Da nam je većina dobro funkcionirala i sa 77 ruku, najbolje potvrđuje kontinuirani rast rejtinga HDZ-a! Činjenicu da zastupnici izlaze iz stranaka i podržavaju projekte i zakone naše Vlade oporbeni čelnici mogu zahvaliti svojoj nesposobnosti i promašenoj politici - koja očito rastjeruje ljude! Jedino bi HDZ-u sada odgovarali izbori, ali su nam nastavak reformi i kontinuitet dobrih ekonomskih pokazatelja važniji od nekoliko mandata više! Samoproglašeni „turbo domoljubi", apsurda li, priželjkuju pad Vlade koja je donijela jedinstveni Zakon o hrvatskim braniteljima i vratila HV u Vukovar! - naglasio je, među inim, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru Branko Bačić u opširnom razgovoru za Slobodnu Dalmaciju (tjedni prilog Spektar).

Intervju prenosimo u cijelosti, skupa s uvodom urednika Hrvoja Prnjaka:

U tjednu iza nas Hrvatski sabor nastavio je s radom, pa smo o tome i o aktualnim zbivanjima na domaćoj političkoj sceni razgovarali s Brankom Bačićem, predsjednikom HDZ-ova Kluba zastupnika. Prvo pitanje nameće se samo od sebe...

Očekujete li probleme s većinom, odnosno funkcioniranjem Sabora, s obzirom da HDZ-ova koalicija sada računa na minimalnih 76 ruku?

Prije svega mala ispravka, HDZ-ova koalicija - kako ste je nazvali - brojila je 77, a ne 76 ruku. Isto toliko smo ih imali i prije ljetne stanke, pa ste i sami svjedočili da je sve vrlo dobro funkcioniralo, da smo tempom koji smo željeli donijeli sve zakone koje smo htjeli. U srijedu je pak g. Ronko pristupio klubu Stranke rada i solidarnost, tako da sada imamo 78 ruku. Stoga je ovo iznenadno „problematiziranje" većine plod nečijih priželjkivanja, a ne političkog realiteta.

Stabilnost ove većine proizlazi i iz načina njenog rada, koji je prožet dogovaranjem, usklađivanjem eventualnih razlika i koordinacijom. Svojedobno smo imali i 84 ruku s Mostom, no većina je bila daleko manje stabilna nego danas. A da je većina dobro funkcionirala i sa 77 ruku, najbolje potvrđuje kontinuirani rast HDZ-a, čiji je rejting prema svim istraživanjima jači nego SDP-ov i Mostov skupa.

Neki kažu da je važnija pouzdanost većine u Saboru od same brojke. No, iz vodstva HSS-a se, primjerice, žale da u međuvremenu vrbujete njihove zastupnike, je li to istina? Očekujete li da vas u sabornici podrže i neki, sada nezavisni ili zastupnici drugih stranaka?

U pravu ste, pouzdanost vladajuće većine važnija je od same brojke, odnosno broja zastupnika koji je podržavaju. Vodstvo HSS-a u nedostatku vlastite vizije i programa što, kako dalje, kako zaustaviti vlastito rastakanje, pokušava sebi dati na važnosti optužujući HDZ da vrbuje njihove zastupnike.

HDZ ne pabirči po oporbenim strankama, niti ne pokušava pridobiti njihove zastupnike. A činjenicu da pojedini oporbeni zastupnici nezadovoljni radom svojih čelnika izlaze iz stranaka i podržavaju projekte, zakone i reforme koje naša Vlada predlaže, predsjednici oporbenih stranaka to mogu zahvaliti svojoj nesposobnosti i promašenoj politici - koja očito rastjeruje ljude od njih.

Može li javnost biti sigurna da će se tempo reformi, a njih nema bez paketa najavljenih reformskih zakona u Saboru, biti na zadovoljavajućoj razini? Naime, i predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković je ovu godinu bio najavio kao reformsku, hoće li ona uistinu takvom i biti?

Vlada RH je provela i provodi strukturne reforme. Podsjećam da su prve dvije faze porezne reforme stupile na snagu 1. siječnja 2017. i 1. siječnja 2018. te da su pridonijele stabilizaciji državnog proračuna, poboljšanju makroekonomskih pokazatelja, rasterećenju gospodarstva i povećanju plaća. Prvi put od neovisnosti, 2017. godine, zabilježen je suficit državnog proračuna, što praktično znači da država više uprihoduje nego što troši, a pri tome u rashode ubrajamo i više od 10 milijardi kuna troškova za kamate na dugove koje smo naslijedili najvećim dijelom od prijašnje SDP-ove Vlade.

