(VIDEO) Predsjednik HDZ-a i Vlade RH mr. sc. Andrej Plenković gostovao je sinoć u Dnevniku HTV-a. Razgovor s predsjednikom Plenkovićem - koji je vodio novinar Damir Smrtić - možete pogledati u cijelosti, a u nastavku donosimo ključne poruke:
O SUMMITU U BRUXELLESU
U četvrtak je bio formalni sastanak 28 država EU, a u petak neformalni s 27 čelnika država EU, bez Therese May. Razmatrali smo što napraviti u vrijeme kriza u svijetu i našem susjedstvu. Ratovi su na Bliskom istoku, svjedoci smo izbjegličkoj krizi. Ideja je da se okupimo u Rimu za dva tjedna i da se podsjetimo na proteklih 60 godina, na temeljne vrijednosti na kojima stoji EU te pokušamo naći novu snagu. To je ključ, očekujemo osvježenje 25. ožujka.
Temeljno pitanje bilo je što u ovome trenutku, pa nakon što iz EU izađe Velika Britanija, napraviti s europskim projektom. Zagovarao sam tri točke: Prvo da europski projekt mora imati snažniji demokratski legitimitet i veće povjerenje europskih birača u europske institucije. Moramo se snažno oduprijeti rastućem populizmu i demagogiji koja je sada na horizontalnoj razini u nizu članica EU-a vidljiva. Druga je tema da se europske politike, zajedničke politike Europske unije i europski proračun moraju konkretnije osjetiti u svakodnevnom životu svih građana. Treća tema je da imamo snažniju globalnu ulogu, da pridonesemo u globalnom upravljanju, da vidimo promijenjene okolnosti u Washingtonu, jednu asertivnu politiku Rusije i da se EU pozicionira kao globalni akter.
O STANJU U EU
Europa više brzina postoji i danas. Pod tim podrazumijevamo da trenutno nisu sve članice EU-a u eurozoni. Nisu sve članice ni u schengenskom prostoru. Nisu sve članice ni u različitim oblicima pojačane suradnje, npr. u europskoj obrani. Ono što je bitno je da moramo izbjeći scenarij u kojem bi svega nekoliko država članica - najvećih, najutjecajnijih i najbogatijih - krenulo u tješnju, bržu i dublju integraciju, a da druge u tom procesu zaostanu, pa da se s vremenom stvori dojam o tome da veliki, bogati i utjecajni odlučuju, a mali tek slijede. Taj proces mora biti uključiv i otvoren za sve. Hrvatska želi biti dio toga procesa.
O IZBORU TUSKA
Sinoć se dogodila jedna dosta bizarna situacija u Bruxellesu. Unutarnjopolitička situacija u Poljskoj prelila se na europske institucije. Svi znamo da su Hrvatska i Poljska izrazito prijateljske zemlje, od zajedničke slavenske pripadnosti do velike bogate tradicije, političke, gospodarske, kulturne suradnje, a isto tako i kvalitetne suradnje s potvrđenim predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom. Poljska je predložila jednog drugog kandidata, Jaceka Saryusza-Wolskoga, mog prijatelja s kojim sam zajedno radio na dosjeu Ukrajine proteklih nekoliko godina, no sve ostale članice osim Poljske podržale su Tuska. Nadam se da će se izgladiti odnosi između Tuska i aktualne poljske vlade.
O EUROPSKOM PUTU BiH
Potvrdili smo europsku perspektivu svih država. Ja sam osobno izrazio veliku podršku naporima BiH u reformskim procesima, da održimo europski put. Po meni, europski put je jamac i stabilnosti i kohezije većine naših susjednih zemalja. Ova priča s Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu da odbaci zahtjev za reviziju presude po tužbi BiH za genocid protiv Srbije, naravno da ima reperkusije u BiH. Ono što je nama važno je da sva tri konstitutivna naroda i njihovi politički akteri prionu onome čemu je Hrvatska lani pomogla, a to je bilo podnošenje zahtjeva za članstvo, političke reforme, odgovor na upitnik Europske komisije, stvaranje preduvjeta za donošenje novog izbornog zakona i potpuna ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda.
