(VIDEO) U Banskim dvorima održava se 50. redovita sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na dnevnom redu su smjernice fiskalne i ekonomske politike za razdoblje 2018. - 2020., te, među ostalim, prijedlog izmjena godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za 2017.
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković u uvodnom je dijelu još jednom u ime cijele Vlade RH izrazio sućut obitelji Hrvoja Šarinića, bivšeg predsjednika Vlade RH. Osvrnuo se na presudu Suda EU, posjet estonskog premijera Jürija Ratasa, prvu točku dnevnog reda - smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. - 2020…
Sućut obitelji Šarinić
Na samom početku uvodnog dijela, predsjednik Plenković je - u ime cijele Vlade RH - još jednom izrazio sućut obitelji Hrvoja Šarinića, četvrtog predsjednika Vlade RH.
- Posljednji ispraćaj je bio jučer na zagrebačkom krematoriju. Vlada RH je komemoraciju organizirala u utorak, na taj smo način iskazali poštovanje prema jednom od najbližih suradnika prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i odali priznanje za njegov rad u ključnim, prijelomnim trenucima za Republiku Hrvatsku. Za njenu samostalnost, međunarodne pregovore i stjecanje teritorijalnog integriteta, a osobito mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja.
http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/sucut-predsjednika-plenkovica-u-povodu-smrti-hrvoja-sarinica
U Sinju, Zemuniku Donjem, Zadru…
Kao što znate, predsjednik Plenković posjetio je u petak 93. zrakoplovnu bazu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane u vojarni „Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zemuniku Donjem.
- Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević i ja smo prošlog petka posjetili pilote kanadera u zrakoplovnoj bazi u Zemuniku Donjem pored Zadra. Odali smo priznanje, pilotima, tehničarima, pripadnicima Hrvatske vojske i svima koji su sudjelovali u gašenju požara. Ujedno mi je drago da je otvorena vojarna 126. brigade HV-a u Sinju. Poslali smo važnu poruku o prisutnost vojske u tom gradu. Lijepa gesta uoči Sinjske alke.
Posjet estonskog premijera
U službenom posjetu Hrvatskoj bio je estonski premijer Jürij Ratas, koji se u Banskim dvorima susreo s premijerom Plenkovićem. Dvojica premijera razgovarala su o političkoj i gospodarskoj suradnji te o prioritetima estonskog predsjedanja Vijećem EU.
- Kolega Ratas je na turneji po glavnim gradovima Europske unije. Predstavlja ključne prioritete estonskog predsjedništva Vijećem EU. Imali smo vrlo kvalitetne razgovore. Pronašli smo dobru konvergenciju gledanja kako staviti fokus na gospodarstvo, rast i zapošljavanje, inovacije i digitalnu agendu. Estonija je jedna od zemalja koja pronalazi u tome kvalitetnu nišu i svoja postignuća želi preslikati na druge zemlje. Pomoći će i nama, osobito u aktivnostima Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.
O presudi Suda EU
Predsjednik Plenković osvrnuo se i na jučerašnju presudu Suda EU u predmetima koji su pokrenuli, kao prethodnoa pitanja, slovenski i austrijski sudovi.
- Riječ je o dva slučaja, gdje se razmatraju zahtjevi za međunarodnu zaštitu osoba koje su ušle na teritorij EU za vrijeme izbjegličko-migrantske krize. Nadležna ministarstva - tu prije svega mislim na Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova - dobila su zadaću detaljno analizirati sadržaj ovih dviju presuda. Naglašavam da je pogrešna interpretacija kako su ove presude donesene protiv RH. Podsjećam da RH nije bila stranka u postupku pred sudom, već je riječ o očitovanju suda na inicijativu slovenskog i austrijskog pravosuđa.