Druga važna reforma jest donošenje i provedba Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od strateškog značaja. Sama provedba ove odvažne intervencije hrvatske Vlade u nacionalno gospodarstvo nalaže obveze drugačijeg postupanja državnih institucija prema trgovačkim društvima i trgovačkih društava međusobno. Pri tome mislim na HNB, HANFA-u, HBOR, ali i drugačiji odnos između vjerovnika i dužnika.

Proveli smo restrukturiranje cestovnog sektora čine smo uštedjeli na troškovima kamata na godišnjoj razini u iznosu od 150 milijuna kuna. Također, ne smijemo zaboraviti i reformu obrazovnog sustava, koja se od ove godine počinje provoditi u našem školstvu. U međuvremenu smo tijekom proljetnog zasjedanja usvojili i mini-reformu pravosuđa, kojom smo reorganizirali pravosudne institucije i omogućili njihov učinkovitiji rad. Do kraja godine očekujemo donošenje u Hrvatskom saboru i treće faze porezne reforme koja podrazumijeva izmjenu 9 zakona, s naglaskom na pojeftinjenju hrane, kao i cjelovitu mirovinsku reformu s paketom od pet zakona. Dodatni angažman na pokrenutoj reformi zdravstvenog sustava bit će samo finalna potvrda da je ovo istinski reformska Vlada.

Zbog „tanke" većine spekulira se i s mogućnošću prijevremenih izbora. Bi li to u ovom trenutku bio svojevrsni luksuz, jer bi se opet izgubilo dobrih šest mjeseci od raspisivanja izbora do konstituiranja vlasti. Ima li Hrvatska pravo na takav luksuz baš sada, kad se bilježe pozitivni gospodarski pokazatelji u kontinuitetu?

Da, prijevremeni izbori su uistinu na razini spekulacija. Čemu izvanredni izbori? Vladajuća većina je stabilna. Postignuti rezultati na makroekonomskom planu su pozitivni, u pojedinim segmentima smo u vrhu Europske unije. Vlada nastavlja s provedbom programa i projekata, investicijama, strukturnim reformama, rješavanjem brojnih problema iz vremena tranzicije, koji upravo ovoj Vladi stižu na stol. U isto vrijeme nisam primijetio da oporbene stranke izgaraju u svojim zahtjevima za izvanrednim izborima. Dapače, s obzirom na njihove unutarstranačke sukobe, mole Boga da do njih ne dođe.

Je li HDZ spreman za prijevremene izbore? Neki vaši koalicijski partneri osnivaju izborne stožere po čitavoj Hrvatskoj, kako to komentirate?

HDZ je jedina stabilna politička stranka u Hrvatskoj. Jamac poštivanja pravne države, njene sigurnosti, pa i u svakodnevnom životu brana je svakom ekstremizmu, radikalizmu i jeftinom populizmu. Ne čudi stoga što je naš rejting na razini od 27 do 30 posto! Primjerice, nakon dvije godine Vlade Zorana Milanovića SDP-ov rejting bio je na 17 posto. U isto vrijeme aktivni smo i u radu unutar stranke. Reorganizirali smo Glavno tajništvo, dinamizirali rad s članstvom i ograncima na terenu, stabilizirali stranačke financije, tako da HDZ može jednostavno ući u izbornu kampanju.

S obzirom na rejting i snagu, jedino bi HDZ-u sada odgovarali izbori, ali su nama kontinuitet dobrih ekonomskih pokazatelja i nastavak reformi važniji od nekoliko mandata više. U isto vrijeme bliže se izbori za Europski parlament, stoga ne čudi da stranke već sada osnivaju izborne stožere.

Što, kao Korčulanin podrijetlom, i netko tko se rodio u Dubrovniku, očekujete od izgradnje Pelješkog mosta. Hoće li najjužniji dio Hrvatske time konačno postati i doslovno integrirani dio Lijepe naše, u svakom smislu?

Pelješki most je strateški prometni, infrastrukturni i gospodarski projekt čija će izgradnja prekinuti postojeći teritorijalni diskontinuitet Republike Hrvatske - koja postaje jedinstvena. Važan je za sve građane Dubrovačko-neretvanske županije, olakšat će nam život, opskrba u turističkoj sezoni bit će brža, a isto tako prometno će povezati i Pelješac i okolne otoke, čime će proizvodi tog kraja biti dostupniji ostalom dijelu Lijepe Naše. Svakako da će ubrzati gospodarski razvoj cijele Dubrovačko-neretvanske županije, a uvjeren sam da će pridonijeti i demografskoj obnovi, prije svega Pelješca.

