U prvih šest mjeseci ove godine proračunski deficit je za više od 5 milijardi kuna manji nego u istom razdoblju prošle godine. Kad se izuzmu kamate koje plaćamo, Hrvatska je danas u tzv. primarnom suficitu. Rezultat toga je da smo prvi put u našoj recentnoj prošlosti uspjeli smanjiti javni dug. To je bio ključni element zašto i kako smo uspjeli sačuvati kreditni rejting! - istaknuo je, između ostalog, ministar financija i prvi na listi HDZ-a za V. izbornu jedinicu dr. Zdravko Marić u opširnom razgovoru za Slobodnu Dalmaciju. S njim je razgovarao novinar Hrvoje Prnjak, a intervju donosimo u cijelosti.

Kao ministar financija krenuli ste u posao porezne reforme. No, u međuvremenu je vlada postala - tehnička. Sigurno ostaje određeni žal zbog nedovršenog posla jer ste, koliko čujem, vrlo temeljito prišli sondiranju problema, pripremili neke mjere. Što sada s tim?

Hrvatskoj je potrebna temeljita i cjelovita porezna reforma. Zbog toga sam kao jedan od najvažnijih projekata pokrenuo upravo projekt porezne reforme. Provedbi smo pristupili vrlo ozbiljno te sam imenovao stručnu radnu skupinu u koju sam uključio eminentne hrvatske stručnjake iz područja poreza, financija, makroekonomije te znanstvene zajednice. Naravno da su tu bili i moji kolege i suradnici iz Ministarstva financija i Porezne uprave. Napravljena je sveobuhvatna analiza postojećeg poreznog sustava - koja sadržava sve njegove slabosti. Iznesen je čitav niz kvalitetnih prijedloga i rješenja koji će dovesti do unaprjeđenja i pojednostavljenja poreznog sustava, što će pozitivno djelovati na gospodarski rast i standard naših građana. Koristim prigodu da svima koji su u tome sudjelovali zahvalim na nesebičnom trudu koji su uložili. Vjerujem da će buduća vlada predvođena premijerom Plenkovićem sva ta rješenja pretočiti u zakonske prijedloge te da ćemo uspostaviti jednostavan, razumljiv i konkurentan porezni sustav.

Nestranački ste ministar iz kvote HDZ-a. Hoćete li se ipak učlaniti u stranku, uostalom, na izbornoj ste listi...

Funkciju ministra financija sam prihvatio na poziv HDZ-a. Novo vodstvo stranke - što shvaćam kao priznanje za svoj rad - odlučilo je da me kao nestranačku osobu stavi na prvo mjesto liste u 5. izbornoj jedinici na sljedećim parlamentarnim izborima. Mogu samo reći da ću i dalje, kao što sam i do sada, svaki dan davati najbolje od sebe za dobrobit svih naših građana i države u cjelini. Moj stav i pristup se neće promijeniti niti bez članske iskaznice.

Jedno od HDZ-ovih predizbornih obećanja govori o BDP-u od 5 posto u zadnjoj godini mandata. Kako do te stope i, još važnije, što to treba prethodno učiniti da to postane kontinuitet. Često slušamo da nećemo s obje noge iz blata krize dok rast ne bude u kontinuitetu premašivao 3 posto?

Gospodarski rast koji danas imamo od 2,5 postoje više nego dobrodošao nakon šest godina recesije i kontinuiranog pada BDP-a koji je u totalu iznosio 12 posto. Ipak, Hrvatska treba više stope rasta. Treba stope rasta koje će potaknuti zaposlenost, stoje ključni makroeokonomski izazov. Porezna reforma je u tome samo kotačić. Potrebne su i druge mjere i reforme strukturne prirode koje će potaknuti naše ključne potencijale i koje će nam osigurati dugoročni prosperitet. Država gospodarstvu mora osigurati stabilne, predvidljive i stimulativne uvjete.

Što bi to zapravo značilo?

