Početak izgradnje Pelješkog mosta, nastavak izgradnje dionica željezničkih pruga Dugo Selo - Križevci te Gradec - Sveti Ivan Žabno, početak realizacije željezničkih projekata Vinkovci - Vukovar i Zabok - Zaprešić, dovršetak izgradnje Zračne luke Dubrovnik i Zračne luke Split, otvaranje novog putničkog terminala u Zračnoj luci „Dr. Franjo Tuđman“, samo su neki od velikih projekta koje provodi moje ministarstvo. Također, Europska unija odobrila je oko 200 milijuna eura bespovratnih sredstava za implementaciju i izgradnju infrastrukture za širokopojasni internet - istaknuo je, među ostalim, ministar mora, prometa i infrastrukture i potpredsjednik HDZ-a Oleg Butković u opširnom razgovoru za tjednik Nacional (novinar: Dragan Đurić).

Intervju prenosimo u cijelosti:

Koordinacija židovskih općina odbila je sudjelovati u obilježavanju Dana Holokausta zbog odbijanja vaše vlade da se jasno odredi prema braniteljskoj ploči u Jasenovcu s ustaškim pozdravom „Za dom spremni“. Zašto se ta ploča jednostavno ne ukloni?

Vlada je, što je javnosti poznato, odlučila osnovati povjerenstvo koje se treba odrediti prema toj činjenici, ali i svim zločinima koje su počinili ustaše, ali i poslijeratni komunistički režim u bivšoj Jugoslaviji. Isto tako, premijer Andrej Plenković vratio se iz posjeta u Izraelu, gdje je boravio na osobni poziv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Tim je posjetom učvrstio političku, gospodarsku, pa i sigurnosnu suradnju između dviju država - Hrvatske i Izraela. Iz njihovih izjava po završetku susreta vidjeli ste da prijepora nema. Obje države zalažu se za čvršće odnose, a izraelski premijer naglasio je potrebu suradnje u borbi protiv militantnog islamskog terorizma, ali i to da Hrvatska i Izrael imaju interes uspostaviti ravnotežu stabilnosti na međunarodnom planu. To su dvije vrlo važne poruke. Što se ploče tiče, a kao što znate ona je podignuta na spomen hrvatskim braniteljima, hrvatska vlada čvrsto stoji na poštovanju svake nedužne žrtve, pa tako i žrtava u jasenovačkom logoru.

No sporna ploča u Jasenovcu nije uklonjena, nego je osnovano povjerenstvo. Vjerojatno i vi znate za tezu da se povjerenstva osnivaju kada se problem pokušava gurnuti pod tepih i ignorirati.

Ovdje se ne radi o tome, nego upravo suprotno. Cilj je da se taj problem riješi na pravi način. Mislim da je svima jasno koliko su ideološke podjele u hrvatskom društvu duboke, a u takvoj atmosferi stvari se ne mogu i ne smiju prelamati preko koljena. Uostalom, i ljudima je dosta i ideoloških i svakih drugih podjela. Smatram da je osnivanjem povjerenstva otvoren prostor da se ti prijepori napokon riješe na prihvatljiv i stručan način za sve građane, bez obzira na njihove političke ili ideološke stavove.

Najavili ste velika ulaganja u infrastrukturu. Ima li prostora u državnom proračunu za tako ambiciozne projekte?

U zadnjem tromjesečju ostvaren je gospodarski rast od tri posto i Vlada očekuje još snažniji gospodarski rast u sljedećem razdoblju. Veliki infrastrukturni projekti koje provodi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture uvelike utječu na pozitivan rast hrvatskog gospodarstva. U 2017. predviđena su ulaganja u infrastrukturu od oko sedam milijardi kuna, a očekuje se da će se veći dio financirati iz bespovratnih sredstava Europske unije. Početak izgradnje Pelješkog mosta, nastavak izgradnje dionica željezničkih pruga Dugo Selo - Križevci te Gradec - Sveti Ivan Žabno, početak realizacije željezničkih projekata Vinkovci - Vukovar i Zabok - Zaprešić, dovršetak izgradnje Zračne luke Dubrovnik i Zračne luke Split, samo su neki od velikih projekta koje provodi ovo Ministarstvo. Neke manje projekte država financira iz proračuna jer je bilo nužno dovršiti prometno povezivanje ili rješavanje manjih prometnih projekata u cestogradnji i željeznici. Također, Europska unija odobrila je bespovratna sredstva, a riječ je od oko 200 milijuna eura za implementaciju i izgradnju infrastrukture za širokopojasni internet pa nas očekuje provedba tog projekta.

