Proračun je rađen na nerealnim pretpostavkama o gospodarskom rastu od 0,8% u 2012. godini. Većina projekcija svih relevantnih institucija, uključujući i posljednju procjenu MMF-a tijekom posjeta Hrvatskoj, govori o očekivanom padu gospodarstva u 2012. godini od -1,0%. Razlika u nerealnoj procjeni gospodarskog rasta preslikava se na nerealne procjene prihodne strane na pozicijama prihoda od PDV-a i doprinosa, te poreza na međunarodnu trgovinu. U cjelini gledano prihodna strana proračuna je precijenjena za oko 1,5 milijardi kuna.
Ukupno porezno opterećenje raste. Povećano je za oko 0,3% BDP-a, umjesto da je nastavljeno započeto smanjivanje poreznog opterećenja potkraj mandata moje Vlade. Osobito je jak porezni udar na standard građana kroz porast PDV-a. Umjesto da se gospodarstvo dodatno rasterećuje, život građana se dodatno opterećuje rastom poreza, što će dovesti do pada osobne potrošnje, ali i ukupne gospodarske aktivnosti.
Ukupni godišnji učinak povećanja PDV-a bit će uzimanje dodatnih 2,5 milijardi kuna iz džepova građana, dok će se gospodarstvu vratiti kroz smanjeni doprinos za zdravstvo na godišnjoj razini nešto više od 2 milijarde kuna. Pri tome treba napomenuti da trećina tog rasterećenja otpada na sam javni sektor u širem smislu. Dakle država će preknjižiti sama sebi veći minus na prihodima za zdravstvo, a manji u prihodima od doprinosa. Ukratko, gospodarstvu će na godišnjoj razini ostati manje od 1,4 milijarde kuna.
PDV se povećava od prvog ožujka, dok smanjeni doprinos kreće tek od svibnja, što znači da će na razini godine gospodarstvenicima ostati manje od milijardu kuna na temelju smanjenog doprinosa. Istovremeno će se sustav zdravstvenog osiguranja naći u nemogućoj misiji očuvanja vlastite opstojnosti, odnosno vjerojatnog daljnjeg smanjenja kvalitete zdravstvenih usluga, bez koristi za gospodarstvo.
Iako se stalno govori o povećanju investicija države, istina je da kad zbrojimo sve izdatke državnog proračuna i izvanproračunskih fondova investicije konsolidirane opće države će se u 2012. smanjiti za oko 500 milijuna kuna, što će dodatno produbiti recesiju. Također će se smanjiti kapitalne potpore i transferi HŽ-u oko 500 milijuna kuna, bez jasnog plana restrukturiranja.
U cjelini gledano, sektor konsolidirane opće države i izvanproračunski fondovi će uložiti u 2012. godini pola milijarde kuna manje nego u 2011. u kapitalne investicije. Smanjenje rashodne strane, posebice kod naknada zaposlenima je proračunsko računovodstveno preknjižavanje zbog smanjenja doprinosa u iznosu oko 700 milijuna kuna koliko čine očekivani pad doprinosa za zaposlene u javnom sektoru u širem smislu, te je dodatno riječ o smanjenju naknada zaposlenima od oko 1,3 milijarde, od kojih su upitne pojedine kategorije jer su propisane kolektivnim ugovorima.
Stoga u cjelini očekujemo da će na rashodnoj strani biti moguće smanjiti izdatke tek za polovicu prikazanog iznosa jer su takve vrste izdataka svojstvene poslovanju pojedinih javnih, odnosno državnih službi (prekovremeni rad, rad na određeno vrijeme i slično). Zato će rashodnu stranu biti moguće smanjiti u manjem iznosu nego što je proračunom predviđeno, za oko 1,5 milijardi kuna.
Dakle prihodna strana je zbog preoptimistično projiciranog gospodarskog rasta od 0,8% BDP-a precijenjena za oko 1,5 milijardi kuna, dok je rashodna podcijenjena za oko 1,5 milijardi kuna. To znači da stojimo na stajalištu koje je u svojoj izjavi prezentirao i MMF tijekom nedavnog posjeta, da će ovogodišnji deficit proračuna biti smanjen ukupno za samo oko 1% BDP-a, uz pad gospodarstva za -1%, što će produbiti recesiju, povećati broj nezaposlenih tijekom 2012. i zaustaviti započete pozitivne trendove u 2011. godini (rast BDP-a od 0,3%).
Praksa donošenja proračuna, koji je unaprijed osuđen na značajni rebalans je loša. U 2011. godini je nakon dugo vremena prvi put izvršen proračun RH bez rebalansa i stoga ovakvu najavu donošenja proračuna uz očekivane promjene unaprijed ne podržavam. To unosi neizvjesnost korisnika proračuna, ali i kod kreditora Republike Hrvatske.
Pitanje potpora poljoprivredi, odnosno HŽ-u predstavljeno je krajnje nerealno, nisu identificirani mehanizmi i način promjene tih sustava, kao i proces restrukturiranja. Takva vrsta nepripremljenosti za značajno smanjenje potpora može imati dalekosežne posljedice za funkcioniranje sustava.
Promjene u sustavu poreza na dohodak pogoduju jače razvijenim jedinicama lokalne države, što će slabije razvijene jedinice staviti u još nepovoljniji položaj, odnosno pojačati ovisnost u smislu fiskalne ovisnosti. Stoga, bez teritorijalnog preustroja i reformi javne uprave, njihova pozicija će biti još nepovoljnija nego prije promjena u poreznom sustavu.
Na kraju, u proračunu nedostaje oko 300 milijuna kuna za mirovine, oko 800 milijuna kuna za kamate. Smanjena su sredstva u Fondu za izravnavanje i decentralizirane funkcije za 353 milijuna kuna. Što je s pitanjem jamstava brodogradilištima? Samo ova pitanja bez odgovora naznačuju poteškoće koje nas čekaju u realizaciji proračuna za 2012. godinu.
IZVOR: www.aktual.hr
