam stekao takav dojam, niti mislim da je takva ocjena javnosti.

Je li HDZ u dovoljnoj mjeri uvažen u Vladi, budući da je najveća stranka vladajuće suradnje?

HDZ je najjača i najbrojnija politička snaga u Hrvatskoj pa prema tome i u vladajućoj koaliciji bez obzira upotrijebi li se kao kriterij političke snage broj osvojenih mandata, odnosno mjesta u Saboru ili brojnost članstva ili pak osvojeni mandati na izborima za Europski parlament ili broj aktualnih HDZ-ovih župana, gradonačelnika i načelnika.

Članovi Domoljubne koalicije u Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost dali su negativno mišljenje za imenovanje Daniela Markića za šefa SOA-e, kako to komentirate?

Da, kolege iz HDZ-a i HSLS-a koji sudjeluju u radu tog odbora samo su potvrdili prijašnji stav o cijelom slučaju u kojem je napravljeno puno krivih koraka. HDZ od samog početka ove priče ima principijelan stav. Sve više čujem mnoge sigurnosne stručnjake koji govore da je pri odabiru novog ravnatelja SOA-e premijer trebao uvažiti mišljenje HDZ-a i prvog potpredsjednika Vlade jer je upravo on u Banskim dvorima zadužen za područje koje dobro razumije i za koje je stručan, a to je unutarnja politika i nacionalna sigurnost.

Vlada je donijela odluku o osnivanju Odbora za obilježavanje važnih povijesnih datuma, obljetnica. I vi ste po funkciji šefa Sabora u tom odboru. Ima li nade da se, pogotovo proljetne obljetnice Bleiburg i Jasenovac, ubuduće obilježavaju bez ideoloških podjela?

Ja se uistinu nadam da će se ubuduće takve obljetnice obilježavati bez njihova zlorabljenja za predizbornu promidžbu, da će to biti mjesta na kojima će se dostojanstveno i s punim pijetetom odavati poštovanje nevinim žrtvama te da će to biti mjesta na kojima bismo se mogli okupljati, a ne razdvajati. Uvjeren sam da je hrvatskim građanima dosta podjela, da se oni ne žele stalno vraćati na događaje otprije 70 ili 75 godina.

Predsjednica RH nije bila u Jasenovcu, a najavila je da neće ići ni u Bleiburg, kako to komentirate?

To je njena odluka i ja ju poštujem. Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je kao svog osobnog izaslanika u Jasenovac poslala gospodina Branka Lustiga. Vjerujem da nema osobe u Hrvatskoj koja nije upoznata s njegovom prošlošću i patnjama u nacističkim koncentracijskim logorima Auschwitz i Bergen-Belsen, niti s time da je on prvi Hrvat koji je kao najbolji producent nagrađen s dva Oscara, za filmove Schindlerova lista i Gladijator. Zar njegova osobnost u Jasenovcu može biti sporna, zar je on zaslužio da mu se zviždi kao prošle godine kada je u krajnje ispolitiziranoj atmosferi to doživio samo zato što je bio izaslanik predsjednice? Ima li veće bizarnosti i sramote nego zviždati bivšem logorašu Židovu na komemoraciji poginulima u logoru? Tada se, međutim, nakon toga nisu održavali okrugli stolovi i skupovi o navodnoj netoleranciji pa čak i fašizaciji u Hrvatskoj. Hvala Bogu, ove je godine državno obilježavanje stradanja u Jasenovcu prošlo dostojanstveno i bez ikakvih politizacija, a uz sudjelovanje predstavnika Židova, Srba, Roma i svih drugih koji su u tom logoru stradali.

Nije li zadaća državnika da ipak oda počast na tim mjestima?

Državnik i činom slanja izaslanika odaje počast.

Veliki su prigovori daje u Hrvatskoj dolaskom nove Vlade ugrožena sloboda medija, neki dan je predsjednica u povodu Dana slobode medija izviždana, kako to komentirate?

Duboko sam zabrinut činjenicom da su u Novinarskom domu predsjednicu izviždali aktivisti tzv. Radničke fronte, ali i neki novinari i da joj se nije dopustilo da izrazi svoje mišljenje, a ono je bilo upravo u smislu zalaganja za što veću slobodu i neovisnost medija. Ne dopuštajući joj da iznese svoje mišljenje, te su osobe jasno pokazale da su zapravo protiv slobode govora iako tvrde da se za nju zalažu. To je pokazalo još nešto vrlo znakovito. Naime, dan-dva prije u Saboru je bila rasprava o opstanku ureda bivšeg predsjednika Mesića i oporba je argumentirala potrebu daljnjeg financiranja tog ureda tvrdeći da se time čuva dignitet institucije predsjednika Republike, a u tome su je u svojim napisima podržali i neki njima skloni novinari. Zanimljivo je kako ih u Novinarskom domu nije bilo briga za čuvanje digniteta institucije predsjednice Republike.

Jesu li bile nužne velike smjene na HRT-u?

Nikakvih velikih smjena nije bilo na HRT-u. Za razliku od 2012. godine kada je u tzv. Bartolomejskoj noći smaknuto oko 40 urednika. U kasnijem razdoblju ta je brojka samo rasla. Da ne govorim o otkazima novinarima zbog delikta mišljenja i slično, koji su poslije sudskim odlukama morali biti vraćeni na posao.