Europska komisija jučer je objavila preporuke svim državama članicama EU u okviru Europskog semestra 2014. Hrvatskoj vladi upućen je niz smjernica vezanih uz osnaživanje proračunske strategije, provođenje reforme tržišta rada i revizije poreznog sustava, poboljšanja poslovnog okruženja i kapaciteta za upravljanje EU sredstvima… - sve one ključne točke na kojima Vlada nepomično stoji već dvije i pol godine. EK jasno je dala do znanja da aktualna vlada nema jasnog strateškog opredjeljenja ni plana kojim bi se veliki ekonomski problemi u RH mogli dugoročno riješiti. HDZ-ova eurozastupnica (i predsjednica stranačkog Odbora za EU fondove) Ivana Maletić javno je kritizirala loše vladine mjere i planove te iznijela osvrt na jučerašnje reakcije koje su stigle iz EK. Prenosimo dio njezinih izjava. Međunaslovi su urednički.
Bez pravih rješenja
- Vlada bi trebala donijeti sustavan i strateški set mjera kojima je cilj rast i razvoj, i po načelu partnerstva kontaktirati poslodavce, socijalne partnere, znanstvenike, civilno društvo, mlade. Tako se definiraju strukturne i strateške mjere potrebne za rast i razvoj. Za to je potreban društveni konsenzus na što je HDZ spreman, a politički konsenzus nema s kim raditi jer Vlada ne pokazuje znakove razumijevanja za izazove pred kojima se Hrvatska nalazi.
- Što se tiče vladinog nacionalnog programa reformi i plana konvergencije, EK tu jasno kaže da nema strateškog jasnog opredjeljenja niti načina na koji se Vlada dugoročno planira nositi s problemima u kojima se RH nalazi. Sve mjere navedene u programu su prilično tehničke naravi – nema mjera kojima se povećava učinkovitost rada državne uprave i javne administracije, učinkovitost javnih rashoda te kojima se administracija stavlja u službu rasta i razvoja poduzetništva i poduzetničkog sustava.
Za razliku od uspješnih članica
- Ne postoje Vladine mjere okrenute izvoznicima i jačanju onih koji idu prema izvozu, niti pozivanja i poticanja investicija u izvoznim sektorima, a to su mjere koje provode Estonija, Litva, Latvija i druge uspješne članice EU.
- EK je uputila niz komentara na tržište rada i činjenicu da Vlada ima neke pojedinačne tehničke mjere na tom području, a nigdje se ne spominje povezivanje obrazovanja s tržištem rada, kao ni cjeloživotno obrazovanje, koje bi hrvatsku radnu snagu učinile atraktivnijom za poslodavce.
Poslušna, ali ne i proaktivna vlada
- Nema pravog partnerstva koje se mora stvoriti da bi se vraćala poduzetnička klima i da bi profunkcioniralo tržište rada. Uspješne države upravo su na to stavile naglasak, a ova Vlada u svojim mjerama to nije prepoznala.
- Zanimljivo je to što EK navodi kako hrvatska Vlada reagira tek po pokretanju procedure prekomjernog deficita, i tek onda provodi dva rebalansa. Vlada se tu pokazala poslušnom, ali Hrvatskoj ne treba poslušna, već proaktivna vladu koja na vrijeme reagira na probleme, a ne kada je 'netko stisne izvana'.