Pelješki most ostat će trajni simbol naših prvih godina članstva u Europskoj uniji, jer je u njegovu gradnju utkano 85% sredstava iz EU fondova. Zamislimo Hrvatsku bez toga europskog novca!

Kada dođete na „svoju" Korčulu, vidite li razloge da netko tko je mlad, planira obitelj, tu i ostane. I što bi trebalo učiniti da ljudi ostanu na našim otocima...

Moja Korčula dijeli sudbinu ostalih otoka, pa rekao bih i velikog dijela Hrvatske. Dio mladih poslije završetka studija ostaju u velikim gradovima, a sve više se osjeća i nedostatak radne snage u turističkoj sezoni, ali i u proizvodnim djelatnostima. Za određena zanimanja nema dovoljno radnih mjesta, dok s druge strane nedostaje radnika u realnom sektoru. Mladi očekuju od poslodavaca veća primanja i na tome je potreban napraviti nužan iskorak. U isto vrijeme bojim se da u društvu u kojem živimo svjedočimo maksimi da moramo imati sve, sad i odmah. I pri tome smo nestrpljivi. Činjenica je, međutim, da su u pojedinim jedinicama lokalne samouprave na mom otoku donesene značajne demografske mjere kako bi se pomoglo mladim obiteljima, no to još uvijek nije dovoljno.

Nastojanjima ove Vlade privodimo kraju projekte prometnog povezivanja Korčule. Naime, istodobno s izgradnjom Pelješkog mosta, nastavit ćemo izgradnju prometnica preko Pelješca, uključujući i zaobilaznicu Orebića, do nove trajektne luke Perna. Nadalje, istim projektom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, osim nove luke Perna, gradit će se i nova luka Polačište na Korčuli. Navedeni projekt, osim tih dviju luka, obuhvaća i nastavak izgradnja putničkog terminala u Veloj Luci, a priprema se i maritivna zaštita luke Prigradica. Navedeni projekti financiraju se sredstvima iz EU fondova.

Vlada priprema i novi Zakon o otocima, što kao otočanin očekujete od njega?

Prošlog tjedna smo raspravili Zakon o otocima u prvom čitanju. Postojeći zakon iz 1999. temeljen je na Nacionalnom programu razvitka hrvatskih otoka, i gotovo je u cijelosti konzumiran. Sve odredbe postojećeg Zakona, koje su naložile uvođenje subvencija i potpora, već su na snazi. Stoga je bio nužan iskorak, odnosno novi zakon usklađen s europskim okvirom regionalnog razvoja. Novi zakon nastavlja provedbu mjera i subvencija postojećeg zakona, ali i pruža nove mjere koje će donijeti nova poboljšanja životu na otocima. Stoga, nakon donošenja Zakona, očekujem i brzo usvajanje Nacionalnog plana razvoja otoka, koji će detaljno propisati mjere, nositelje i rokove za daljnje poboljšanje života na hrvatskim otocima.

Nakon krize Agrokor, evo, i slučaj Uljanik još je jednom obnovio i otvorio pitanje - gdje i kada država treba intervenirati kad je riječ o krizi velikih tvrtki, koje bismo mogli svrstati u one od posebnog značaja. Je li upravo Uljanik prigoda da ova Vlada pokaže da više nismo u dogovornoj ekonomiji, nego u tržišnim uvjetima gdje se novcem poreznih obveznika ne mogu sanirati problemi nijedne tvrtke koja posluje na tržištu i država joj nije većinski vlasnik? Hoće li prevagnuti kalkulacija o broju glasova ili će Vlada pokazati da je spremna za taj pomalo i povijesni rez u razmišljanju, pokazati da smo izašli iz bivšeg sustava razmišljanja i kupovanja socijalnog mira državnim novcem?

Država treba intervenirati u svim slučajevima kada se ugrožava nacionalno gospodarstvo. Tako se postupalo i u slučaju Agrokor. No, ta intervencija treba rezultirati održivošću sustava i načelom nenarušavanja tržišnog natjecanja te da trošak ne padne na teret poreznih obveznika, tj. da taj trošak bude minimalan. Hrvatskoj je brodogradnja potrebna, dio je hrvatskog pomorskog identiteta, poglavito gradovi čiji su navozi u škverovima desetljećima isporučivali brodove, koji su dobivali laskava priznanja „brodova godine u svijetu" u svojim kategorijama. Da tome nije tako, da Hrvatska nije ekonomski i sociološki povezana s brodogradnjom, ne bismo u 28 godina hrvatske samostalnosti uložili u održivost brodogradilišta 31,5 milijardi kuna.

