Predsjednik Vlade RH i HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković sudjelovao je danas na konferenciji „Dan velikih planova“ u Hotelu Westin Zagreb. Cilj konferencije u organizaciji poslovnog tjednika Lider bio je poduzetnicima, menadžerima i svima koji izrađuju poslovne planove za 2018. dati praktične inpute za usvajanje optimalnih projekcija.
Govor predsjednika Plenkovića, slobodno možemo najaviti, bit će predmet mnogih analiza. Jer, ne samo da je njime iznio presjek svih dosadašnjih postignuća svoje Vlade na smanjenju javnog duga, gospodarskom rastu ili rasterećenju poduzetništva, nego je i otkrio niz reformskih mjera i snažnih poteza koji se povući iduće godine. „Vjerujem da bi 2018. mogla biti najuspješnija poslovna godina do sada!“ - zaključio je u svom govoru.
Stabilnost - unatoč Agrokoru
U svom govoru, Plenković je istaknuo da je iza Hrvatske godina očuvanja stabilnosti, u kojoj je, među ostalim, spriječen „domino efekt“ krize u Agrokoru na gospodarstvo.
- Iza nas je jedna od najizazovnijih godina na gospodarskom, političkom, društvenom i međunarodnom planu od sredine 1990-ih godina, a ispred nas je godina daljnjeg gospodarskog rasta i reformi.
Pozitivni učinci porezne reforme
Podsjetio je da je ove godine provedena porezna reforma koja je išla u prilog poduzetnicima. Naglasio je i da je ubrzana apsorpcija europskih fondova te da se provodi administrativno rasterećenje.
- Poreznom reformom u prvoj godini primjene, predviđeno je smanjenje ukupnog poreznog opterećenja od 2,5 milijardi kuna, a već su vidljivi pozitivni učinci povećane osobne potrošnje na ekonomsku aktivnost. Osim toga, poštedjeli smo hrvatske građane trećih izbora u manje od dvije godine.
Smanjenje javnog duga
Plenković je napomenuo i da su uredne javne financije temelj makroekonomske stabilnosti i gospodarskog rasta. Vladin angažman doveo je do toga da su Fitch, Moody's i Standard&Poor's, sve tri vodeće svjetske rejting agencije, poboljšale izglede za hrvatski kreditni rejting.
- U relativno kratkom razdoblju uspjeli smo preokrenuti trendove glede javnog duga. Zahvaljujući tome, Hrvatska je izašla iz EU Procedure prekomjernog proračunskog manjka. U prvom polugodištu ove godine fiskalni rezultati čak su i bolji od očekivanih. Prvi put u novijoj povijesti zabilježen je suficit proračuna opće države, a nastavlja se i trend smanjivanja javnog duga.
Odgovoran rad Vlade
Naglasio je u svom govoru i da će Vlada nastaviti provoditi strukturne reforme, odgovorno voditi javne financije i držati se plana konsolidacije državnih financija, što će održati gospodarski oporavak te dovesti do podizanja kreditnog rejtinga. Budući da danas Hrvatska plaća više od 11 milijardi kuna godišnje samo za otplatu kamata na postojeći javni dug, osnovni strateški cilj Vlade jest smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u za više od 10 postotnih bodova do kraja 2020. godine
- Proračun za iduću godinu temeljit će se upravo na tom načelu, a naši daljnji koraci bit će usmjereni na kontrolu rashodovne strane proračuna te iskorištavanje svakog viška prihoda u odnosu na planirane u prvom redu za smanjenje manjka i javnog duga te za daljnje porezno rasterećenje.
Učinkovito korištenje EU fondova
Dodao je da se najvažniji doprinos povećanju prihoda u idućem razdoblju očekuje od povlačenja sredstava iz europskih fondova.
- Već je sada znatno ubrzano korištenje europskih sredstava zahvaljujući ubrzanim objavama natječaja, postupcima ugovaranja te bržom dodjelom sredstava korisnicima.
Među brojnim projektima sufinanciranim iz EU fondova, Plenković je izdvojio nekoliko financijskih najvećih - Pelješki most, izgradnja drugog kolosijeka i rekonstrukcija pruge Dugo Selo-Križevci, obnova Zračne luke Dubrovnik...
Smanjenje parafiskalnih opterećenja
Najavio je i niz mjera za jačanja konkurentnosti gospodarstva, među kojima su smanjenje neporeznih davanja i pojednostavljenje regulatornih zahtjeva.
- Parafiskalno opterećenje smanjit će se za barem 20 posto u razdoblju od 2017. do 2019. godine. Predviđeno je ukidanje svih upravnih pristojbi koje čine izravan prihod središnjeg državnog proračuna, a dogovoren je već prvi set parafiskalnih rasterećenja u iznosu od oko 185 milijuna kuna. Do kraja godine izmijenit će se Zakon o poticanju ulaganja kako bismo osnažili poticanje u IT industriji te će se donijeti novi Zakon o strateškim investicijskim projektima kako bi se procedura pojednostavnila i kvalitetnije prilagodila potrebama privatnika.
LNG na Krku
Plenković je istaknuo i da je energetski sektor jedan od važnijih područja za nove investicije te Vlada stoga poduzima sve kako bi se iskoristio povoljan geostrateški položaj Hrvatske koji omogućava dobavu nafte i plina kopnenim i pomorskim putem.
