Stanje u hrvatskoj kulturi vrlo je loše - propustili smo dosta prilika! * U nekim zemljama djelatnosti iz kulture ostvaruju značajan postotak BDP-a! * Potpuno su zanemareni europski fondovi kao mogućnost financiranja projekata u kulturi! * Vrh stranke ima razumijevanja za sve one probleme koji danas muče hrvatsku kulturu! * Program kulture nadovezuje se na centralni program koji je HDZ izradio u suradnji s njemačkim institutom IFO! * Prioritet nam je da zemlju izvedemo iz stranputice gdje je vodi ova neuspješna Vlada, a HDZ ima ljude koji su to u stanju napraviti! * Danas je na HRT-u vrlo loša situacija, od otkaza i progona novinara do pristranog informativnog programa! *Prisjetimo se samo saborskog natezanja oko objave plaća vodećih ljudi na HRT-u, ni danas se ne zna kakvi sve dodaci postoje na plaće, a premijer se hvali kako je sve transparentno! - istaknuo je, među ostalim, saborski zastupnik Jasen Mesić u opširnom intervjuu u Jutarnjem listu. Razgovor prenosimo u cijelosti, zajedno s uvodom novinara Jurice Körblera:

Hrvatski političari raznih su obrazovanja, najčešće pravnici, ekonomisti, profesori, ali podvodni arheolog, koji s ronilačkim bocama roni do dna Jadrana, samo je jedan - bivši ministar kulture iz HDZ-ove vlade Jasen Mesić, koji je uz arheologiju završio Diplomatsku akademiju i poslijediplomski studij kulturnog menadžmenta u Italiji. 

'Prema onome što se krije na dnu Jadrana, mi smo supersila. Hrvatska se smatra jednom od najbogatijih država vezanih za podvodno kulturno blago i po kontinuitetu i raznolikosti', kaže mi Mesić dok razgovaramo uz red politike, red podvodne arheologije. 

'Podmorje nikako nije istraženo i pred arheolozima je još veliki posao, prije svega istraživanje velikih dubina, što je do sada malko istraživano'. I dok s podvodnom arheologijom, očito, stojimo dobro, kada je riječ o politici stvari su mnogo kompliciranije. Izbori su pred vratima i Mesić je pun optimizma kada je riječ o HDZ-ovim ambicijama za preuzimanje vlasti. 'Ova sadašnja nekompetentna Vlada obavila je loš posao generalno, a tako i u kulturi'. 

Ronjenje i podvodna arheologija Mesićev su dječački san. Nakon završetka studija zaposlio se u Odjelu za arheologiju Ministarstva kulture, danas je to Hrvatski restauratorski zavod, gdje je radio na najljepšim i najznačajnijim projektima posljednjih desetak godina u Hrvatskoj. 

'Spomenut ću samo Apoksiomenosa'. 

Govori mi da je godinama napredovao i 2004. godine preuzeo novoformiranu službu za arheologiju koja je formirana u Hrvatskom restauratorskom zavodu i nakon toga postao pomoćnik ministra kulture za kulturnu baštinu. 

Podmorske lekcije u politici 

'To je već bila situacija kada sam ronilačko odijelo zamijenio ovim 'civilnim'', kaže, uz naglasak da mu je iskustvo koje je stekao u podvodnoj arheologiji pomoglo i u politici. 

'To je jedna vrlo disciplinirana grana i mnogo toga se moglo prenijeti kasnije u radu u Ministarstvu'.

Imenovan je za državnog tajnika i 2011. godine, nakon što se jedan od boljih hrvatskih ministara u povijesti Bozo Biškupić zahvalio i povukao, postao je i jedan od najmlađih hrvatskih ministara. 

'Mogu reći da sam prošao sve stepenice, od vježbenika do ministra'. 

Nedavno je Mesić izabran drugi put u UNESCO-ov komitet za zaštitu podmorske kulturne baštine, a bio je i najmlađi koji je predsjedao Prvoj svjetskoj konferenciji o zaštiti podmorske baštine koji je bio organiziran u Parizu. 