Suočena s ozbiljnim problemima u Uljanik Grupi krajem prošle godine, Vlada je donijela Odluku o davanju državnog jamstva u iznosu od 716 milijuna kuna kako bi Uljanik dobio 6-7 mjeseci „daha“ da izradi Program restrukturiranja sukladno Smjernicama EK te da pronađe rješenje za nastavak održive proizvodnje u Puli i Rijeci. Kako u međuvremenu Program restrukturiranja nije dobio zeleno svjetlo od EK, Vlada RH je osigurala sredstva za dvije plaće za mjesec srpanj i kolovoz. Sada preostaje donošenje konačne Odluke između tri moguća rješenja. Prvo, neki od oblika insolvencijskog postupka. Drugo moguće rješenje predstavlja modificirani Plan restrukturiranja s aktualnim strateškim partnerom, a treće moguće rješenje jest novi strateški partner.

Hrvatske makroekonomske brojke rastu, pada nezaposlenost, raste zaposlenost, pada napokon i vanjski dug, no ozbiljni ekonomski analitičari istodobno upozoravaju kako bismo morali ubrzati rast, jer su nas, primjerice, kad su u pitanju podaci o realnom BDP-u po stanovniku, pretekle neke države poput Rumunjske. Može li ova vlast zajamčiti da ćemo ubrzati gospodarski rast iznad sadašnjih dometa?

Rast makroekonomskih pokazatelja u Hrvatskoj rezultat je rada Vlade Andreja Plenkovića i u skladu je s njenim očekivanjima. Podsjetio bih da smo kroz dvije faze porezne reforme rasteretili hrvatsko gospodarstvo i hrvatske građane s vise od 3,5 milijardi kuna, a da ćemo s trećom fazom doći do šest milijardi. Podsjetio bih da smo lani zabilježili suficit državnog proračuna, povećali prosječnu plaću za 710 kuna, minimalnu plaću za 320 kuna, a mirovine za više od šest posto, znatno smanjili javni dug, poboljšali kreditni rejting tako da uskoro očekujemo povratak na investicijsku razinu, restrukturirali cestovni sektor, povećali zaposlenost - imamo 71.000 radnih mjesta više nego prije godinu dana - a u isto vrijeme bilježimo najmanju nezaposlenost u Hrvatskoj od 1990. godine.

Predkrizni rast gospodarstva do 2008. temeljen je velikim dijelom na zaduživanju, za razliku od aktualnog rasta gospodarstva koji se prvenstveno temelji na domaćoj potražnji i rastu izvoza. Da bismo nastavili, odnosno ubrzali gospodarski rast, nužno je realizirati najavljene reforme, nastaviti sa stabilnim financijama i privlačenjem investicija. A to ćemo i učiniti.

Nakon Istanbulske konvencije, čini se da se HDZ-ovci dijele u razmišljanjima i o najavljenom prosvjedu u Vukovaru, na koji je pozvao gradonačelnik i član HDZ-a Ivan Penava. Može li se tu govoriti o pokušaju udara na šefa stranke Plenkovića i njegovu Vladu?

Gradonačelnik Penava jasno je naglasio da se ne radi ni o kakvom prosvjedu protiv Vlade. Kako sam reče - njegove Vlade, najbolje od svih dosadašnjih Vlada. Više je puta istaknuo da su mu degutantni oni koji žrtvu Vukovara pokušavaju iskoristiti za neke svoje politikantske ciljeve. Da je to novi pucanj u Vukovar!

Nema dileme da treba intenzivirati progon ratnih zločina. Razumijem i suosjećam sa svim ljudima, sa svim Vukovarcima koji su izgubili svoje najmilije i još uvijek osjećaju posljedice velikosrpske agresije. Upravo zato što nismo bili zadovoljni postignutim rezultatima u prijašnjih 20-ak godina, MUP je osnovao u veljači ove godine, sedam mjeseci prije Penavina apela, posebnu radnu skupinu koja se bavi istraživanjem zločina na Ovčari. I u međuvremenu su podignute dvije optužnice. Kao što se vidi u javnosti, dio političkih aktera pokušava taj skup zloupotrijebiti, instrumentalizirati i na žrtvi Vukovara priskrbiti jeftine političke poene. A to nije dobro, dapače skandalozno je. Takvu politiku, takvu rabotu potrebno je razobličiti.