U kojoj je fazi nacionalni program izgradnje željezničke infrastrukture? Što je s tom dugo najavljivanom prugom Dugo Selo - Križevci?

Prošle godine počeli su radovi na rekonstrukciji i izgradnji pruge Dugo Selo - Križevci u duljini od 40 kilometara. Osigurano je financiranje i nastavka projekta prema Koprivnici i mađarskoj granici. To je projekt na tzv. Mediteranskom koridoru. Riječ o sjevernom dijelu tzv. nizinske pruge koja počinje u Rijeci i o kojoj se već godinama govori kao važnom prioritetu u željezničkom prometu. Stvari su se pomakle s mrtve točke i tu smo osigurali bespovratna sredstva iz europskih fondova u iznosu od 85% investicije.

Kada možemo očekivati da zračna luka u Zagrebu proradi punim kapacitetom?

Građevinski radovi u Zračnoj luci „Dr. Franjo Tuđman“ završeni su u prosincu prošle godine. U ožujku je planirano otvaranje novog putničkog terminala, što će biti veliki događaj i za Zagreb i za Hrvatsku. Možemo i moramo postati ozbiljan regionalni lider u zračnom prometu, za što Zagreb ima uvjete, ali nismo mogli to postati s dosadašnjom infrastrukturom. S novim terminalom Zagreb će biti sposoban prihvatiti 5 milijuna putnika, a kada bude realizirana i druga faza projekta, kapacitet zagrebačke zračne luke bit će 8 milijuna putnika godišnje.

Što je s drugim zračnim lukama?

Projekt Zračne luke Dubrovnik je pri završetku, a vrijedan je 300 milijuna eura. U tome se s nacionalnim sredstvima sudjelovalo relativno malo - tek s 15 posto - a ostatak je osiguran iz europskog strukturnog fonda. Nedavno je potpisan ugovor o obnovi i proširenju Zračne luke Split u iznosu od 400 milijuna kuna. Za tu investiciju novac je osigurala sama zračna luka koja već godinama bilježi znatan porast putnika, pa je bila sposobna sama to financirati. Inače, sve hrvatske zračne luke, i one na moru i one na kopnu, bilježe znatan porast prometa. Modernizacija Zračne luke Zadar i Zračne luke Pula se provodi. A ja bih isto tako želio da i Zračna luka Rijeka krene tim putem jer je razvoj turizma, privlačenje turističkog prometa i konačno razvoj kvalitetnih turističkih destinacija bez modernih zračnih luka nemoguć.

Monetizacija nije uspjela kao model otplate kredita za autoceste. Kako mislite riješiti taj problem? Svake godine ta otplata prijeti održivosti hrvatskog proračuna.

Donijeta je politička odluka da se odustane od monetizacije i prodaje hrvatskih autocesta. Ukupni dug čitavog cestarskog sektora vrlo je visok i iznosi 5,2 milijardi eura. Samo u ovoj godini u cestarskom sektoru dolazi na naplatu 1,1 milijardu eura. Prije otprilike godinu dana, u suradnji sa Svjetskom bankom, krenuli smo u financijsko i poslovno restrukturiranje cijelog cestarskog sektora. Za to smo formirali devet radnih skupina. Taj posao je praktički gotov i Vlada će u veljači ove godine usvojiti Pismo Sektorske politike, u kojem su navedene sve reforme koje moramo provesti u cestarskim tvrtkama. Nakon toga započinju pregovori sa Svjetskom bankom o zaključenju Ugovora o zajmu s povoljnom kamatnom stopom, kako bismo sve nepovoljne kredite zamijenili povoljnima i time omogućili stabilnost poslovanja tvrtki u cestarskom sektoru.

Spominje se restrukturiranje cestarskih tvrtki.