Humanitarni razlozi
Plenković je pojasnio da je ovim presudama utvrđeno da se masovni prolazak migranata kroz prvu državu članicu EU, s ciljem podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu u drugoj državi članici, treba kvalificirati kao nezakonit ulazak. U smislu, dakle, provedbe Dublinske uredbe, ako nisu ispunjene pretpostavke ulaska koje se u načelu zahtijevaju u prvoj državi članici.
- Treba reći da su na osnovi humanitarnih razloga, mnoge države članice EU tada preuzele odgovornost za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu. I u samoj se presudi ističe da se prihvat državljana trećih zemalja može olakšati tako da druge države članice, jednostrano ili zajedno, u duhu solidarnosti iskoriste klauzulu suverenosti koja im omogućuje razmatranja podnesenih zahtjeva za međunarodnom zaštitom. Čak i ako na temelju kriterija utvrđenih Dublinom nisu odgovorne za to razmatranje. Možemo reći da je takav pristup bio dominantan prošle godine. S obzirom na sve navedeno, presude Suda EU ne mijenjaju dosadašnju praksu, ali ni proceduru postupanja RH - koja će biti u skladu s nacionalnim propisima, pravnom stečevinom EU i međunarodnim pravom.
Povećana sredstva za nakladništvo i knjižarstvo
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta dr. sc. Martina Dalić i ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek potpisale su jučer Odluku o zajedničkom financiranju provedbe Javnog poziva za predlaganje programa poduzetništva u kulturi za područje nakladništva i knjižarstva u 2017. godini.
- Zadovoljni smo šti su Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i Ministarstvo kulture osigurali namjenska sredstva, u iznosu od četiri milijuna kuna, za raspisivanje posebnog poduzetničkog natječaja radi jačanja oslabljenih kapaciteta u području nakladništva i knjižarstva. Povećan je, dakle, iznos s postojećih dva na četiri milijuna kuna. To je dobar signal.
Više novca za umirovljenike, zdravstvo, demografiju…
Vezano za prvu točku dnevnom reda - smjernice ekonomske i fiskalne politike, predsjednik Plenković je istaknuo da Vlada RH nastavlja provoditi fiskalnu konsolidaciju koja neće narušiti temelje ekonomskog rasta.
- U 2017. očekuje se još manji proračunski deficit od planiranog. Što se tiče projekcija rasta za 2017., vjerujemo da će one biti 3,2 posto. Ambicija je da proračunski deficit u 2018. bude na razini od 0,8 posto, a rast BDP-a 2,8 posto. Za demografiju 223,5 milijuna kuna - dakle za provedbu postojećih mjera i dodatnih mjera koje ćemo usvajati u kontekstu politike demografske revitalizacije. U kontekstu umirovljenika dodatno će biti izdvojeno 1,35 milijardi kuna. Očekujemo porast mirovina oko 2,1 posto tijekom 2018. Kada je riječ o zdravstvu, izdvojit ćemo dodatnih 500 milijuna kuna za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Prava hrvatskih branitelja i razvoj Oružanih snaga
Dodao je kako je posebno važno da ovaj proračun predviđa kvalitetnu provedbu svih prava koja će proizaći iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja i njihovih obitelji te najavio da će taj zakon, nakon održane javne rasprave, Vlada RH usvojiti idućega tjedna u Kninu, simbolično 4. kolovoza uoči Dana hrvatskih branitelja, Dana pobjede i Dana domovinske zahvalnosti.
- Sukladno najavama, iskorak kojeg radimo na ovom proračunu predviđen je i za Ministarstvo obrane, za kojeg su predviđena sredstva u 2018. za prvi dio troškova - koji će se odnositi na nabavu novih zrakoplova. Vidjet ćemo kako će taj postupak ići, ali potvrđujemo na ovaj način i proračunskim sredstvima da smo odlučni osigurati sposobnost Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u sljedećih 25 do 30 godina. To je strateška odluka koja je dogovorena i u suglasnosti s predsjednicom Republike Hrvatske i čelnicima Hrvatskog sabora. Vjerujem da oko toga imamo čvrsti konsenzus ključnih političkih aktera u zemlji.
