HDZ nije stranka desnog ekstremizma, kao što nikada nismo bili ekskluzivno demokršćanska stranka! * Otvoreni smo za suradnju s onima koji misle drugačije nego mi, no zajednički nazivnik su nam nacionalni interesi i boljitak za hrvatske ljude! * 1945. oni koji sebe nazivaju antifašistima postaju svoja suprotnost - Borci protiv totalitarizma postaju i sami totalitaristi, masovno likvidirajući političke protivnike! * Tito je vodio režim koji je odgovoran za desetke tisuća ubijenih i za kršenje elementarnih ljudskih prava - Stoga treba preimenovati „Trg maršala Tita“! * Tijekom II. svjetskog rata i Staljin je bio dio antifašističkog saveza, ali nikome ne pada na pamet slaviti ga ili nijekati njegove zločine! * Odgovorno suočavanje s prošlosti je civilizacijski stav, a ne dnevnopolitičko pitanje! * HDZ bi na prijevremenim izborima ostvario još više saborskih mandata, no nama su državni interesi, politička stabilnost i nastavak pozitivnih procesa važniji od uskostranačkih benefita! * Da smo išli na izbore, došlo bi do kraha Agrokora! * S obzirom na dvije velike pobjede, nema razloga ići na unutarstranačke izbore - Želimo maksimalno koncentrirani nastaviti s realizacijom Izbornog programa HDZ-a! * Ako sam s nečim zadovoljan kao glavni tajnik, onda je to način na koji smo financijski konsolidirali stranku! - istaknuo je, među ostalim, glavni tajnik HDZ-a i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u opširnom razgovoru za tjednik Globus.
Intervju prenosimo u cijelosti, skupa s uvodom glavnog urednika Globusa Zdravka Milinovića:
Gordan Jandroković danas je drugi ili treći najmoćniji čovjek u Hrvatskoj i nakon Andreja Plenkovića najvažniji čovjek Hrvatske demokratske zajednice. U stranci je glavni tajnik, a nedavno je izabran i za predsjednik Sabora. Jandroković je bio i ministar vanjskih poslova u vrijeme kada su završavali pregovori o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. No, za njega su danas daleko najvažnije pobjede HDZ-a na zadnjim parlamentarnim, ali i lokalnim izborima. Jandroković je bio šef HDZ-ovih izbornih stožera. "Sretan sam i ponosan što sam u ovom timu. Već sam mislio napustiti politiku kada me nazvao Andrej Plenković i rekao da je prelomio i da će se kandidirati za predsjednika stranke. Nisam imao dileme", kaže Jandroković.
Koliko je komplicirano biti istodobno i predsjednik Sabora i glavni tajnik vladajuće stranke?
Glavni tajnik HDZ-a sam gotovo godinu dana i u tom razdoblju smo ostvarili dvije velike izborne pobjede. Bavio sam se pripremama izbora, stranačkom organizacijom, logistikom i financijama. Paralelno s tim sudjelovao sam u svim političkim aktivnostima koje su dovele do nove parlamentarne većine. I tijekom lokalnih izbora i dok je trajao proces rekonfiguracije, obavljao sam dužnost predsjednika Hrvatskog sabora.Što će biti ubuduće, dogovorit ćemo na stranačkim tijelima.
Kad će biti unutarstranački izbori u HDZ-u?
S obzirom na ove dvije velike izborne pobjede, mislim da u ovom trenutku nema razloga ići na unutarstranačke izbore. Želimo maksimalno koncentrirani nastaviti s provedbom Programa rada Vlade, koji se temelji na Izbornom programu HDZ-a, nastaviti s reformama, pozitivnim trendovima, jačanjem gospodarstva i mijenjanjem Hrvatske nabolje.
Nije li logično da novo vodstvo HDZ-a, nakon ove dvije izborne pobjede, pokuša učvrstiti svoje pozicije unutar stranke?
Ovom ste konstatacijom u biti izrekli najveću moguću pohvalu vodstvu HDZ-a. Analitičari su s pravom isticali da bi HDZ na prijevremenim parlamentarnim izborima ostvario još bolji rezultat i još više saborskih mandata. No nama su državni interesi, politička stabilnost i nastavak pozitivnih procesa bili važniji od uskostranačkih benefita. Tako je i danas vodstvu naše stranke daleko važnije mirno i fokusirano nastaviti s radom na dobrobit svih hrvatskih građana nego, kako kažete, „učvrstiti svoje pozicije“.
Do sada smo govorili o uvjerljivim izbornim pobjedama HDZ-a, ali što ćete učiniti nakon još uvjerljivijeg poraza koji je HDZ doživio u Zagrebu? Što će biti sa zagrebačkom organizacijom HDZ-a?