Osim financijskog restrukturiranja treba provesti i poslovno restrukturiranje. Institucionalni oblik javnih tvrtki s naglaskom na njihovo racionalno vođenje, dugoročno i održivo planiranje investicija s jasno određenim kriterijima, novi model standardizacije i kategorizacije cesta te mogućnost uvođenja boljeg sustava naplate, glavne su odrednice tog programa. Itekako smo svjesni da je dosadašnje funkcioniranje dugoročno neodrživo i da je nužno učiniti ozbiljne reforme kako bi sustav slobodno disao.

Što kažete na tvrdnje ekonomista da izgradnja tolikih kilometara autocesta nije bila isplativa? Navodno, protok vozila na njima ne opravdava tolika ulaganja.

S takvim se mišljenjem ne slažem. Jer da nije bilo tih autocesta koje neupitno spadaju u bolje cestovne mreže u Europskoj uniji, ne bi bilo ni gospodarskog rasta, a posebno u turizmu ne bi zabilježili rast kakav danas bilježimo. Zamislite danas Hrvatsku bez autocesta?! Autoceste su preduvjet za bilo kakav razvoj turizma, a posebno privatnih investicija u tom resoru, na Jadranu, a koji zadnjih godina uzima maha. Isto tako, Slavonija bi bez dobrih cesta i povezanosti bila osuđena na propast.

Ali što kažete za Slavoniku, autocestu koja završava u Osijeku, a već je dobila pejorativni naziv „cesta duhova“ jer vozila njome samo sporadično prolaze? Mnogi je izbjegavaju upravo zbog naplate cestarine.

Što se tiče Slavonike koja se nalazi na vrlo važnom Vc koridoru, njenu vrijednost u pravom smislu moći ćemo ocijeniti tek onda kada cijeli koridor bude gotov, odnosno kad se Budimpešta spoji s Pločama. Hrvatska je veći dio koridora izgradila, još moramo spojiti jedan mali dio do mađarske granice, oko 23 kilometara, a prioritet nam je što prije zatvoriti financijsku konstrukciju. Vrijednost je oko 700 milijuna kuna, no zbog prezaduženosti tražimo dobar model financiranja. Jedan od modela su i europski fondovi ili mogućnost financiranja iz državnog proračuna.

Podrazumijeva li taj koridor Vc i zajednička ulaganja s Bosnom i Hercegovinom?

Ne možemo sudjelovati u izgradnji cesta u susjednoj državi, ali zato BiH ima šansu za taj projekt povući dio novca iz pretpristupnih fondova Europske unije. Međutim, s BiH gradimo jedan objekt na koridoru Vc. Riječ je o mostu na Savi kod Svilaja čiji su radovi krenuli u rujnu 2016. Taj most trebao bi biti završen do 2019. Na nekoliko vrlo uspješnih sastanaka s ministrom prometa u vladi BiH Ismirom Juskom, bilo je riječi i o koridoru Vc te smo zaključili da nam je to jedan od najvažnijih prioriteta.

A što je s uklanjanjem naplatnih kućica i uvođenjem vinjeta za naplatu cestarina, kao u Austriji, Italiji, Mađarskoj i Sloveniji?

Budućnost naplatne cestarine u svim državama Europske unije je beskontaktni GPS sustav. Njegova implementacija predviđena je za najviše desetak godina. Vinjete su dobar model i primjenjuju se u mnogim državama Europske unije. U pregovorima sa Svjetskom bankom razmatra se i pitanje modela sustava naplate. Ne smijemo dopustiti pad prihoda u društvima koja gospodare autocestama, a vodimo računa i o socijalnom segmentu ljudi koji rade u tvrtkama pa tražimo najbolje rješenje.

Koliko novca planirate povući iz europskih fondova u sljedećem razdoblju?

