Najnovije, jesenske ekonomske prognoze Europske komisije o snažnom rastu hrvatskog BDP-a u ovoj godini od 3,2 posto doista su dobre procjene trendova - ocijenio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković.
Nastavljamo s reformskim procesom
- Nastavljamo s aktivnostima u reformskom procesu stvaranja preduvjeta za još bolje makroekonomske pokazatelje - dodao je Plenković na završetku otvorenog dijela sjednice Vlade.
Najveća pohvala našoj Vladi!
Europska komisija, naime, povećala je danas procjenu rasta hrvatskog BDP-a s prijašnjih 2,9 na 3,2 posto.
Ocjena Komisije da je „restrukturiranje Agrokora imalo manji utjecaj na gospodarstvo u prvom polugodištu nego što se očekivalo te kako bi se u drugom polugodištu rast trebao ubrzati“ u biti je najveća moguća pohvala našoj Vladi!
A i najbolji odgovor na svakovrsne neutemeljene, arbitrarne kritike!
Veća procjena rasta nego prije krize u Agrokoru!
Jer, upravo je zbog izbijanja krize u Agrokoru Komisija u proljetnim prognozama bila smanjila procjenu rasta našeg BDP-a s prethodnih 3,1 na 2,9 posto. A sada nam je, ponovimo, još i povećala stopu rasta na 3,2 posto!
Vrlo dobri pokazatelji
I ostali argumenti Komisije potvrda su predanog rada Vlade predvođene predsjednikom Plenkovićem: snažni porast industrijske proizvodnje i prometa u trgovini na malo; porast dolazaka turista i broja noćenja po dvoznamenkastim stopama; rast potrošnje; rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti; povećanje plaća; povoljni kreditni uvjeti; oporavak izvoza…
Brži rast od prosjeka EU!
S obzirom na procjene u cijeloj Europskoj uniji, hrvatsko gospodarstvo raste brže od prosjeka. Na razini EU ove bi godine rast BDP-a mogao biti 2,3 posto.
Podsjetimo, i Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao je nedavno procjenu rasta hrvatskog BDP-a s 2,9 na 3,1 posto, kao i Hrvatska narodna banka (HNB) - s 3 na 3,3 posto.
Snažno smanjivanje javnog duga
Komisija procjenjuje i da će proračunski manjak u Hrvatskoj ove i sljedeće godine biti 0,9 posto BDP-a, a 2019. oko 0,7 posto BDP-a. Očekuje i nastavak smanjenja javnog duga, koji bi ove godine trebao pasti na 80,3 posto BDP-a (s 82,9 na kraju prošle godine), dok bi iduće godine mogao skliznuti na 77,4 posto, a 2019. na 74,5 posto.
Komisijine procjene tek su neznatno „slabije“ od onog što planira Vlada RH. Ministar financija Zdravko Marić najavio je kako bi javni dug sljedeće godine mogao pasti na 76,6 posto BDP-a, u 2019. na 73,4, a u 2020. na 69,5 posto BDP-a.