Predsjednik HDZ-a i Vlade RH mr. sc. Andrej Plenković predstavio je u Hrvatskom saboru državni proračun za 2017. te projekcije za 2018. i 2019. godinu. Kako je naglasio, predloženi proračun predstavlja bitan iskorak u ostvarivanju društvene solidarnosti - uz istodobno jačanje fiskalne stabilnosti i održivosti.
- Predloženi proračun uključuje ostvarivanje bitnih političkih ciljeva koje sam predstavio u programu rada svoje Vlade, uz istovremeno poštivanje objektivnih makroekonomskih ograničenja koja moramo respektirati u vođenju makroekonomske politike - kazao je premijer.
Izlaganje predsjednika Plenkovića možete pogledati u cijelosti, a u nastavku donosimo ključne poruke:
Odlučnost i odgovornost
Vlada je dobila povjerenje u Hrvatskom saboru prije nešto manje od dva mjeseca. U tom smo razdoblju pokazali odlučnost, odgovornost i posvećenost vođenju i upravljanju državom te želim zahvaliti svim kolegicama i kolegama ministrima i njihovim suradnicima koji su radili na pripremi proračuna, osobito ministru dr. sc. Zdravku Mariću i kolegicama i kolegama u Ministarstvu financija na velikom trudu uloženom kako bismo u kratkim rokovima savladali složene zadaće. Cijenim jučerašnju aktivnost i brzinu Hrvatskog sabora, svih odbora koji su se sastali i koji su od četvrtka uspjeli dati mišljenja na ovaj ključni dokument prioriteta države.
Rast kreditnog rejtinga
Ukupan proračunski manjak zadržavamo značajno ispod tri posto BDP-a. Kada tome pridodamo izvanproračunske fondove i lokalnu državu, tada se planirani proračunski manjak dovodi na razinu ispod očekivanog rezultata za 2016. odnosno na razinu 1,6 posto BDP-a. Ovakav proračunski rezultat omogućava da se i u 2017. nastavi pad udjela javnog duga u BDP-u i osnaže naši argumenti za izlazak iz procedure Prekomjernog proračunskog manjka, a ujedno i rast kreditnog rejtinga.
Zamašnjak gospodarstvenicima
Očekujemo da će učinci ovog proračuna dati zamašnjak gospodarstvenicima, koji će svojim radom, idejama, inovacijama i investicijama stvoriti nova radna mjesta, osigurati veći gospodarski rast i poboljšati standard svih hrvatskih ljudi. Mjere koje ćemo u tom smjeru provoditi tijekom iduće godine, taj će gospodarski rast u potencijal dodatno osnažiti.
Jačanje demografske obnove
Ovakva kretanja rashoda državnog proračuna omogućit će ispunjavanje preporuka Vijeća EU, vezano uz rješavanje, odnosno izlazak iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka. Vlada je - nastojeći reflektirati političke prioritete iz našeg programa u proračunu za iduću godinu - posvetila osobitu pozornost jačanju demografske obnove. Posebice stvarajući takvo gospodarsko i društveno okuženje u kojem će mladi moći bez poteškoća zasnovati obitelj, riješiti stambeno pitanje i ostvariti prihode od svog rada. Značajno, stoga, povećavamo iznos naknada za drugih šest mjeseci rodiljnog dopusta. Planirano je za to 150 milijuna kuna više u odnosu na 2016. Kao jednu od mjera, planiramo i subvencioniranje kredita za kupnju prve nekretnine - mlađima od 45 godina.
Porezna reforma, koja je u dva čitanja usvojena u Hrvatskom saboru, ide u smjeru demografske obnove te ostanka mladih u Hrvatskoj. Jer, još izrazitije honorira roditelje kroz odbitak za djecu. Vlada razumije da su rast gospodarstva i povećanje zaposlenosti - najbolja demografska mjera.
Zaštite prava i dostojanstva hrvatskih branitelja
Kada je riječ o naknadama građanima i kućanstvima, u državnom proračunu za 2017. ona čine najznačajniju skupinu rashoda proračuna. Te se planiraju u iznosu od 46,1 milijardu kuna. U tom je iznosu najveći udjel rashoda za mirovine i mirovinska primanja, koji je u 2017. povećan za 1,6 posto u odnosu na 2016. - čime će dosegnuti razinu od 37,4 milijarde kuna. Uz izdvajanje za mirovine, obiteljske i socijalne naknade, u ove su rashode uključeni i rashodi koji omogućavaju indeksiranje mirovina hrvatskih branitelja - koje je proteklih godina bilo zaustavljeno. Time Vlada slijedi jasno opredjeljenje zaštite prava i dostojanstva hrvatskih branitelja i njihovih obitelji, te bolje promicanje njihove uloge u društvu.