U Zagrebu smo ostvarili rezultat na razini onih koje smo imali i prije na lokalnim izborima. Mi s time, naravno, nismo zadovoljni. Pokazalo se da HDZ u Zagrebu moramo osvježiti i novim ljudima i novim idejama, čuvajući pritom našu stranačku organizaciju i elektorat - koji su svoju čvrstinu i postojanost pokazali na svim nacionalnim izborima. Na lokalnim izborima u Zagrebu, međutim, imamo fenomen gradonačelnika Milana Bandića, koji dijelom uzima i naše glasove. Na prostoru desnog centra i desnicepojavile su se još dvije kandidatkinje, Sandra Švaljek i Bruna Esih, tako da su se glasovi naših birača raspršili na četiri strane.
Nije li novo vodstvo HDZ-a otišlo previše u centar? Niste li otvorili previše praznog prostora na desnici?
Izborni rezultati, a i najnovija istraživanja javnog mnijenja, govore dovoljno o potpori politici koju vode Andrej Plenković i HDZ. Rezultati su izvrsni. Mi pobjeđujemo. HDZ je stranka desnog centra, ali nije stranka desnog ekstremizma i radikalizma. Naša politika je usmjerena na četiri glavna elementa: politička stabilnost, snaženje institucija hrvatske države, gospodarski rast i razvoj i, na kraju, društvena solidarnost, odnosno zaštita onih koji su najslabiji. To su građani prepoznali. To su prioriteti hrvatske državne politike. Mi smo svjetonazorski vrlo jasni, ali i otvoreni za suradnju s onima koji u pojedinim stvarima misle drugačije nego mi. To je slučaj s našim partnerima iz HNS-a. No, zajednički nazivnik su nam nacionalni interesi i boljitak za hrvatske ljude. Novi izazovi s kojima se suočava Hrvatska traže i nove modele političkog djelovanja.
Sve je to napisao Davor Stier u svojoj knjizi i novim paradigmama kojom je praktički pripremao HDZ na promjene. Koliko je vama u HDZ-u problem što se on ostavkom u Vladi na svojevrstan način odmakao od vodstva HDZ-a?
Argumenti koje je Davor iznio, teza da se on sada više želi baviti strankom i ojačati demokršćanski element unutar HDZ-a uopće nisu sporni. Ako je to dio misije koju si je kolega Stier zadao, u tome ne vidim nikakav problem.
Bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko nikada nije govorio samo o demokršćanstvu, nego o HDZ-u kao pučkoj, narodnoj stranci koja obuhvaća i demokršćane ali i sve druge na desnom spektru.
Pa to i jest HDZ. Mi nikada nismo bili ekskluzivno demokršćanska stranka. HDZ je narodnjačka stranka koja u sebi ima i demokršćane i liberale i nacionalnu desnicu. Zato smo i postizali rezultate od 35 do 40 posto jer se nismo sužavali na samo jedan segment.
Ali ne možete poreći činjenicu da kada jedan od najvažnijih ljudi novog HDZ-a, kao što je to nesumnjivo Davor Stier, podnese ostavku na tako istaknuto mjesto kao što je ministar vanjskih poslova, da je to udarac i za Andreja Plenkovića i cijelo novo vodstvo stranke. To je ipak njegovo odmicanje od svih vas.
Nisam primijetio nikakvo „odmicanje“ kolege Stiera ni od predsjednika Plenkovića ni od HDZ-a. Jer, koalicija s HNS-om ne može biti razlog „odmicanja“, budući da je politika inkluzivnosti i nadilaženja ideoloških podjela radi državnih interesa imanentno sadržana u njegovom političkom eseju.
Stier je napustio MVP u dosta delikatnom trenutku. Hoće li biti problem to što je dao ostavku uoči objave odluke Arbitražnog suda u graničnim sporovima sa Slovenijom?
Ne. U slučaju ove arbitraže hrvatska pozicija je potpuno jasna. Slovenija je kompromitirala cijeli arbitražni proces. Nažalost, primorali su nas da istupimo iz tog procesa i da kažemo da za Hrvatsku odluke Arbitražnog suda nisu relevantne. Odlazak kolege Stiera neće imati nikakve posljedice na odnose sa Slovenijom, a nova ministrica Pejčinović Burić iznimno je stručna i iskusna diplomatkinja.
Upravo je ona pozvala Sloveniju da ne poduzima jednostrane akcije. Na koje i kakve jednostrane akcije je mislila?
I Hrvatska i Slovenija svjesne su važnosti međusobnih odnosa i ma kako arbitražni postupak bio osjetljiv, on ne bi smio narušiti razinu bilateralnih odnosa koja postoji. Nadam se da će i slovenski prijatelji voditi računa o iznimno razvijenoj gospodarskoj, turističkoj, kulturnoj i svekolikoj suradnji naših dviju zemalja.