Potrebno je skratiti administrativne procedure i eliminirati nepotrebne birokratske i financijske barijere u poslovanju i investiranju. U isto vrijeme, država mora srediti svoje financije i provesti nužne reforme u mnogim područjima, posebice javnoj upravi, obrazovanju, zdravstvu, mirovinskom sustavu i socijalnoj politici. Kad spominjemo nužne reforme, stvorena je percepcija u javnosti da to podrazumijeva bolne rezove i smanjenje prava. Međutim, to nije tako, niti mora biti tako. Primjerice, sredstva namijenjena obrazovanju, ne samo da ne treba smanjivati, nego ih treba i povećati. Međutim, u obrazovnom sustavu potrebno je ne samo nastaviti kurikularnu reformu, već sustav obrazovanja maksimalno povezati sa sustavom tržišta rada i gospodarstvom, tako da našu djecu obrazujemo za one profesije i zanimanja koja jesu i bit će tražena i u kojima će naći posao i imati pristojan i prosperitetan život kakav zaslužuju.

Što ćemo s glomaznom javnom upravom?

Postoje područja gdje je potrebno, ne samo efikasnije i pravednije raspodjeljivati proračunska sredstva, nego i provesti određene racionalizacije, kao stoje sustav državne, odnosno javne uprave. Međutim, ključni problem javne uprave nije njezina veličina, nego je prvenstveni problem njena nedovoljna učinkovitost. Pitanje je što mi svi skupa dobivamo od nje, je li ona sama sebi svrha ili je učinkoviti servis građanima i poduzetnicima. Upravo ovo potonje treba biti smjer djelovanja. I da ne bih slučajno zaboravio, za mene je reforma svih reformi pravosuđe i stvaranje pravne sigurnosti i stabilnosti. Koordiniranim djelovanjem na područjima koja sam spomenuo Hrvatska može dignuti potencijale svog gospodarstva, dosegnuti stope rasta BDP-a koje će pokrenuti nova zapošljavanja, čime bismo krenuli u smjeru dostizanja stupnja gospodarske razvijenosti zemalja EU-a. To je ono što svi mi zaslužujemo.

Kako mislite smanjiti javni dug za 10 posto u sljedeće četiri godine? Lijepo zvuči, ali kako to i ostvariti?

Mislim da smo već ove godine pokazali kako i dali jasne odgovore stoje potrebno napraviti. Čvrsta kontrola rashodne strane proračuna i trošenja proračunskih sredstava treba biti ključ smanjivanja proračunskog manjka. U prvih šest mjeseci ove godine proračunski deficit je za više od 5 milijardi kuna manji nego u istom razdoblju prošle godine. Kad se izuzmu kamate koje plaćamo, Hrvatska je danas u tzv. primarnom suficitu. Rezultat toga je da smo prvi put u našoj recentnoj prošlosti uspjeli smanjiti javni dug. To je bio ključni element zašto i kako smo uspjeli sačuvati kreditni rejting. Uz reforme koje je potrebno provesti i daljnji rast gospodarstva, kontinuirano smanjenje javnog duga bit će ključni element popravljanja rejtinga i njegova povratka u investicijsku zonu te izlaska Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita. Kreditni rejting, premija rizika, procedura prekomjernog deficita, sve su to elementi koji utječu na cijenu duga, odnosno kamatu koju plaća država, ali i hrvatski poduzetnici i građani. Hrvatska danas iz proračuna izdvaja 12 milijardi kuna samo za kamate, što je jednako ukupnom proračunu sustava obrazovanja, znanosti i sporta. Zaključak se nameće sam po sebi. Potrebno je učiniti sve kako bismo smanjili naša izdvajanja za kamate te ta sredstva preusmjerili u produktivne svrhe. Hrvatski poduzetnici imaju jaku konkurenciju kako na domaćem tako i na inozemnim tržištima. Visina kamata koje naši poduzetnici plaćaju na dug je prvi i glavni izvor naše nekonkurentnosti, jer ako stranac plaća 1 posto, a vi 4 posto ili 6 posto, vidljivo je koliko morate više učiniti kako biste tu razliku neutralizirali. Plaćamo visoke kamate, a u isto vrijeme imamo toliko neiskorištene i nedovoljno korištene imovine.

Kako konkretno privući investitore i oživjeti državnu imovinu?

