Na početku današnje sjednice Vlade, predsjednik Andrej Plenković osvrnuo se na aktualna zbivanja u proteklome tjednu.
Ovoga je tjedna obilježena 350. obljetnica Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
- Iskustvo i ulogu Katoličke crkve u razvoju kulture, znanosti i obrazovanja kroz hrvatsku povijest na primjeren smo način i obilježili i naglasili.
Dodao je da je obilježavanje te obljetnice bila prilika kako bi se ponovo naglasilo da je Vlada za znanost izdvojila 6,5 posto više sredstava nego u prošlogodišnjem proračunu te koliko je reforma znanosti i obrazovanja bitna.
Kvalitetan konsenzus o kurikulumu povijesti
Plenković je izvijestio da su završene aktivnosti vezanih uz kurikulume u obrazovnom sustavu.
- Postigli smo jedan kvalitetan konsenzus o kurikulumu povijesti, koji nerijetko izaziva ideološke i političke prijepore. Taj tekst je dovršen, a njegova se objava u Narodnim novinama očekuje sredinom idućega tjedna.
Naglasio je pritom da su osjetljive teme povijesti 20. stoljeća, poput pitanja zločina i Holokausta, primjereno zastupljene u kurikulumu na način nedvojbenog demokratskog nepristranog određenja prema svakom totalitarnom i autoritarnom sustavu.
Također, tema Domovinskog rata, koji je temelj suverene Hrvatske, primjereno je i detaljno obuhvaćena ovim kurikulumom i u skladu je sa saborskom Deklaracijom o Domovinskom ratu.
- Ono što veseli jest da je taj dokument usvojen jednoglasno na stručnoj razini - istaknuo je Plenković i dodao da je dobro da svi članovi Vlade, bilo da su iz demokršćanskih, narodnjačkih ili liberalnih političkih filozofija, mogu zajedno stati iza ovakvoga kurikuluma, što je prava vrijednost ovoga dokumenta.
Zahvalio je svima koji su pridonijeli tome bitnom iskoraku izrazivši nadu da će stručnjaci koji će pisati udžbenike na temelju kurikuluma napraviti kvalitetne i zanimljive tekstove za hrvatske učenike, koji će izlaziti iz obrazovnog sustava sa svim temeljnim znanjima o hrvatskoj kulturi, povijesti, jeziku, identitetu i tradiciji, ali i dobro informirani i o povijesti Europe i svijeta.
Partnerstvo Hrvatske i Svjetske banke
Ovih je dana obilježeno i 25 godina partnerstva između Hrvatske i Svjetske banke, a usvojen je i novi petogodišnji okvirni program suradnje. Predsjednik Plenković kazao je kako će Svjetska banka i dalje pratiti, savjetovati, ali i financirati projekte od hrvatskoga interesa, podsjetivši da je do sada Svjetska banka osigurala 5 milijardi eura u provedbi 80 projekata.
Posebno važnim istaknuo je to što se Svjetska banka uključila u aktivno provođenje Vladinog projekta Slavonija, Baranja i Srijem.
Otklon od totalitarizama, uz njegovanje kulture sjećanja
Osvrnuo se i na pitanje komemoracije na Bleiburgu, ocijenivši ga važnom temom koja je okupirala javni prostor.
Naglasio je da Bleiburg za Hrvatsku predstavlja jedan od simbola najtežih povreda ljudskih prava te stradanja i patnje hrvatskog naroda u 20. stoljeću. Dodao je da glavni cilj obilježavanja bleiburške tragedije mora biti komemoracija žrtava i iskazivanje pijeteta prema svima koji su tamo ubijeni bez suda i presude.
Izrazio je nadu da će u dijalogu između hrvatske i austrijske biskupske konferencije biti pronađeno rješenje za primjereno komemoriranje i molitve za žrtvu.
- Spremni smo uložiti napore da se na konstruktivan način pronađu odgovarajuća rješenja. Vrlo jasno osuđujemo negiranje te velike tragedije hrvatskoga naroda, ali isto tako i pokušaje politiziranja komemoracije ili relativiziranja zločinačkog karaktera ustaškoga režima. Tu nemamo apsolutno nikakvih dilema.
Istaknuo je da Vlada ima vrlo jasan otklon od svakog totalitarizma i podržava politiku njegovanja kulture sjećanja na široka kršenja ljudskih prava tijekom 20. stoljeća.
Sastanak s predsjednikom Centra za europsku politiku
Jutros je u Banskim dvorima predsjednik Plenković primio Hermana Van Rompuya, predsjednika Centra za europsku politiku i bivšeg predsjednika Europskog vijeća te bivšeg belgijskog premijera, s kojim je razmijenio mišljenja o važnim europskim temama poput Brexita. Razgovarali su i o temama važnim za Hrvatsku, poput priprema za predsjedanje Europskom unijom te ambicijama za ulazak u Schengen i europodručje.