O AFERI DNEVNICE
Našli smo se u situaciji koja je vrlo neuobičajena, rekao bih gotovo bizarna - da je u zgradi Vlade godinama očito postojao jedan sustav izvlačenja novaca temeljem fiktivnih putnih naloga. Kada smo stekli cjeloviti uvid u te procese, koji očito traju godinama, odmah sam zvao državnog odvjetnika, razgovarali smo i odlučili tu informaciju podijeliti s javnosti i prepustiti cijeli slučaj DORH-u, koji sada to vodi. To je ono što je odgovoran potez, ne mene kao predsjednika Vlade i pravnika, nego kao običnog građanina. Politikantski komentari i zlorabljenje političkih funkcija na način da se tu insinuira da je tu nešto protuustavno - doslovno je smiješno. Naravno da nas je iznenadilo što se to događa u središtu Vlade. Tko bi mogao zamisliti da se takve prakse događaju godinama. Nitko za tim ne ide. Ja imam ne samo povjerenje u sustav i one koji rade u njemu, nego od posla vam nije ni na kraj pameti da se tako nešto događa.
O OČEKIVANOJ PROCJENI MOODY'SA
Ono što je izuzetno važno, postoji puno političkih tema koje dobivaju velik odjek u javnosti i koje mediji jako rado i mnogo stavljaju u fokus naših ljudi. Međutim, Vlada je tu da provodi svoj program, da rješava probleme, da se bavi bitnim. Za mene je najvažnija zadaća politička stabilnost, koju smo čini mi se vrlo jasno projicirali i donijeli. Ono što je najvažnije je da idemo prema gospodarskom rastu i razvoju. Ako pogledamo jučerašnju raspravu na Europskom vijeću o novim zaposlenjima, rastu, konkurentnosti, o tome da su dobri trendovi na razini Europske unije, onda su sigurno dobri trendovi i pokazatelji i domaći i strani za 2016., rastu BDP-a, smanjenju javnog duga, smanjenju proračunskog deficita. Dvije kreditne rejting agencije su nam dale izglede u stabilne. Pričekajmo, ja sam uvjeren da će biti na dobrome tragu jer svi to u ovome trenutku prepoznaju, a to je nama poticaj za nastavak strukturnih reformi, rasterećenje gospodarstva, stvaranje stabilnog i pouzdanog, pravnog i fiskalnog okvira za sve koji imaju poslovni plan u Hrvatskoj.
O SUOČAVANJU S POSLJEDICAMA NEDEMOKRATSKIH REŽIMA
Očito je da u Hrvatskoj teme koje nas opterećuju su teme tog bolnog 20. stoljeća gdje smo nažalost imali priliku biti zemlja u kojoj smo vidjeli totalitarne, nedemokratske režime - ostavile su brojne posljedice i podjele. Te podjele se vide u javnoj raspravi i javnom životu. Intencija ovoga Vijeća je da u jednom smirenom i stručnom institucionalnom okviru, ako pažljivo gledate ljude koji su u tom Vijeću, mi smo nastojali da to budu ljudi iz ključnih hrvatskih institucija, ali ne iz politike, upravo da bi u jednom miru sa svojim referencama, ljudi sa sveučilišta, pravnici, politolozi, povjesničari, mogli donijeti ono što se naziva preporukama, i glede arhiva, građe, kulture sjećanja. Ja sam tu temu detaljno pratio u Europskom parlamentu i mislim da dobra iskustva drugih zemalja možemo primijeniti u Hrvatskoj - i konačno neka pitanja staviti iza nas.
O LOKALNIM IZBORIMA
Što se tiče lokalnih izbora, HDZ uživa vrlo visoki rejting, oko 34%, 35%. Mislim da smo daleko najjača stranka sa spremnošću da ostvarimo izvanredan rezultat na županijskoj razini, da dobijemo veliki broj gradova i općina, da ponovno još jednom dokažemo da uživamo najveću potporu većinskog dijela hrvatskih birača. Što se tiče suradnje s Mostom, funkcionirat ćemo na nacionalnoj razini. HDZ će pobijediti i Nikola Dobroslavić će biti župan Dubrovačko-neretvanske županije, a Zlatko Ževrnja Splitsko-dalmatinske. Sve velike gradove ćemo dobiti, a nacionalna razina će funkcionirati, kao što funkcionira i do sada.
O POTPORI HABIJANU
Što se tiče rasprave između Ladislava Ilčića i Damira Habijana, ja sam dao vrlo snažnu potporu našem kandidatu Habijanu, čelniku gradske organizacije Varaždina. Mislim da je riječ o odličnom mladom pravniku, odvjetniku, koji ima sve kvalitete da unese jedan novi impuls za Varaždin, sjever Hrvatske. Mislim da će ostvariti odličan rezultat. To je dio Hrvatske koji rado posjećujem. Ako netko ima primjedbe na njega, mislim da su one krajnje neumjesne, neprimjerene, a to će se vidjeti i u rezultatu izbora u Varaždinu.