Nisam baš siguran u to. Zar se ne može opet dogoditi usporavanje prelaska preko slovensko-hrvatske granice, i to usred turističke sezone koja je za hrvatsko gospodarstvo od vitalne važnosti? Zar nije bivši slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel tražio da Slovenija pošalje u Piranski zaljev svoj jedini ratni brod?
S gospodinom Rupelom imao sam vrlo složene odnose dok sam bio ministar vanjskih poslova. To je bilo teško vrijeme jer su njegove „ideje“ i tada bile slične ovima sada. To se pokazalo kontraproduktivnim. Takve izjave su dolijevanje ulja na vatru. Na slovenskoj i hrvatskoj strani je da s puno razboritosti i odgovornosti poduzimaju korake nakon što se objavi arbitražna presuda. Usporavanjem prelaska granice usred sezone ne bi se samo otežavalo vlastitim državljanima, slovenskim turistima, nego i državljanima Njemačke, Austrije, Italije i ostalih EU zemalja koji su odlučili provesti godišnji odmor u Hrvatskoj.
Hipotetski, što će hrvatska vlast učiniti ako presuda Arbitražnog suda bude išla u korist Hrvatske, primjerice, ako kažu da je Sveta Gera dio hrvatskog državnog teritorija?
Hrvatska je donijela odluku da ne priznaje rješenje Arbitražnog suda zato što je Slovenija kompromitirala cijeli postupak. Ni tada a ni sada mi nismo znali kakvo će biti to rješenje, ali to više nije ni važno. Za nas Arbitražni sud nije institucija koja će odlučiti o granici Hrvatske i Slovenije. Mi tražimo nove načine rješavanja graničnih sporova, ili kroz bilateralni dogovor ili kroz odluku nekog drugog međunarodnog suda.
Mantra Andreja Plenkovića, pa i cijele ove vaše garniture na vlasti, je "stabilnost". O kakvoj stabilnosti možemo govoriti u ovako dramatično vrijeme kada se presuđuje o državnim granicama, kada propada Agrokor kao najveća hrvatska tvrtka?
Mi govorimo o političkoj stabilnosti kao o preduvjetu za rješavanje upravo ovih pitanja. U Europi i u našem neposrednom susjedstvu čitav je niz novih izazova, pa i sigurnosnih prijetnji. I da bi se država mogla nositi s njima, ona mora biti stabilna. Za situaciju s Agrokorom ova Vlada nije kriva. Da bi Agrokor isplivao iz krize, nužna je politička stabilnost. Da smo išli na prijevremene izbore, financiranje Agrokora bilo bi zaustavljeno. Došlo bi do potpunog kraha. Stabilnost je potrebna i kako bi se nastavilo s realizacijom razvojnih projekata, s učinkovitim povlačenjem EU sredstava, financijskom konsolidacijom države i podizanjem našega kreditnog rejtinga. Sjetite se problema usporavanja prometa na granici Slovenije i Hrvatske. To je osobno riješio Plenković s kolegama Cerarom i Junckerom. Sada imamo najliberalniji režim u okviru onoga što nova pravila Schengena zahtijevaju. Sve to ne bismo mogli realizirati bez stabilne većine u Saboru i stabilne političke vlasti.
Mislite da sada imate stabilnu većinu u Saboru?
Da. Ovih 78 zastupnica i zastupnika koji sada podržavaju vladu je većina koja je stabilnija od one koju smo imali s Mostom kada je vladu podržavalo 88 ruku u parlamentu. Od samog broja zastupnika važnija je kvaliteta odnosa uspostavljena između partnera.
Faktor stabilnosti je i vlast u Zagrebu. Kako će se HDZ postaviti u odnosu Milana Bandića i njegovih potencijalnih partnera?
Milan Bandić je naš partner na nacionalnoj razini. On je bio pobjednik izbora u Zagrebu. On je „mandatar“ u Zagrebu i HDZ će s njim razgovarati i pokušati ostvariti stabilnost te rješavati probleme i realizirati projekte i u Gradu Zagrebu.
Očito će biti presudni glasovi koje je osvojila lista Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića. Oni kao uvjet za suradnju postavljaju zahtjev za micanje Titovog imena sa trga koji se sada tako zove. Kakav je definitivni stav HDZ-a?
Gradska organizacija HDZ-a prije šest mjeseci prva je zatražila preimenovanje Trga maršala Tita. Dakle, davno prije Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića. To je naša pozicija i danas. Smatramo da taj trg treba nositi neko drugo ime. U tom kontekstu želim naglasiti da je Hrvatska sudjelovanjem u antifašističkoj koaliciji u Drugom svjetskom ratu osigurala pripadnost pobjedničkim snagama…
Ali, nije li baš za to najzaslužniji upravo taj isti Josip Broz Tito?
