Marić jekazao kako je povećanje poreznog opterećenja rezultiralo padom gospodarskeaktivnosti, većom stopom nezaposlenosti, smanjenjem dohotka i potrošnje idepresijom. Rezultati mjera poticanja zapošljavanja su mizerni i minorni,zapravo nikakvi, jer su socijalnog, a ne ekonomskog karaktera te je naglasiokako samo povećanje gospodarske aktivnosti donosi zapošljavanje i gospodarskirast.

Ustvrdio jeda najave kako će se tako prikupljen novac uložiti u zdravstveni sustavpokazuju da ne postoji ekonomski model i da će se očekivani, a izostali, rastinvesticija i BDP nadoknaditi novim porezom.
Napomenuo je kako svaki porezni sustav i model mora biti rezultat analizepostojećeg stanja, strukture gospodarstva i makroekonomskih kretanja, što u Hrvatskojnije slučaj.

Marić je upozoriokako je u Hrvatskoj već premašena točka poreznog opterećenja, jer je samo ovegodine šest milijardi kuna pretočeno u poreze i to ima drastične posljedice.
Građani će zbog nemogućnosti plaćanja obveza prodavati nekretnine ispod cijene,kupovat će ih bogati i to će dovesti do još dubljeg raslojavanja hrvatskogdruštva, kazao je.

Potrebno jerazlikovati kretanja u Hrvatskoj od onih u razvijenim zemljama, budući da su unas ljudi kupovali nekretnine radi štednje koju se nastoji oporezovati, ali nei štednju u bankama, dionicama, trezorskim zapisima. U Hrvatskoj 260 ljudi imaimovinu 260 milijardi kuna, što je veći od iznos od duga središnje države i tonije rezultat pravednog poreznog sustava, istaknuo je Marić.

Porezni sustavmora biti pravedan, poticajan i stabilan i samo tako se mogu privućiinvesticije, a ne u uvjetima nesigurnosti, nestabilnosti i povećane poreznepresije očekivati ulaganje u Hrvatsku, i zato su nam negativni ekonomskirezultati. Situaciju treba mijenjati, ali ne novim većim porezima, negosustavnom promjenom poreznog modela i podržavamo sve napore i sve što predložikoalicijska vlada na poreznom sustavu koji će ići u prilog gospodarskojaktivnosti. No, ne možemo podržati nova poskupljenja i porezna opterećenja, jerće dovesti do još negativnijih posljedica, naglasio je.

Upozorio jeda se svi promašaji i loše odluke prebacuju na poskupljenje energenata inajosnovnijih životnih potreba, a nesposobnost u vođenju državnih poduzeća ineracionalnosti se prebacuju na teret najugroženijih.

Na krajuMarić je zaključio kako iz krize se ne možemo izići selektivnom poreznompolitikom, budući da Hrvatska nije prepoznala promjene u strukturigospodarstva, jer je financijska imovina u Hrvatskoj u posljednjih deset godinanarasla četiri puta, bruto domaći proizvod manje od dvostruko. Na tu promjenuuopće nije reagirala porezna politika i financijski sektor u Hrvatskoj jejedini od svih država u Europskoj uniji ostao netaknut u uvjetima krize iHrvatska mu je postala "porezna oaza", dok se sve drugo poreznoopterećuje.