Naš interes je europska BiH, ali nemamo iluzija da o tom pitanju postoje različita viđenja unutar, kao i među nekim utjecajnim akterima izvan granica BiH, odnosno euroatlantskoga kruga. To je velik izazov za nastavak europskih aspiracija BiH, kojeg možda svi koji bi to trebali, u ovom trenutku, nisu svjesni. Naša vlada će se maksimalno koncentrirati na pomoć BiH u provedbi strukturnih reformi, kako bi u 2017. stekla status kandidata za članstvo! - istaknuo je, između ostalog, savjetnik predsjednika HDZ-a (i naš kandidat u I. izbornoj jedinici) dr. sc. Davor Božinović u opširnom razgovoru za Jutarnji list. Intervju donosimo u cijelosti, skupa s uvodom Jurice Körblera:

Malo koji hrvatski političar ima tako bogato diplomatsko iskustvo kao dr. se. Davor Božinović, bivši ministar obrane, koji se nakon dulje pauze u politici aktivirao i u stranačkom i političkom životu. Pridružio se u HDZ-u najužoj ekipi Andreja Plenkovića, a često se, osvoji li vlast desni centar, spominje i kao budući šef hrvatske diplomacije. Božinović je aktivno sudjelovao u približavanju Hrvatske NATO-u, kao veleposlanik i šef Misije Hrvatske pri vojnom savezu, bio je veleposlanik u Srbiji i Crnoj Gori, a slovi kao iznimno odmjeren političar kojem su strani ideološki sukobi i podjele, pogotovo gruba retorika s kojom se u hrvatskoj politici toliko često susrećemo.

Dugo vas nije bilo u politici i diplomaciji, koji su bili razlozi zato?

Ne bih rekao da me nije bilo u diplomaciji jer je i parlamentarna diplomacija vrlo intenzivna i drago mi je da sam tu profesionalnu kariku, koja mi je nedostajala, apsolvirao kao član saborskih odbora koji se bave međunarodnom, podjednako vanjskopolitičkom i obrambenom komponentom. Ovih dana mi je iz tiska izašla i knjiga „Globalna sigurnost,“ a također predajem na međunarodnom poslijediplomskom studiju iz diplomacije na Sveučilištu u Zagrebu. Što se politike tiče, istina, nisam bio toliko vidljiv. Imao sam neke poglede na način formuliranja i komuniciranja HDZ-ovih politika, koji tek s dolaskom Andreja Plenkovića dobivaju na težini.

Kako ste doživjeli promjene u vrhu HDZ-a i dolazak ljudi koji imaju veliko iskustvo u vanjskoj politici?

HDZ je nakon raspuštanja Hrvatskog sabora imao silazan trend s potporom od 20-ak posto, a danas je potpuno izjednačen sa SDP-om i nakon izbora ćemo biti pobjednička stranka. To najbolje govori o transformativnim učincima što ih ostvaruje novi predsjednik stranke, koji okuplja stručnjake koji su se na čelu s Plenkovićem dokazali radom i rezultatima u brojnim područjima, a ne samo u vanjskoj politici.

Kakav je prema vašem mišljenju trenutačno položaj Hrvatske na međunarodnom planu, prije svega u okruženju i u ovom dijelu Europe?

Vanjskopolitički položaj Hrvatske znatno je osnažen našim ulaskom u EU i NATO. Trebamo voditi kontinuirani dijalog s državama u okruženju kako bismo riješili preostala otvorena bilateralna pitanja te im pružiti podršku u približavanju EU. Osim toga, stabilno susjedstvo je važno za naš izvoz i ukupan gospodarski rast, i to ne smijemo smetnuti suma.

Posljednjih mjeseci bili su vrlo zategnuti odnosi sa Srbijom. Očekujete li nakon izbora smirivanje napetosti i početak dijaloga?

Očekujemo da Srbija na svom europskom putu počne rješavati otvorena pitanja iz vremena velikosrpske Miloševićeve politike. Nećemo prihvatiti da se hrvatski branitelji u trećem desetljeću naše neovisnosti osjećaju nesigurno zbog srbijanskih optužnica koje slijede tužiteljstvo bivše JNA. To ne bi prihvatila niti jedna članica EU, pa neće ni Hrvatska. Za razliku od drugih koji uveseljavaju javnost raznim predizbornim doskočicama, ovom i drugim pitanjima, posebno vezano za sudbinu nestalih, pristupamo državnički i ozbiljno.

Najavom referenduma u RS znatno se pogoršavaju i prilike u susjednoj BiH. Kakav se epilog može očekivati?

Nije slučajno što je održavanje referenduma o obilježavanju dana Republike Srpske najavljeno za 25. rujna, kada će se otprilike odvijati rasprava Vijeća EU o mandatu Komisiji za slanje Upitnika BiH. Naš interes je europska BiH, ali nemamo iluzija da o tom pitanju postoje različita viđenja unutar, kao i među nekim utjecajnim akterima izvan granica BiH, odnosno euroatlantskoga kruga. To je velik izazov za nastavak europskih aspiracija BiH, kojeg možda svi koji bi to trebali, u ovom trenutku, nisu svjesni. Naša vlada će se maksimalno koncentrirati na pomoć BiH u provedbi strukturnih reformi, kako bi u 2017. stekla status kandidata za članstvo. To je za HDZ ključno vanjskopolitičko pitanje, kao što je položaj Hrvata naša trajna ustavna obveza.

Stižu najave o mogućem novom izbjegličkom valu. Je li po vašem mišljenju Hrvatska dovoljno pripremljena zato?

