(VIDEO) Hrvatska ima sve preduvjete da može generirati veće stope gospodarskog rasta. Želimo iznenaditi EK - kao što je to učinila, primjerice, Irska. Predviđali su joj stopu rasta 1,8 posto, a rasla je 4,8 posto. To možemo! - istaknula je, među ostalim, naša eurozastupnica (i stručnjakinja za EU fondove) Ivana Maletić u gostovanju u HTV-ovoj emisiji „Otvoreno“ (urednik i voditelj: Mislav Togonal).
Donosimo ključne poruke:
Golemi potencijal rasta
Osvrnut ću se na Grčićeve izjave - nikakve veze nema dva posto BDP-a s dva posto PDV-a. Ako netko analizira našu mjeru smanjenja PDV-a, nema što spominjati smanjenje BDP-a za dva posto. To je izvan svakog konteksta! Grčić je napravio pogrešku, račun smanjenja PDV-a za dva postotna poena je jednostavna matematika. U našem smo programu jasno napisali da ćemo smanjiti PDV. Jer, želimo konkurentniju proizvodnju i bolji standard građana. To će se smanjenje dogoditi u setu mjera s ciljem povećanja i poboljšanja gospodarskog rasta. Hrvatska, naime, ima sve preduvjete da može generirati veće stope gospodarskog rasta. Želimo iznenaditi EK - kao što je to učinila, primjerice, Irska. Predviđali su joj stopu rasta 1,8 posto, a rasla je 4,8 posto. To možemo! A onda ćemo krenuti u porezna rasterećenja.
Demografska obnova
Kad govorimo o planu demografske obnove, naveli smo, među inim, da ćemo delimitirati rodiljne naknade. Ključno je osigurati posao mladim ljudima - osigurati adekvatnu plaću za njihov rad. Te stambeno zbrinuti. A onda će se potaknuti i demografska politika. Demografski rast je pitanje cjelovite politike, a ne samo nekoliko mjera. Ovim mjerama - koje smo predvidjeli - pokazujemo stav vlade prema pitanju demografije. Jer - vlada mora dati jasnu poruku mladim obiteljima.
Porazni rezultati Milanovićeve vlade
Osvrnut ću se na statistike koje Grčić spominje vezano uz nezaposlene i zaposlene. Prvi put čujem ove brojke. Imam podatke Eurostata - od kraja 2011. do 2014. Hrvatska bilježi pad zaposlenih, odnosno 59 520 zaposlenih manje. A kad se zbroji i stanje iz rujna - 70 000 radnih mjesta je izgubljeno. Važno je istaknuti da se krene od problema na makroekonomskoj razini i onoga što građani i poduzetnici osjećaju u svakodnevnom životu. Hrvatska ima najniži udio izvoza u BDP-u. Hrvatska je naime na 23,9 posto BDP-a, dok je, primjerice, Rumunjska bilježi 35 posto. Ili, primjerice, pokrivenost uvoza izvozom. U Hrvatskoj je on 60,9 posto, dok sve države istočne Europe bilježe iznad 80 posto. A industrijska proizvodnja pada - prema podacima Eurostata. U odnosu na sve zemlje istočne Europe smo na dnu. Izvozimo robe proizvedene u inozemstvu - koristeći naš geopolitički položaj. To ćemo promijeniti. Ojačat ćemo industrijsku proizvodnju - razvijati nove tehnologije. Ključni problem - odlaze u inozemstvo obrazovani ljudi. To se mora zaustaviti.
Partnerstvo i dogovor
Vlada mora raditi u partnerstvu i zajedništvu. Kvalitetno obavljati svoj posao. Načelo partnerstva je u Hrvatskoj potpuno zaboravljeno jer - ova je vlada mnogo odluka donijela iza zatvorenih vrata. Naša će vlada raditi zajednički sa svim segmentima društva. Krećemo od mikro mjera. Primjerice, povoljno poslovno okruženje. Čvrsto smo odlučili riješiti dugotrajne probleme koji muče hrvatsko društvo. Primjerice, imovinsko-pravni odnosi. Nesklad, dakle, između, između stanja u katastru i zemljišnih knjiga. To je prepreka svakome konkretnom projektu! Naši poljoprivrednici i poduzetnici se ne mogu javljati na EU natječaje zbog toga. U funkciju je potrebno staviti (i) državno poljoprivredno zemljište. Hrvatskoj je potrebna ozbiljna vlada - koja ozbiljno radi. A ne ovo što gledamo u zadnje četiri godine.