Pretpostavljam da i nije u pitanju različito mišljenje o samoj tematici ratnih zločina iz Domovinskog rata, odnosno tome da za neke krivci još nisu pronađeni, nego je više posrijedi „tajming". Ili je čitava ova inicijativa, koju je iznio Penava, ustvari možda paravan za nešto drugo - možda nekakvu pobunu u stranci ili što već?

Kao što sam rekao, dio aktera pokušao bi ovaj skup pretvoriti u prosvjed protiv Vlade koristeći „tajming" održavanja „24. svehrvatskih športskih igara invalida Domovinskog rata" koje se u organizaciji HVIDRA-e upravo u to vrijeme održavaju u Vukovaru. Nastoje se prikazati suverenistima, domoljubima, i iz te pozicije prizivaju prijevremene izbore i pad ove Vlade. Vlade koja je imala odvažnosti donijeti odluku o nabavi borbenih zrakoplova i zaštiti zračnog prostora. Priželjkuju pad Vlade koja je donijela, prvi put u povijesti, jedinstven Zakon o pravima hrvatskih branitelja, Zakon o domovinskoj sigurnosti, i regulirala prava branitelja HVO-a te višestruko povećala sredstva našim sunarodnjacima u Bosni Hercegovini.

U mandatu ove Vlade omogućeno je i da hrvatska policija europskim novcem štititi naše granice od ilegalnih imigranata. Priželjkuju pad vlade koja je vratila Hrvatsku vojsku u Vukovar, Ploče, a ubrzo je vraćamo u Pulu i Varaždin. Podsjetio bih i da ovu Vladu čine dvojica ministara koji su bili zapovjednici ratnih brigada, Damir Krstičević i Tomo Medved. Sve ovo, a i puno toga još, potvrđuje da se ova Vlada s punim poštovanjem i dignitetom odnosi prema Domovinskom ratu, braniteljima i članovima obitelji poginulih hrvatskih branitelja, da ova Vlada itekako vodi računa o nacionalnim interesima. Stoga nećemo dozvoliti nikome da na tim temama, nastupajući s pozicije samoproglašenih „turbo domoljuba", osporavaju rad Vlade i HDZ-a.

Iskusni ste u sabornici - kako vam se općenito čini razina komunikacije zastupnika ovog saziva? Kad smo dobili i predstavnike tzv. prosvjednih stranaka, ne manjka ni populizma, bilo je i pravog cirkusa s iznošenjem nekih zastupnika... Možemo li reći da je oporba „konstruktivna", što bi se reklo, je li poticajna i tjera li i vas na ozbiljan rad?

Kao što i sami vidite, ocjena javnosti o radu Sabora nije nikada bila niža. Tome su svakako pridonijele jalove rasprave ispod razine parlamenta, koje upražnjavaju bukači bez sadržaja, tzv. populisti. Rad u Saboru sveo se na doskočice, dosjetke, uvrede, opstrukciju, govor o svemu i svačemu - samo ne o temi. Donekle smo tome doskočili izmjenom Poslovnika o radu Hrvatskog sabora, čime smo u znatnoj mjeri umanjili raznovrsna naklapanja o svemu i svačemu te omogućili zastupnicima da kroz pojedinačne rasprave i razgovor u ime kluba govore o meritumu. Vjerujem stoga da će s vremenom građani povećati ocjenu o radu Sabora.

Kako komentirate ovu, sad već višemjesečnu agoniju i krizu upravljanja u najvećoj oporbenoj stranci, SDP-u? Politolozi će kazati da nema ni kvalitetne vlasti bez sposobne i jake oporbe...

Ne želim komentirati stanje u drugim političkim strankama, no recentna događanja u SDP-u su tragikomična. Ne veselim se tome. Bilo bi bolje da imamo kvalitetniju oporbu.

SDP je trenutačno oslabljen, pa ipak, svako malo se pojave nagađanja o velikoj koaliciji između HDZ-a i SDP-a. Što takvima odgovarate?

Prije ljeta, tijekom dinamične saborske rasprave, rekao sam da velika koalicija u Hrvatskoj nije moguća i iz razloga što su za veliku koaliciju potrebne dvije velike stranke, a u Hrvatskoj je trenutno jedna velika stranka, a to je HDZ. Rekao sam to ne znajući da će se SDP još više urušiti. Dakle, nema velike koalicije, nema izvanrednih izbora, imat ćemo do kraja mandata još jači i stabilniji HDZ.