Podvodnom arheologijomu Hrvatskoj bavi se malo ljudi, svega nekoliko, ali Mesić tvrdi kako se hrvatska podvodna arheologija može nositi po svojoj stručnosti, projektima i uspjesima s europskom.

'Jedna od lijepih stvari je centar UNESCO-a za podvodnu arheologiju u Zadru koji je i došao kao svojevrsno priznanje za sve što je tu napravljeno. Danas se na stranicama UNESCO-a mogu vidjeti fotografije hrvatskih nalazišta koja se navode kao 'hrvatski model' dobrogupravljanjapodvodnim kulturnim dobrom'. 

Pitam Jasena Mesića kako se kreće na istraživanja pod morem. Preda mnom je knjiga 'Blago Jadrana', koju je Mesić napisao zajedno s kolegom Danijelom Frkom, jedna čudesno lijepa i zanimljiva priča koju su autori najavili i kao ronilački vodič po olupinama Jadrana. HMSCoriolanus, Baron Gautsch, Giuseppe Dezza, Hans Schmidt, podmornica Medusa, veliki razarač Cesare Rossarol, jedrenjak Kostrena, torpiljarka TA 45 Špica, B-24 Liberator 'Le Petite Fleur', Boeing B-17 G, samo su neka od plovila i zrakoplova koji su kroz povijest završili na dnu Jadrana. Impresivne su slike olupina, pogotovo kada se usporede fotografije snimljene prije pada zrakoplova ili potonuća brodova i podmornica u Jadranu s onima koje su nastale kada su arheolozi došli do olupina. 

Prihvatljiva dubina 

'Da se uopće krene s istraživanjem, a kasnije i ronjenjem, ovisi o mnogo faktora - koji je lokalitet u pitanju, na kojoj je poziciji, koliko je ugrožen, iz kojeg je razdoblja, je li ga moguće turistički prezentirati i još štošta drugo. Ako se radi o antičkom lokalitetu i riječ je o amforama poznatima iz literature, na prihvatljivoj dubini, ide se na izgradnju zaštitnih mreža, što je hrvatski specifikum. Kada se radi o novovjekovnom brodu, ide se na djelomično istraživanje, vađenjem onoga što bi moglo biti predmet krađe, dok olupina ostaje. Ukoliko se ide na lokalitet tipa Apoksiomenosa, onda je obavezno sistematsko istraživanje'. 

Prije je vađenje amfora bilo veliki biznis. Kako je danas, pitam Mesića, a on odgovara da kontrole još uvijek nema do kraja. 

'Ali, situacija je ipak bolja nego što je bila'. 

Priča kako je pronađen Apoksiomen, kada ga je ugledao jedan belgijski turist, nakon čega je informacija došla do hrvatskih arheologa. 

'Sama statua je izvađena u organizaciji strane ekipe ronilaca koja se okupila oko belgijskog privatnog instituta, naše specijalne polici je i ronilaca Ministarstva kulture'. 

Mesić tvrdi da ronjenje može biti krajnje opasno ako se ne poštuju pravila. 

'Mi dugi niz godina nismo imali neki ozbiljniji incident u podvodnoj arheologiji, što samo pokazuje da se pravila poštuju, a imali smo i do stotine urona godišnje'. 

Ronjenje, tvrdi, u podvodnoj arheologiji mora postati automatizam, kao klizanje kod hokejaša. 'A već deset godina to ne radim'. Kako je s 'pravilima' u politici, to je već sasvim druga stvar. Posljednje četiri godine, kada je riječ o drugom Mesićevom fahu, kulturi, događaji u Hrvatskoj nisu išli u dobrom smjeru. 

Ne svrstavajući se ni na jednu stranu političkog spektra, konstatiram Mesiću da je kultura posljednjih godina platila visoku cijenu zbog neučinkovitosti ove vlade. 

'Mislim da je stanje u hrvatskoj kulturi vrlo loše. Propustili smo dosta prilika. Uspješno se radilo u vrijeme mandata Bože Biškupića, a neka drugi procjenjuju kako je bilo za vrijeme mojeg mandata. Kasnije nismo iskoristili sve ono što smo mogli ulaskom u Europsku uniju'. 

