Predsjednik Vlade i HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković za današnji je posebni prilog Večernjeg lista napisao uvodnik u povodu obilježavanja 20 godina članstva u Vijeću Europe. Uvodnik prenosimo u cijelosti, a međunaslovi su urednički:
Republika Hrvatska ove godine obilježava 20 godina članstva u najstarijoj europskoj organizaciji - Vijeću Europe. Ulaskom u članstvo Vijeća Europe, Hrvatska je postala dio zajednice država koje aktivno i sustavno promiču razvoj demokracije, zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava kao temeljne ciljeve svojeg djelovanja.
Vanjskopolitički uspjeh
Nakon stjecanja neovisnosti pod vodstvom prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana i očuvanja njene slobode i teritorijalne cjelovitosti tijekom Domovinskog rata, zahvaljujući hrvatskim braniteljima, članstvo u Vijeću Europe, uz primanje u Ujedinjene narode i OESS, bilo je među prvim većim vanjskopolitičkim uspjesima.
Njime smo jasno posvjedočili pripadnost europskom krugu zemalja s kojima dijelimo vrijednosne demokratske standarde. Naše pristupanje Vijeću Europe jasno je pokazalo opredijeljenost Hrvatske za izgradnju društva na načelima i dostignućima Europske konvencije o ljudskim pravima. U vrijeme pristupanja Hrvatska je prolazila kroz razdoblje tranzicije, a naši vanjskopolitički uspjesi bili su usko povezani s našim unutarnjim procesima demokratizacije.
Demokratsko društvo
Stoga je to bio uspjeh koji je bio usko povezan s konkretnim, individualnim rezultatima i pomacima koje je Republika Hrvatska postigla u izgradnji demokratskog društva i zaštite prava čovjeka. Proces, kao i samo pristupanje Hrvatske Vijeću Europe za mene će uvijek imati posebno mjesto u mojem sjećanju, budući da sam u to vrijeme i osobno, kao diplomat u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, bio zadužen za odnose s Vijećem Europe i Europske unije, te sam osobno sudjelovao u procesu ispunjavanja kriterija za članstvo u ovoj paneuropskoj organizaciji.
Pravni sustav
Prisjećajući se tog razdoblja slobodno mogu reći da se radilo o doista velikom i opsežnom poslu, naročito u segmentu preuzimanja obaveza i ugrađivanja standarda konvencijskog sustava u hrvatsko zakonodavstvo i našu pravnu praksu. Radi se o niz pravnih instrumenata iz raznih područja kojima se utvrđuju prava i slobode koje su države članice dužne svakome jamčiti. Konvencijski sustav zaštite temelji se na načelu supsidijarnosti, što znači da primarna odgovornost za zaštitu ljudskih prava te prevenciju i ispravljanje eventualnih povreda leži na samim državama članicama.
Izazovi pred nama
Uvjeren sam da se takav zahtjevan i složen posao odradio ponajviše zahvaljujući sveopćem entuzijazmu i osjećaju ponosa što možemo sudjelovati u procesu koji Hrvatsku vodi u zajednicu kojoj civilizacijski i kulturološki pripadamo. S veseljem se prisjećam kada je tadašnji ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić potpisao Statut Vijeća Europe i kada je hrvatska zastava zavijorila pred sjedištem Vijeća Europe u Strasbourgu.
Ujedno, za Hrvatsku je bilo korisno aktivno sudjelovanje u programima i aktivnostima Vijeća Europe. U tom smislu, Hrvatska se uspjela profilirati kao članica Vijeća Europe i postati prepoznatljiva u području zaštite ljudskih prava, prava nacionalnih manjina i prava djeteta. Dodatno, aktivno sudjelujemo u raspravama usko vezanim uz aktualne izazove kao što su suzbijanje organiziranog kriminala, zaštita okoliša ili zajednička borba protiv svih oblika ovisnosti.
Zaštita ljudskih prava
Posebno bih istaknuo činjenicu da je djelovanje Vijeća Europe, a napose Europskog suda za ljudska prava prepoznato u svim segmentima društva, od zakonodavne i sudske vlasti koje svoje odluke temelje na sudskoj praksi Europskog suda. No isto tako, veseli me i svijest koja postoji kod hrvatskih građana o pravima i slobodama koje su im zajamčene Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.
Kulturni identitet
Članstvo u Vijeću Europe nosi sa sobom obveze i prava. Uz već spomenutu važnost rada Vijeća Europe, naglasio bih neke značajne ciljeve ove organizacije koji se odnose na promicanje svijesti o zajedničkom europskom kulturnom identitetu i poticanju njegova razvoja i raznolikosti. Europa koja počiva na međusobnoj suradnji, otvorenom dijalogu kao i predanoj borbi protiv svih oblika netolerancije, ekstremizma i diskriminacije, stabilna je i sigurna Europa. Upravo će Vijeće Europe i dalje, uvjeren sam, imati ulogu svojevrsnog čuvara takve Europe, utemeljene i ujedinjene u demokraciji, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava.
Zahvala na doprinosu
Republika Hrvatska će kroz svoja zalaganja i aktivnosti kao članica Vijeća Europe, ostati aktivnim čimbenikom i promicateljem tih vrijednosti, koje su čvrst temelj suvremene Europe.
Završno, želio bih zahvaliti svim kolegicama i kolegama, zastupnicima koji su sudjelovali u radu Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, diplomatima i političarima koji su djelovali u okviru Odbora ministra, stručnjacima i predstavnicima nevladinog sektora koji su svojim angažmanom kroz dvadesetogodišnje razdoblje našeg članstva u Vijeću Europe doprinijeli afirmaciji i profiliranju Hrvatske u ovoj važnoj organizaciji.