Svi smo osjetljivi na tu temu, jer vrlo često se koriste pojmovi poput prodaje nacionalnog blaga i slično, no napušteni hotelski kompleksi uz more, neiskorištene bivše vojarne, prazni stanovi i poslovni prostori u gradskim centrima predstavljaju izazov i nužno je da tu imovinu stavimo u funkciju. Ali ne na bilo koji način, već smisleno i strateški utemeljeno. Takvi neiskorišteni potencijali traže ulagače koji će donijeti svježi kapital, koji će investirati, zaposliti ljude, dići vrijednost ne samo tog specifičnog objekta, već i cijele mikroregije, odnosno destinacije. Sam oblik izvedbe, neovisno radi li se o modelu koncesije, javnom privatnom partnerstvu, prodaji udjela ili nečem drugom, ovisi o svakom specifičnom slučaju, ali iz svega moramo izvući maksimalnu korist za sve nas. Ulagači, kako domaći, tako i inozemni svjesni su tih neiskorištenih potencijala i spremni su investirati, no muče ih pravna i porezna nesigurnost i čitav niz drugih čimbenika koji su vezani uz samo funkcioniranje države. Država mora poslati vrlo jasnu poruku da je Hrvatska pogodna zemlja za investicije, da ne razlikuje domaće i strane ulagače i da ima jasnu strategiju gospodarskog i društvenog razvitka. Sve to sadrži HDZ-ov cjeloviti program gospodarskog oporavka i zapošljavanja.

Kako će prosječan stanovnik, porezni obveznik ove države osjetiti te HDZ-ove makroekonomske mjere u svom standardu, kreditnoj sposobnosti?

Visoka nezaposlenost je najteža posljedica recesije te su stvaranje novih radnih mjesta, smanjivanje nezaposlenosti i podizanje zaposlenosti ključni izazov na putu dizanja standarda. Na tragu smo toga, ali je postojeći rast nedovoljan, nužno ga je ubrzati provedbom strukturnih reformi i adekvatnom poreznom politikom. Nemamo vremena za odgađanje. Vanjsko okruženje nam u dobrom dijelu ide u korist. Cijene nafte su i dalje niske, naši glavni turistički konkurenti su u problemima, povijesno su niski referentni kamatnjaci. To je vjetar u leđa koji treba iskoristiti, a vaši čitatelji jako dobro znaju kako vjetar lako može promijeniti smjer. Izmjenama u sustavu poreza na dohodak prihodi se smanjuju lokalnim jedinicama, a ne državnom proračunu.

Hoćete li nešto poduzeti da im se ovaj put kompenzira gubitak?

Naravno. To je klasični primjer i dokaz zašto inzistiram na cjelovitoj poreznoj reformi. Jednostavno morate uzeti u obzir sve segmente ne samo poreznog sustava, već i funkcioniranja države. Kao kompenzaciju za izgubljene prihode buduća vlada će lokalnim jedinicama prepustiti prihod od poreza na kamate te kompletni prihod od poreza na promet nekretnina. No, uz to ćemo napraviti temeljitu preinaku financiranja lokalnih jedinica i kroz reviziju indeksa razvijenosti osigurati da više ne dolazimo u situacije poput lanjskih, da najgore prođu upravo gospodarski najslabije razvijene regije Hrvatske.

Zašto ste se odlučili uvesti sniženu stopu PDV-a baš na repromaterijal u poljoprivredi i na električnu energiju?

Smatram da konkurentnost hrvatske poljoprivrede treba dizati na strani ponude. Malim poljoprivrednim proizvođačima koji ne ulaze u sustav PDV-a ova će HDZ-ova mjera izravno smanjivati troškove proizvodnje, dok će onima koji su u sustavu PDV-a utjecati na popravljanje likvidnosti. Bezjake poljoprivrede nema ni jake prehrambene industrije, a to su dvije gospodarske grane koje preko turizma trebaju i moraju imati pravi kanal za plasman svojih proizvoda.

Kada je u pitanju porez na dobit poduzetnicima, što smanjenje na 18 posto može konkretno promijeniti?

Smanjenje stope poreza na dobit koje planiramo je vrlo jaka mjera i vrlo jaka poruka našim gospodarstvenicima. To je mjera koja izravno diže njihovu konkurentnost, a u isto vrijeme daje jasan signal da je Hrvatska zemlja u kojoj je poslovanje i ostvarivanje profita dobrodošlo. Dodatni je stimulans malim poljoprivrednim proizvođačima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima i stopa poreza na dobit od 12 posto.

Smanjivali ili podizali poreze, porezna politika u RH - stalno se mijenja. To i nije reklama za investitore...