- Time se osigurava opskrba hrvatskog tržišta, a mogu se postići i znatne gospodarske koristi od tranzita za potrebe inozemnih tržišta. Važnu ulogu u jačanju položaja Hrvatske na energetskoj karti Europe ima projekt LNG na Krku, za provedbu kojeg su osigurana i sredstva iz europskih fondova.
Dodao je da je Hrvatska već ispunila zacrtane ciljeve EU do 2020. koji se odnose na 20 posto udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije te da dvije trećine ukupne proizvodnje električne energije i četvrtina potrošnje energije potječe iz obnovljivih izvora energije.
Mjere za zapošljavanje
Predsjednik Plenković je najavio i nove mjere za zapošljavanje kojima je cilj maksimalno aktivirati domaću radnu snagu te usmjeriti sredstva k trajnom zapošljavanju i u privatnom sektoru.
- Ove je godine različitim mjerama u zapošljavanje uloženo više od 2 milijarde kuna. Zahvaljujući tome stopa nezaposlenosti pala je u srpnju na rekordno nisku razinu od 10,8 posto, dok se istodobno bilježi i rast zaposlenosti.
Spašavanje gospodarstva
Ponovio je da je Vlada u proteklih godinu dana pokazala da zna i može reagirati brzo, učinkovito i odgovorno na krizne situacije u gospodarstvu, spriječivši prelijevanje krize u Agrokoru na gospodarstvo i financijski sustav.
- Tako je spriječen mogući gospodarski krah i gubitak više desetaka tisuća radnih mjesta.
Mirovinski sustav i zdravstvene usluge
Osvrnuo se i na nastavak reforme mirovinskog sustava te poboljšanje njegove fiskalne i socijalne održivosti kroz poticanje duljeg zadržavanja radnika na tržištu rada te demotiviranje ranijeg umirovljenja.
Rekao je i da će se kvaliteta zdravstvene usluge poboljšati donošenjem Nacionalnog plana razvoja bolnica, funkcionalnom integracijom bolnica te boljim upravljanjem nezdravstvenim uslugama, a upravo se izrađuju mjere za stimulaciju ostanka mladih liječnika u Hrvatskoj te brže i lakše dobivanje specijalizacija.
Najbolja turistička sezona
Predsjednik Plenković govorio je i o turističkoj sezoni, istaknuvši da je bila najbolja u hrvatskoj povijesti, uključujući i predratne godine.
- Dosegnut ćemo brojke od čak 100 milijuna noćenja i 17 milijuna dolazaka, a očekujemo prihod od gotovo 11 milijardi eura, što je od 700 do 800 milijuna eura više nego prošle godine. Naš je cilj do 2020. ostvariti 14 do 15 milijardi eura prihoda.
Naveo je i da je ove godine ostvareno više od 800 milijuna eura investicija u turizmu, a dogodine se planira doseći gotovo milijardu eura investicija.
Ulazak u Schengen…
Napomenuo je i da rekordna turistička sezona ne bi bila moguća da na vrijeme nije osiguran lakši režim prelaska granice.
- Strateški cilj ove Vlade je ulazak Hrvatske u Schengenski prostor. Time bi se ukinuo nadzor na unutarnjim europskim granicama, onima prema Sloveniji i Mađarskoj, što će biti dodatan poticaj slobodi kretanja roba, usluga i ljudi.
Dodao je da je cilj u sljedećoj godini da Hrvatska bude spremna za punu primjenu schengenske pravne stečevine.
… i eurozonu
Plenković je naglasio i da je Hrvatska ulaskom u EU potpisala da želi biti članicom eurozone.
- Ugovorom iz Maastrichta utvrđena su četiri kriterija koje Hrvatska, uz pravnu konvergenciju, treba zadovoljiti prije nego što postane članica monetarne unije: stabilnost cijena, stabilnost tečaja, konvergencija dugoročnih kamatnih stopa te održivost javnih financija koji obuhvaća dva kriterija - proračunski manjak i javni dug. Vidljivo je da Hrvatska ispunjava gotovo sve kriterije, a da je i kod omjera duga opće države i BDP-a pozitivan trend dinamike kretanja. U dogovoru Vlade i HNB-a vrlo skoro ćemo prezentirati hodogram aktivnosti u sljedećih nekoliko godina, usmjerenih na ulazak Hrvatske u eurozonu.
Jačanje poslovnog okruženja
Predsjednik Plenković zaključio je kako će svi daljnji napori Vlade u području ekonomske politike biti usmjereni na pomoć poduzetnicima i na jačanje poslovnog okruženja, povećanje zaposlenosti te inovativnog i izvozno orijentiranog gospodarstva, izrazivši vjeru u to da bi 2018. mogla biti najuspješnija poslovna godina do sada.
TROJE MINISTARA NA KONFERENCIJI
Osim predsjednika Plenkovića, na konferenciji među ostalima sudjeluju i potpredsjednica Vlade te ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta dr. sc. Martina Dalić, ministar financija dr. sc. Zdravko Marić te ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU (i članica Predsjedništva HDZ-a) Gabrijela Žalac.