Propuštena prilika 

Jasen Mesić objašnjava da je pitanje kulture i kulturnog identiteta dugoročno jedno od strateških političkih pitanja. 

'To treba biti glavna misao vodilja vezana za kulturuuovim vremenima. Ulaskom u prostor gdje živi 500 milijuna ljudi za hrvatsku se kulturu otvaraju i izazovi i mogućnosti, i nužno je bilo Ministarstvo kulture prirediti za tu situaciju'. 

Ispuštena je, kaže, velika prilika što Ministarstvo nije pripremljeno za te nove okolnosti. Tako smo izgubili priliku promovirati naš kulturni identitet i izgubili smo postaviti kulturu i kao ekonomski čimbenik. A u nekim zemljama djelatnosti iz kulture ostvaruju značajan postotak BDP-a. 

Mesić tvrdi da je izdavačka djelatnost na koljenima, kako se dovoljno ne koristi baština u turističke svrhe, kao i arheološki podvodni i nadvodni parkovi, teško je navesti sve sektore kulture u kojima postoje problemi. 

'Nismo učinili dovoljno ni da ojačamo nezavisnu kulturnu produkciju, propušteno je da se ojačaju i naše kulturne institucije, a potpuno se zakazalo u izradi strateških dokumenata. Potpuno su zanemareni europski fondovi kao mogućnost financiranja projekata u kulturi'. 

Karamarko i kultura 

Pitam Mesića ima li šef HDZ-a Tomislav Karamarko, koji juriša na premijersko mjesto, afiniteta za kulturu. 

'Predsjednik stranke je obrazovanja koje ima poseban odnos i prema baštini, povijesti i kulturnom identitetu te shvaća važnost kulture u društvu. Vrh stranke, u to vas uvjeravam, ima razumijevanja za sve one probleme koji danas muče hrvatsku kulturu'. 

Bivši ministar kulture objašnjava mi da mnogi koji su povezani s kulturom danas osjećaju grč. 

'Moram reći kako se ove četiri godine radilo i o lošoj kadrovskoj politici i da smo imali mnogo nepotrebnih smjenjivanja i imenovanja po političkoj liniji'. 

No, ima li HDZ pripremljen program koji bi kulturi trebao donijeti preporod? 

'Program kulture nadovezuje se na centralni program koji je HDZ izradio u suradnji s njemačkim institutom IFO. Važno je izdvojiti očuvanje kulturnog identiteta i jačanje nacionalnih kulturnih institucija. Poticanje poduzetništva u kulturi i nezavisne kulturne produkcije. Izrada strateških dokumenata i maksii malno korištenje sredstava EU fondova u realizaciji kulturnih sadržaja. Važno je da se konačno odredi datum izbora kako bi se konkretne ideje mogle realizirati'. 

O vatrogasnim mjerama koje bi trebalo odmah poduzeti Mesić kaže da su prioriteti programi vezani uz baštinu i kako će se tu koristiti europski fondovi. Tek sada se završavaju muzeji čije su izgradnja i opremanje pokrenuti još u mandatu prošle Vlade. 

'Trebalo bi početi raditi na projektima Hrvatskog povijesnog muzeja i Hrvatskog državnog arhiva u Kerestincu, koji su zanemareni. No, potpuno bi pogrešno bilo to provoditi kroz javno-privatno partnerstvo jer će tako projekti biti za porezne obveznike višestruko skuplji. Prioritet je i konsolidacija izdavaštva, i ostalih kulturnih industrija. Važno je pokrenuti snimanje filmova s temama iz Domovinskog rata. Uz kvalitetni umjetnički proizvod mogle bi se tako promovirate ideje i vrijednosti Domovinskog rata, bitne za očuvanje kulturnog identiteta. Nužno je uključiti HRT u produkciju takvih sadržaja, s točnim iznosom sredstava namijenjenih upravo tome. Javna sredstva koja dobiva HRT moraju se iskoristiti za ulaganje u domaću audiovizualnu produkciju i promociju kulturnih sadržaja koje ostvaruju institucije i nezavisna kulturna produkcija'. 