Hrvatska povijest je vrlo složena i nema crno-bijelog viđenja, treba biti vrlo precizan. 1945. godine oni koji sebe nazivaju antifašistima postaju svoja suprotnost. Borci protiv totalitarizma postaju i sami totalitaristi. Oni ubijaju i eliminiraju svoje političke protivnike. Tito je vodio taj režim koji je odgovoran za desetke tisuća ubijenih, za kršenje elementarnih ljudskih prava, za fizičku eliminaciju onih koji misle drugačije, hrvatskih emigranata... Uostalom, tijekom Drugog svjetskog rata i Staljin je bio dio antifašističkog saveza, ali nikome ne pada na pamet slaviti ga ili nijekati njegove zločine.
Kako komentirate činjenicu da Franjo Tuđman nikada nije bio za ukidanje imena Trga maršala Tita?
Da je u vrijeme velikosrpske agresije otvorio to pitanje, ne bi bilo pobjede u Domovinskom ratu. Predsjednik Tuđman se uvijek držao nacionalnih prioriteta, i to je ono što je fascinantno kod njega. Išao je korak po korak. Moje je mišljenje da je sazrelo vrijeme za odgovorno suočavanje s prošlošću, a promjena imena tog trga važan je korak u tom smjeru.
Dakle, HDZ ne podržava Bandića oko referenduma?
Mi smatramo da o tome treba odlučiti Skupština grada Zagreba. To je toliko jasno pitanje da nema potrebe za referendumom.
HDZ je u tome bliži Bruni Esih i Zlatku Hasanbegoviću. Ne podilazite li u tome unutarstranačkoj desnici?
Ponavljam, mi smo konzekventni, prvi smo to zatražili. To je principijelno pitanje, a ne pitanje ljevice ili desnice. Odgovorno suočavanje s prošlosti je civilizacijski stav, a ne dnevnopolitičko pitanje.
A što ćete s pločom u Jasenovcu i natpisom "Za Dom spremni"?
Naši zakoni i upravna praksa, nažalost, nisu precizno definirali ponašanje u takvim situacijama. I za mene to nije pravno, nego etičko pitanje. Ovdje se radi o spomen ploči hrvatskim braniteljima koji su poginuli u Domovinskom ratu i koji zaslužuju naš duboki pijetet i trajnu zahvalnost. Ali, ploča sadrži i natpis "Za Dom spremni" koji je bio jedan od simbola ustaškog režima. I to je ono što je u ovom slučaju sporno. Posebno u Jasenovcu, u kojem su počinjeni strašni zločini.
Sve ste to lijepo rekli, ali mi niste odgovorili što će biti s tom pločom u Jasenovcu?
Čekamo mišljenje Ministarstva uprave, ali i mišljenje Povjerenstva koje je i osnovano zbog takvih prijepora. To pitanje moramo pravno urediti. Ali, još jednom ponavljam, svi nevino ubijeni, sve žrtve - bez obzira čije - zaslužuju naše poštovanje i suosjećanje. I u svemu što činimo moramo voditi računa o tome.
Dosta je bilo isključivosti, dosta je bilo podjela. Retorika i postupci onih koji nastupaju s ekstremno lijevih ili desnih pozicija štete Hrvatskoj.
Premijer Andrej Plenković je nekoliko puta govorio o opasnosti od populizma. Što je populizam danas u Hrvatskoj?
Ne samo u Hrvatskoj, populizam karakterizira iskrivljavanje činjenica i stvarnosti, nuđenje takvih rješenja koja su samo naizgled provediva i moguća, a u stvarnosti nisu. Temelji se na pojednostavljivanju i zamagljivanju istine. Populizam je fenomen današnjeg vremena, služi se društvenim mrežama i masovnim medijima na krajnje manipulativan način.
Napadaju li i vas po društvenim mrežama i kako se s tim nosite? Zbog napada i prijetnji političarima ovih dana je bilo nekoliko uhićenja i procesuiranja.
Kada su u pitanju prijetnje, tu je zakon jasan i policija postupa u skladu s njim. Što se tiče uvreda i niskih udaraca, držim se sljedećeg gesla: slab čovjek uzvraća istom mjerom, jak čovjek oprašta, a inteligentan ignorira.
Prije samo koju godinu HDZ je dizao kredite i, tako reći, nije imao ni za struju. Što se to dogodilo da ste sada iskazali suficit u svom poslovanju?
Prošle godine ostvarili smo suficit od sedam milijuna kuna. Zaustavili smo negativne trendove koji su postojali nekoliko godina u HDZ-u. Uz manje troškove, postigli smo bolje izborne rezultate. Novac smo usmjerili isključivo u ono što je korisno. Tijekom kampanja oslonili smo se uglavnom na vlastite snage. Ako sam s nečim zadovoljan kao glavni tajnik HDZ-a, onda je to način na koji smo financijski konsolidirali stranku.
