Predsjednici dvaju HDZ-ovih stručnih odbora prof. dr. Radovan Fuchs (za znanost i visoko obrazovanje) i prof. Tomislav Đonlić (za odgoj i obrazovanje) zajedno su se očitovali o novom eksperimentu u koji se, stihijski, kani upustiti SDP-ova vlada - o najavljenom outsourcingu (izdvajanju) neosnovnih djelatnosti iz državne i javne službe. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti, a međunaslovi su urednički:
Odluka o outsourcingu svega i svačega (čišćenja, čuvanja, računovodstva...) u obrazovnim i znanstvenim institucijama - a bez ikakve ozbiljne analize posljedica i bez jasno predočenih reorganizacijskih rješenja - još je jedan od dokaza, u najmanju ruku, eksperimentiranja te nesposobnosti i neznanja aktualne vlade.
Upitne uštede (njemački primjer)
Ako su, kako se tvrdi, uštede stvarni razlog zbog kojih se spomenute usluge izdvajaju iz sustava obrazovanja i znanosti, onda s pravom postavljamo pitanje zašto od Vlade nismo čuli nijedan argument, nijednu konkretnu brojku kolike bi se to točno uštede ostvarile. Pritom treba napomenuti da su se neke države poput Njemačke - koje su bile uvele outsourcing - vratile ili se vraćaju na stari model zapošljavanja vlastitih djelatnika. I to upravo zbog neekonomičnosti outsourcinga, ali i pada kvalitete usluga.
Poznato jest da u školama spremačice obavljaju i čitavi niz drugih poslova, a ne samo čišćenje prostorija. Hoće li djelatnice privatnih agencija za čišćenje - koje tijekom istog dana mijenjaju čas jednu, čas drugu školu - obavljati, primjerice, i poslove distribucije hrane učenicima? Što će biti s kuhinjama u školama s cjelodnevnim boravkom? Hoće li se i njih „autsorsati“ privatnim ugostiteljima?
Izvjesno poskupljenje usluga
Vlada javnosti nije predočila ni kako se to misli financirati outsourcing kada je dobro poznato da su visokoškolskim i znanstvenim institucijama, a jednako tako i osnovnim i srednjim školama, sredstva za materijalne troškove u zadnje dvije godine smanjena za 40 posto!? Još jedno pitanje: na koji će način Vlada spriječiti posve izvjesni porast cijena takvih usluga, što bi za ionako osiromašeni sustav bilo pogubno?
Ako je pak outsorcing zamišljen kao stvaranje javnog servisa s tisućama zaposlenika koji su ionako već zaposleni u u obrazovnim i znanstvenim institucijama - onda je to puko prelijevanje iz šupljeg u prazno! Nije li bolje korigirati radne norme i nastaviti s modelom koji se primjenjivao za mandata bivše vlade - sa smanjivanjem broja nenastavnog osoblja odlaskom u mirovinu po sistemu 1 za 2?
Opet će radnici završiti u outu
Niz je, eufemistički rečeno, otvorenih pitanja... Bojimo se da će zbog stihijskih i netransparentnih poteza ove vlade, na kraju, opet radnici „završiti u outu“ - da će im ili biti umanjena prava ili da će čak izgubiti radno mjesto.
I posljednje pitanje s obzirom na stalne Kukuriku rebalanse i igrokaze s proračunom: ako se outsourcing uvede u odgojno-obrazovne institucije, hoćemo li uskoro - zato što država ne podmiruje svoje obveze - gledati učitelje, nastavnike i profesore kako obavljaju i poslove domara i spremačica? Od ove nestručne vlade ništa nas ne bi začudilo. Zato je jedino rješenje outsourcing aktualne vlade i njenih ministara, a ne pratećeg osoblja u javnim službama.