Europska komisija danas je u redovitom godišnjem Izvješću za RH potvrdila napredak Hrvatske u provođenju strukturnih reformi. Zabilježen je napredak u provedbi svih četiriju preporuka Europske komisije u odnosu na prošlu godinu i, još važnije, ustanovljen je izlazak Hrvatske iz dugogodišnje procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža - u kojoj se nalazila još od 2014. godine.
Daljnje jačanje gospodarstva
- Izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža nakon 5 godina od izuzetne je važnosti za stabilnost, daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva, kao i za povjerenje investitora. Današnjom odlukom Europske komisije Hrvatska je svrstana u višu kategoriju, u društvo država članica Europske unije sa stabilnim gospodarstvima, zajedno s Njemačkom, Irskom, Francuskom, Nizozemskom, Rumunjskom, Španjolskom, Portugalom, Švedskom i Bugarskom - izjavio je ovom prigodom predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković.
Smanjenje javnog duga
Osvrćući se na 2018. godinu, Europska komisija u svom Izvješću navodi da je gospodarski rast bio zasnovan na domaćoj potražnji te na naročito snažnoj osobnoj potrošnji, ali i na dinamičnim privatnim ulaganjima, budući da su uvjeti financiranja povoljni, a neizvjesnosti koje su bile povezane s restrukturiranjem Agrokora sada su u velikoj mjeri otklonjene. Nadalje, javni dug se nastavio smanjivati kao rezultat razborite fiskalne politike i dinamičnog rasta bruto domaćeg proizvoda.
Hrvatska ide u pravom smjeru!
Podsjećamo na to da je zahvaljujući razboritoj fiskalnoj politici ove Vlade, Hrvatska još 2017. godine, također na preporuku Europske komisije, izišla iz višegodišnje procedure prekomjernog proračunskog manjka, u okviru ciklusa Europskog semestra. To su zatim prepoznale i strane rejting agencije, koje su podigle rejting Hrvatske. Današnji izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, nova je potvrda da Hrvatska ide u pravom smjeru.
Provođenje reformi
Vlada pozdravlja to što Europska komisija prepoznaje i vrednuje njene napore te što je ustanovila znatan napredak u jačanju proračunskog okvira i u reformi mirovinskog sustava. Isto tako, konstatirala je napredak u reformi javne uprave, u poboljšanju korporativnog upravljanja državnim poduzećima, u usklađivanju okvira za određivanje plaća u javnom sektoru, u reformi obrazovnog sustava, u smanjenju administrativnog i regulatornog opterećenja te u poboljšanju kvalitete učinkovitosti pravosuđa.
Podizanje konkurentnosti
Vlada također pozdravlja to što je Komisija u svom Izvješću utvrdila da je Hrvatska, u odnosu na prošlu godinu, zabilježila napredak u svakoj od njenih specifičnih preporuka, što u dosadašnjim Izvješćima Komisije nije bilo slučaj. Pristup Vlade koji se temelji na tzv. „trokutu uspješnosti“, koji čine fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i ulaganja, već je doveo do povećanja dohotka stanovništva i rasterećenja gospodarstva, dok je cilj svih reformi koje se poduzimaju nastavak podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i životnoga standarda naših građana.
Današnjim Izvješćem Europska komisija ponovno prepoznaje ispravnost naše ekonomske politike. Time hrvatskoj Vladi daje dodatni poticaj za daljnji reformski zamah na svim područjima, kao i u okviru procesa pristupanja Hrvatske Europskom tečajnom mehanizmu II, što je prvi korak prema uvođenju eura.
Prekomjerne makroekonomske neravnoteže
Postupkom u slučaju makroekonomske neravnoteže nastoji se utvrditi, spriječiti i ukloniti potencijalno štetne makroekonomske neravnoteže koje bi mogle negativno utjecati na gospodarsku stabilnost u određenoj zemlji EU-a, u europodručju ili u EU-u u cjelini. Makroekonomske neravnoteže u jednoj zemlji EU-a, primjerice veliki manjak tekućeg računa ili balon na tržištu nekretnina, mogu štetno utjecati na druge države članice EU-a. To se pokazalo tijekom globalne financijske krize. Zbog toga je 2011. uveden postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže. Njime se omogućuje pojačani nadzor zemalja u kojima su utvrđene prekomjerne neravnoteže u okviru postupka u slučaju prekomjerne neravnoteže.
Prekomjerni proračunski manjak
Procedura prekomjernog proračunskog deficita (eng. Excessive deficit procedure, EDP) postupak je predviđen Ugovorom o Europskoj uniji, kasnije je još detaljnije obrađen u Paktu o stabilnosti i rastu, a odnosi se na mjere koje Europska unija poduzima prema državama članicama čije javne financije nisu u skladu s pravilima koja se odnose na veličinu proračunskog manjka i javnog duga.
Europski semestar
Europski semestar ciklus je usklađivanja gospodarskih i poreznih politika u Europskoj uniji. Odvija se u prvih šest mjeseci u godini, zbog čega je i dobio naziv „semestar“. Europski semestar dio je šire reforme gospodarskog upravljanja Europskom unijom. Cilj europskog semestra jest uskladiti gospodarske i proračunske politike država članica kako bi se pridonijelo stabilnosti Europske unije, zajamčila stabilnost javnih financija država članica, potaknuo gospodarski rast te spriječile prekomjerne makroekonomske neravnoteže u EU-u. Europski semestar pokrenut je 2011. godine radi smanjenja utjecaja gospodarske krize i poticanja gospodarskog rasta u Europskoj uniji.