Razvoj novog migracijskog vala ovisi prije svega o uspjehu dogovora između EU i Turske. Prepoznajemo opasnost ponavljanja migracijskog pritiska i posljedice koje bi to moglo prouzročiti. Važno je da sve države članice prihvate da je EU jaka koliko je jaka njezina najslabija karika te da politika „slobodnih jahača“ nekih država oslabljuje cijelu EU, pa i njih same. Hrvatska je pripremljena za normalne scenarije izbjegličkog vala, no potrebno je osmisliti i odgovarajuće odgovore za sve moguće scenarije, čime ćemo se pozabaviti odmah nakon izbora.

Europa, ali i cijeli svijet ponovo su pod prijetnjama terorizma. U Belgiji će građani dobivati i sve što je potrebno u slučaju napada na nuklearku, dakle situacija je vrlo ozbiljna?

Cijela Europa suočena je s ozbiljnom terorističkom prijetnjom, što je očito nakon serije napada kroz proteklu godinu. Stoga je prijeko potrebna još bolja suradnja nacionalnih obavještajnih i sigurnosnih službi, kao i razmjena podataka. Problem terorizma moguće je rješavati jedino dugoročno, integracijom islamskih zajednica i djelovanjem na samom izvoru radikalizacije, uključujući sprečavanje aktivnosti stranih boraca. Svi u Europi moramo shvatiti da se naša svakodnevica mijenja, a što prije to prihvatimo, zadržat ćemo potrebnu razinu stabilnosti za nesmetan rast.

Kada je riječ o prijetnjama, kakva je situacija s Hrvatskom?

Hrvatsko gospodarstvo uvelike je ovisno o prihodima iz turizma koji je kao industrija najosjetljiviji na sigurnosne ugroze. To je dodatni razlog važnosti sigurnosti i stabilnosti za Hrvatsku. Izvješće SOA-e jasno ističe da ne postoji izravna teroristička prijetnja, ali su sigurnosni rizici svakako prisutni. Hrvatski sigurnosni sustav je spreman na suočavanje s prijetnjama, no postoje određena područja koja mogu i moraju evoluirati i zato je za HDZ ključno redefiniranje Strategije nacionalne sigurnosti te implementiranje sustava domovinske sigurnosti.

Ispunjavanje naših obveza u NATO-u godinama se provodi bez vidljivih problema. Kao bivši veleposlanik pri vojnom savezu, kako ste zadovoljni našim angažmanom u NATO-u i koji nas izazovi očekuju?

Danas se na najbolji mogući način vidi koje su prednosti članstva u Savezu. Mislim da se naši građani mogu osjećati sigurnije znajući da smo dio NATO-a. Hrvatska se afirmirala kao saveznica i pokazala da smo saveznik bez fige u džepu. Također, smatram da smo zauzeli vidljivo mjesto u provedbi dviju ključnih politika Saveza koje se odnose na doprinos međunarodnoj sigurnosti kroz operacije, a s druge strane na proširenje.

Što nas očekuje u budućnosti?

Izazovi s kojima smo se suočavali prije nekoliko godina bili su tisuće kilometara od naših granica, a danas su doslovce pred našim vratima. Mi smo na summitu u Varšavi iskazali spremnost pridonijeti pojačanoj prisutnosti Saveza na istočnim granicama i mislim da je to dobra demonstracija solidarnosti.

Na međunarodnom planu odnosi također nisu posve idealni, pa ni na relaciji najmoćnijih zemalja?

Osim terorizma, nezakonita aneksija Krima i agresija u dijelovima istočne Ukrajine označili su najozbiljnije podrivanje međunarodnog poretka i grubo kršenje međunarodnog prava. SAD, Rusija i Europa moraju nastaviti voditi dijalog i razvijati odnose radi globalne stabilnosti i boljitka građana.

Hrvatska je posljednjih godina dobila vojnu opremu od Amerike, nedavno i helikoptere. Kada će se stvoriti uvjeti za nabavu borbenih zrakoplova?

U pogledu budućnosti naše sposobnosti borbenog zrakoplovstva, trenutačni planovi koji su usvojeni jednoglasno u Hrvatskom saboru govore da odluku trebamo donijeti do kraja godine. Međutim, odluka mora biti utemeljena na realnim resursima i pri tome moramo biti u najvećoj mogućoj mjeri realistični.

Aktivno ste se uključili u kampanju za parlamentarne izbore. Kakve rezultate očekujete, je li HDZ danas onakav kao što ga vi osobno vidite?

Apsolutno. HDZ je danas moderna i okupljajuća stranka desnog centra čije je glavno djelovanje usmjereno prema konkretnim rješenjima za bolji životni standard hrvatskih građana. Brzina kojom se HDZ pod vodstvom novog predsjednika Plenkovića uspio transformirati govori da je stranka bila spremna za promjene, ali i jamči da imamo jasan plan, viziju i znanje da promijenimo Hrvatsku. Birači imaju izbor između stare i isprobane varijante sa SDP-ovom Vladom koja je 2015. bila proglašena jednom od najneučinkovitijih vlada na svijetu, ili novog HDZ-a, koji na izbore izlazi s kvalitetnim izbornim programom i osvježenim izbornim listama. Trend HDZ-a je uzlazan i uvjeren sam da ćemo biti pobjednička stranka i s partnerima uspostaviti hrvatsku Vladu.

Koje su vam osobne ambicije osvoji li HDZ vlast?

Ne stignem razmišljati o osobnim ambicijama. Moja glavna želja je da HDZ formira stabilnu i funkcionalnu Vladu na čelu s Andrejem Plenkovićem.