Naknade za nezaposlene
Važno je naglasiti i sredstva usmjerena na naknade za nezaposlene i aktivnu politiku zapošljavanja, a posebice za mlade. Važnost obrazovanja, znanosti i inovacija, što su temelji modernog i održivog razvoja, očituje se i značajnim povećanjem od gotovo milijardu kuna koje se za njih izdvajaju - uključivši i decentralizirana sredstva.
Raste proračun za obranu
Ovim se proračunom jača domovinska i nacionalna sigurnost, uvažavajući pritom rastuće sigurnosne ugroze te geopolitičke okolnosti čime ćemo pridonijeti zaštiti nacionalnih interesa i integriteta državnog područja, ali i sigurnosti svih naših građana. Nakon više godina kontinuiranog smanjenja, povećavamo proračun Ministarstva obrane na 1,23 posto BDP-a, odnosno za više od devet posto nego je predviđeno rebalansom za ovu godinu. Tim će se sredstvima pridonijeti jačanju obrambene sposobnosti Hrvatske, razvoju sustava domovinske i nacionalne sigurnosti te poboljšanju uvjeta života i rada hrvatskim vojnicima, dočasnicima i časnicima.
Temeljno opredjeljenje - solidarnost
Proračun uvažava i temeljno opredjeljenje Vlade za razvijanjem i provedbom načela solidarnosti. Pri upravljanju ekonomskom politikom vodili smo računa i o društvenoj pravednosti i uključivosti - kroz pružanje odgovarajuće zaštite ranjivim dijelovima društva. Vlada je u tom kontekstu - uvažavajući argumente socijalnih partnera te poboljšanje gospodarskih trendova - utvrdila povećanje minimalne bruto plaće u iznosu od 3.276 kuna za godinu pred nama. To je povećanje za pet posto i - više nego kumulativno povećanje minimalne plaće u posljednje tri godine.
Ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske
Najavili smo da se u proračunu osiguravaju i sredstva za jedinice lokalne uprave i samouprave, budući da je dio njihovih prihoda smanjen s obzirom na izmjene poreza na dohodak. A to je izuzetno važno jer smo u ovom proračunu predvidjeli - kroz decentralizirana sredstva u iznosu od 1,650 milijuna kuna, kompenzacijskim mjerama od 1,325 milijardi kuna te pomoći od 925 milijuna kuna, dakle u ukupnom iznosu četiri milijarde kuna - pomoć jedinicama lokalne i područne samouprave. Ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske trajna je zadaća ove Vlade, a regionalna politika bit će politika ulaganja u budućnost, stvaranja radnih mjesta, poticanja konkurentnosti i poticanja gospodarskog rasta. Do sada sam posjetio 15 hrvatskih županija i u svim županijama - neovisno koja je stranka na vlasti - upravo ovaj prioritet davanja podrške ravnomjernom regionalnom i ruralnom razvoju, osobito područjima stradalim u vrijeme ratne agresije, očekuje se veći signal i potpore središnje vlasti.
Vlada će pristupiti izradi programa za gospodarski razvoj slabije razvijenih i ratom pogođenih područja. Svjesni smo da je to preduvjet za sprječavanje iseljavanja stanovništva i smanjenje negativnog demografskog trenda.
Smanjenje javnog duga i deficita
Sveukupna fiskalna kretanja - kako na prihodnoj, tako i na rashodnoj strani proračuna - rezultirat će daljnjim smanjenjem udjela javnog duga, dakle unutar 85 posto BDP-a u 2016., a u 2017. ispod 83 posto. Rezultirat će, također, smanjenjem deficita.
Proračun zrcali prioritete Vlade
Proračun koji je pred vama, sveobuhvatna porezna reforma, reforma sustava javne nabave te mjere koje ćemo provesti u sljedećoj godini usmjerene su na stvaranje poticajnog okruženja za rad gospodarstvenika, privlačenje investicija, razvoj hrvatske poljoprivrede, regionalni i ruralni razvoj, demografsku obnovu, jačanje nacionalne sigurnosti, sustav obrazovanja i znanosti te, u konačnici, poboljšanje standarda svih hrvatskih ljudi. Proračun vrlo jasno zrcali prioritete koje smo stavili kao ključne u program Vlade. Na tragu je očekivanja većine hrvatskih ljudi. Stoga vas pozivam da ga podržite.
SABORSKI ODBOR PODRŽAO PRORAČUN
Valja istaknuti da je saborski Odbor za financije i državni proračun većinom glasova podržao jučer prijedlog državnog proračuna za 2017.
Prijedlog proračuna za 2017. predviđa prihode od 121,6 milijardi kuna, rashode od 128,4 milijarde kuna te deficit u iznosu od 6,7 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a. Prijedlog proračuna temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su uračunati učinci porezne reforme čija primjena počinje početkom iduće godine.
MINUTA ŠUTNJE U POČAST DR. FRANJI TUĐMANU
Zastupnice i zastupnici u Hrvatskom saboru te članovi Vlade RH, minutom su šutnje odali počast prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu u povodu njegove 17. godišnjice smrti.