'HDZ ima ljude' 

Ima li HDZ, ako osvoji vlast, već sada budućeg ministra kulture? Odgovara mi kako je bitno da se ostvari program i da se Hrvatska izvuče iz krize. 

'Prioritet nam je da zemlju izvedemo iz stranputice gdje je vodi ova neuspješna Vlada, a HDZ ima ljude koji su to u stanju napraviti. Vidite da se Vlada mjesecima bavi PR-om, nastojeći uvjeriti građane u svoje nepostojeće uspjehe'. 

Posebno je Mesić kritičan na način kako se vodi HRT. Oštrica je upućena prema ravnatelju Goranu Radmanu, za kojeg Mesić kaže da je primjer najžešćeg političkog imenovanja koje se dogodilo u mandatu Vlade Zorana Milanovića. 

'Išlo se na izmjenu Zakona iz 2010. godine, koji podrazumijeva određeni politički konsenzus u izboru ravnatelja i tijela HRT-a. Biran je ravnatelj s ogromnim ovlastima od saborske većine, Kukuriku koalicije, a ista ta saborska većina prihvaća izvješća i drži ga u stolici. Bez obzira na silne greške i afere'. 

Navodi mi podatke 'Reportera bez granica' iz kojih se vidi da Hrvatska pada na ljestvici medijskih sloboda. 

'To je vrlo loše, jer smo se u HDZ-u nadali kako nećemo više imati situaciju neobjektivnosti javnog medijskog servisa. Danas je na HRT-u vrlo loša situacija, od otkaza i progona novinara do pristranog informativnog programa. A pored toga imamo netransparentno vođenje velikog javnog poduzeća koje dobiva preko milijardu kuna samo od pretplate. Novi koprodukcijski projekti uopće se ne realiziraju'. 

Mesić kaže da se još uvijek ne može saznati koliko košta neka emisija. 

'Ne dostavljaju se podaci koji se traže, i sve se vodi na netransparentan način'. 

Ako tvrdi da je program politički pristran, zanimalo me smatra li da bi takav mogao biti i u osjetljivim danima uoči izbora. 

'Pa to je i glavno zašto vladajuća Kukuriku koalicija drži ravnatelja Radmana na tom mjestu. On je imao toliko ozbiljnih pogrešaka do sada da su postojali argumenti za njegovu smjenu. A smjena se nije dogodila, iako mu je sve što se događalo visilo nad glavom kao Damoklov mač. Morao je naprosto biti poslušan prema saborskoj većini koja ga drži na poziciji. Prisjetimo se samo saborskog natezanja oko objave plaća vodećih ljudi na HRT-u, ni danas se ne zna kakvi sve dodaci postoje na plaće, a premijer se hvali kako je sve transparentno'. 

Put u Los Angeles 

Politika se uplela i u filmske projekte koji se snimaju kod nas, poput Igara prijestolja, pa se ministar Maras hvalio kako je osobno u Americi dogovorio da se nastavi snimanje u Hrvatskoj. 

'Glavno je pitanje to što pojedini ministar, koji nema veze s tim resorom, odlazi na službeni put na trošak poreznih obveznika u Los Angeles, potroši 100.000 kuna i hvali se nečime što je dogovorio, što nije ni zakonski, ni praktički nije moguće. Tu je srž problema. Treba istaknuti da je sve omogućeno zakonskim rješenjima iz 2010. i 2011. godine'. 

Posljednjih mjeseci kao zastupnik u Saboru Mesić je često kritizirao svoje kolege iz lijeve koalicije za netransparentno trošenje državnog novca, olako potpisivanje službenih kartica, vozikanja automobilima. 

'Više od godinu dana čekao sam na odgovor na svoje zastupničko pitanje oko korištenja službenih kartica, automobila i troškova reprezentacija pojedinih ministarstava, recimo ministarstva gospodarstva. Ni danas nemam potpun odgovor i kompletne podatke'. 

Kaže, u vrijeme mandata ministra postojala je jedna službena kartica i nije je uopće koristio. 

'Znate, ne sjećam se da sam ikada provukao službenu karticu dok sam obavljao dužnost ministra'.