U 2017. očekujemo da ćemo potpisati ugovore za bespovratno financiranje u iznosu od 800 milijuna eura. Pripremljeno je mnogo projekata u području cestovnog, željezničkog, riječnog i pomorskog povezivanja. U srpnju prošle godine napravljena je aplikacija i zahtjev za financiranje Pelješkog mosta - najvažnijeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj. Sada smo u vrlo osjetljivoj fazi i trenutačno su u postupku dva procesa. Jedan proces je natječaj za izbor izvođača koji provode Hrvatske ceste. Taj natječaj ide u dva stupnja. U prvom stupnju provjeravaju se financijske, pravne i tehničke karakteristike izvođača i u ovom trenutku smo pri kraju prvog stupnja natječaja. U drugom stupnju definirat će se cijena izgradnje Pelješkog mosta. Drugi proces je odobravanje financiranja Pelješkog mosta iz Europske unije. I dalje očekujemo pozitivan odgovor Europske komisije. Smatram da to i zaslužujemo jer smo znatan dio infrastrukture na europskim koridorima izgradili vlastitim sredstvima.

Jesu li vaša očekivanja realna?

Vjerujem da jesu. Već smo dobili pozitivno mišljenje JUSPERS-a, tijela koje u Bruxellesu ocjenjuje prihvatljivost projekata. To je tijelo ocijenilo da je projekt dobro pripremljen. Očekujemo da bi tijekom lipnja mogli dobiti i konačan odgovor - hoćemo li dobiti novac iz europskih fondova. To bi značilo da su završene sve potrebne procedure i da bi radovi mogli početi već na jesen ove godine. Izgradnja mosta trajala bi tri godine. Projekt ima tri faze. Prva faza je izgradnja samog mosta, druga faza je izgradnja pristupnih prometnica, a treća izgradnja obilaznice oko Stona, kao ekološki osjetljivog područja. Cijelo područje poluotoka Pelješca je zaštićeno, pa smo zbog toga morali odraditi vrlo kvalitetno ekološke studije utjecaja na okoliš, ali i preuzeti obvezu praćenja ispunjavanja ekoloških standarda u svim fazama izgradnje mosta.

Kako je riješen problem s protivljenjem BiH izgradnji Pelješkog mosta?

U srpnju prošle godine, na sastanku u Neumu, kolegi ministru Jusku odnio sam kompletnu dokumentaciju. Još 2007. bila je osnovana zajednička komisija od bosansko-hercegovačkih i hrvatskih stručnjaka. Svi zahtjevi bosansko-hercegovačke strane su ispunjeni. Tada je još utvrđeno da će visina mosta biti 55 metara, a razmak između stupova će biti 280 metara, što će omogućiti pristup i velikim brodovima obali BiH kod Neuma. BiH je osiguran neškodljiv prolaz prema međunarodnoj konvenciji. Ministar se malo iznenadio kada je sve to vidio, jer on nije znao za tu informaciju.

Kako surađujete sa susjedima kroz dvije makroregije definirane Dunavskom strategijom i Jadransko-jonskom inicijativom? I kroz te projekte moguće je povlačiti sredstva iz europskih fondova.

Hrvatska intenzivno surađuje i bilateralno sa susjedima, ali i kroz radne skupine Europske unije. Sudjelujemo u projektima u koridora Rajna - Dunav te mediteranskom koridoru kojim je obuhvaćena i ta nizinska pruga s polazištem u Rijeci. Mađarska je podržala izgradnju te naše nizinske pruge, uključujući već spomenutu dionicu od Dugog Sela do Križevaca u iznosu od 290 milijuna eura, od čega su bespovratna europska sredstva 240 milijuna eura. Naša suradnja sa Slovenijom omogućila je korištenje željezničkog teretnog koridora Alpe - Zapadni Balkan o čemu smo potpisali pismo namjere.

Što se pak tiče Jadransko-jonske inicijative, najveći dio tog prometnog koridora mi smo već izgradili vlastitim sredstvima. Ostale su nam još dionice Ploče - Dubrovnik i Križišće - Žuta Lokva. Kada se to dovrši, imat ćemo kompletno izgrađenu autocestu uz jadransku obalu. Za sredstva EU-a za te projekte još nismo aplicirali. Žao mi je što su za vrijeme vlade Zorana Milanovića istekle dozvole za dionicu Križišće - Žuta Lokva. Mi nećemo odustati od tog projekta. U interesu nam je da i projekt od Rupe u Sloveniji također krene. To će biti jedna od tema i sa slovenskim ministrom na sastanku koji upravo dogovaramo.