Dr. Đuro Njavro, jedan od naših gospodarskih stratega, u intervjuu u jučerašnjem Večernjem listu (koji je istog dana u skraćenoj verziji objavljen i u Poslovnom dnevniku) odgovorio je na tendenciozne interpretacije režimskih medija da se „HDZ-ov program gospodarskog oporavka temelji na javnim investicijama“, tj. na financiranju kapitalnih projekata iz državnog proračuna (primjerice, podmorski tuneli). HDZ-ov program, u čijoj je izradi sudjelovala i dr. Martina Dalić, sadrži niz konkretnih mjera i zapošljavanja i poreznog rasterećenja i razvoja malog i srednjeg poduzetništva, a projekti o kojima se tako iskrivljeno piše tek su manji dio toga istog programa. Čak predstavljaju i manji dio ukupnog kataloga HDZ-ovih strateških projekata. Na kraju, što je možda i najvažnije, uopće nije predviđeno da se oni financiraju iz proračuna, nego iz EU fondova ili koncesija. No kao da je predstečajni dnevni list ikad mario za istinu... Prenosimo ključne naglaske iz Njavrina razgovora s novinarom Gojkom Drljačom

O CJELOVITOSTI HDZ-ova PROGRAMA

U HDZ-u postoji suglasnost da je gospodarski preporod moguće ostvariti jedino u modelu socijalno-tržišnog gospodarstva, oslonjenog na privatno poduzetništvo. U današnjim prilikama jedino tim putem možemo stvoriti prijeko potrebna, dugoročno održiva, radna mjesta, a pametna i socijalno osjetljiva država mora predvoditi taj proces. Naš gospodarski program je cjelovit i temeljen je na suradnji poduzetnika i pametne države, na nizu politika, mjera, ali i konkretnih projekata. Sve s ciljem zapošljavanja kroz konkurentnost, stvaranja klime sigurnosti i okoline pogodne za ulaganje domaćih i stranih poduzetnika. Pri tome su ''javne investicije'' koje se izdvojeno spominju samo neke iz kataloga projekata.

O RAZVOJNO-INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA

Tko bi mogao biti protiv javnih investicija da u državnoj blagajni ima sredstava kojima bi se one mogle financirati i da postoje već i kratkoročno isplativi projekti? Ali nema ni jednog ni drugog, ali ima stvari koje su nam pred nosom i s pomoću kojih možemo pokrenuti mnogo toga bez golemih troškova. Ali treba nešto malo pameti i volje. Javne investicije (kanali za navodnjavanje, tuneli do otoka...), naime, mogu pomoći hrvatskoj ekonomiji ako budu financirane iz EU fondova ili privatnim kapitalom. Primjer dobre infrastrukturne investicije bio bi dovršetak Jadransko-jonske autoceste koja bi nastavno na naš izgrađeni dio sa srednjom Europom povezala BiH, Crnu goru, Albaniju, Kosovo, Srbiju i Grčku, što bi višestruko podiglo iskorištenost i vrijednost i hrvatskog dijela autocesta. Takav nastavak gradnje mogao bi se i koncesijski financirati umjesto da se u koncesiju daju već izgrađene, a podcijenjene hrvatske dionice autoceste. Projekte navodnjavanja sagledavamo kao dio cjelokupne nove politike razvoja proizvodnje hrane kroz poticanje OPG-a kako bismo od zemlje s deficitom hrane od 1,5 milijardi dolara postali prehrambeno samodostatni, a postupno i izvoznik hrane. U svijetu s više od 7 milijardi stanovnika hrana će biti nezaobilazan strateški proizvod i izvor zapošljavanja. U tome možemo i moramo biti konkurentni.

O ZAKONU O RADU

HDZ je ostao kritičan prema načinu kako Vlada bez socijalnog dijaloga želi nametnuti promjene ZOR-a. Mislim da bi se promjena prije svega trebala temeljiti na dogovoru poslodavaca i sindikata uz uvažavanje i interesa nezaposlenih, posebno mladih. Vlada treba pomoći takav dogovor. Novo radno zakonodavstvo mora Hrvatsku učiniti konkurentnijom i pružiti priliku zapošljavanja svakom građaninu. Nema bolje socijalne politike od pune zaposlenosti. U svijetu brzih poslovnih i tehnoloških promjena bilo bi i za sindikate i za poslodavce dobro da se o što više ugovora pregovara na razini pojedinih poduzeća i njihovih poslovnih uvjeta. 

O POREZNOM RASTEREĆENJU

Mi smo protiv uvođenja novih poreza. Vlada je već prešla točku do koje se gospodarstvo i građane može opteretiti porezima. Umjesto toga, treba sačuvati pa i ojačati neke prednosti našeg poreznog sustava kako bismo stimulirali domaće i strane ulagače na stvaranje. Deficit treba rješavati oživljavanjem ekonomskog rasta i zapošljavanja paralelno na temelju aktiviranja postojećih umrtvljenih kapitala, uz istovremeno ohrabrivanje investicija i stvaranje novih radnih mjesta. Što uspješniji budemo u pokretanju gospodarstva, to ćemo manje trebati smanjivati proračunske izdatke.

O REPROGRAMU DUGA

Bolje upravljanje državnim dugom, njegovo restrukturiranje pa i reprogram ne smiju biti tabu teme. U zemlji gdje proračun godišnje više od milijarde eura izdaje na servisiranje duga, prijeko je potrebno vidjeti da li i koliko se proračun može rasteretiti boljim upravljanjem dugom. Usput, u javnim prikazima često se zaboravlja da je moj prijedlog usko vezan uz energično restrukturiranje javnog sektora - i jedino u tom okviru ima izgleda na uspjeh. Prilagodbu javnog sektora gledajmo kao veliku javnu investiciju, ravnopravnu cestama ili navodnjavanju.

O JOVANOVIĆEVU LUTANJU

Hrvatska se još nije probudila u novoj EU-stvarnosti. Ulaskom u Uniju i naše školstvo izloženo je europskoj konkurenciji. Ako se ne promijeni i ne bude konkuriralo kvalitetom, naši najbolji mladi ljudi potražit će obrazovanje na starim europskim sveučilištima koja i sama vape za studentima. Najvredniji hrvatski potencijal su upravo ljudi, a cjelokupni obrazovni sustav mora pomoći da se oni razviju. U centar školskog sustava mora doći đak, student. 

O SMJENI MERI MATEŠIĆ

Ako se prihvati objašnjenje ministra turizma za smjenu direktorice HTZ-a Meri Matešić, a to je nepokretanje važnih poslovnih procesa, tada bi smjenu zaslužila cijela hrvatska Vlada.

Intervju dr. Đure Njavre možete u cijelosti pročitati na sljedećem linku:

http://www.vecernji.hr/hrvatska/u-hdz-u-mislimo-isto-razlicito-gledamo-na-neka-rjesenja-929293