Podsjetit ću da od svojih prvih izjava na temu porezne reforme, uz pojednostavljenje i rasterećenje, koristim pojam stabilnosti poreznog sustava. Bez toga nema ulaganja, budimo potpuno svjesni toga. I kad bismo imali najkonkurentniji porezni sustav na svijetu, ako bismo ga često mijenjali, kao što je bio slučaj u prošlom razdoblju, gubili bismo investitore. Stoga, osim jednostavnosti poreznog sustava i konkurentnih poreznih stopa, važna je, ako ne i najvažnija, stabilnost i predvidivost poreznog sustava koja je presudna u donošenju poslovnih odluka investitora.

Najavljeno smanjenje PDV-a za jedan posto već u prvoj godini mandata je posebno zagolicalo javnost...

Smanjenje PDV-a za jedan postotni bod jedna je od najzvučnijih mjera jer se izravno tiče svih nas kao krajnjih potrošača. Ne zaboravimo da Hrvatska ima drugu najvišu opću stopu PDV-a u Europi. Očekujem da će smanjivanje stope PDV-a pridonijeti smanjivanju cijena što će izravno potaknuti potrošnju, a time i pridonijeti boljem punjenju proračuna i otvoriti prostor za dodatna porezna rasterećenja.

S Jadrana će vas odmah pitati - a što je s PDV-om u turizmu?

Turizam je već u režimu snižene stope i organizirani smještaj ostat će u tom režimu. No, smatram da je u turizmu nekolicina drugih segmenata u kojima treba tražiti prijeko potrebno dizanje konkurentnosti. Tri su ključna elementa u kojima vidim daljnji razvoj i potencijal turizma. Prvi je, svima dobro znano, produljenje sezone, drugi je dizanje razine ponude kako bi se približili prosjeku usporedivih zemalja prema potrošnji po glavi turista, a treći je potreba da turizam bude vezivno tkivo hrvatskoga gospodarstva te sam u tom smislu već spomenuo poljoprivredu i prehrambenu industriju i potrebu da se kroz turizam plasiraju lokalni i autohtoni proizvodi koje preferiraju i strani i domaći turisti.

U programima dviju najvećih stranaka ima i sličnosti. SDP-ov bivši ministar Branko Grčić nedavno je priznao da su i oni razmišljali o privatizaciji istih državnih poduzeća zbog kojih se vas napadalo. Kako mislite uvjeriti neodlučne birače daje vaš program bolji od konkurentskog?

Rezultati su ti koji čine razliku i koje treba uzeti u obzir. Ono što mislite napraviti, a ne napravite, ostaje samo jedna u nizu želja. U nekoliko prošlih mjeseci vidljivi su napredak i rezultati na polju javnih financija i gospodarstva. Poreznu reformu nisam spomenuo u četvrtoj godini mandata, pripremajući se za izbore, već sam u taj posao krenuo na samom početku mandata.

Bavili ste se košarkom, pretpostavljam da pratite olimpijski turnir u Riju. Što očekujete od naših reprezentativaca, jesu li i oni neki motivacijski putokaz građanima RH da se može do uspjeha i kad imate prilično siromašan roster?

Sport je bio i bit će dio mene i ne mogu zamisliti svoj život bez bavljenja sportom i praćenja sporta. Neki dan sam imao veliko zadovoljstvo, ali i čast, govoriti na ispraćaju naših olimpijaca. Da smo barem u ostalim područjima društvenog života barem približno tako uspješni! Da nam je ona hladnokrvnost, koncentracija i odlučnost u donošenju odluka, kao kod sjajnog Josipa Glasnovića u četvrtoj seriji raspucavanja za zlatnu olimpijsku medalju ili pak dio onakve igračke inteligencije kao u Darija Šarića kad je skočio prije nego je proslavljena svjetska četvorka Pau Gasol krenula polagati za produžetak i zalijepio mu bananu koja se još čuje u dvorani! Moramo biti ponosni na sve naše sportaše u Riju. Uvjeren sam da će dati sve od sebe, da će se boriti za svaki bod i pobjedu i da će napori i odricanja koje su uložili u pripreme uroditi plodom i da uspjeh neće izostati te da ćemo u sljedećim danima zbrajati medalje koje će nas istinski obradovati.