Predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković otvorio je danas u Zagrebu Konferenciju „Brže, bolje, modernije pravosuđe“ u organizaciji Ministarstva pravosuđa RH, izrazivši zadovoljstvo što se održava na Europski dan pravosuđa.

- Temom o bržem, boljem i modernijem pravosuđu jasno se naznačuje smjer kojim želi ići naša Vlada te se jasno definiraju zadaća i vizija Ministarstva pravosuđa.

Reforma važna i za gospodarstvo

Posebno je naglasio da je reforma pravosudnog sustava jedna od najdugotrajnijih reformi u hrvatskom društvu, podsjetivši da je pokrenuta 2005. na početku pregovora o članstvu u Europskoj uniji te da su se njom bavile brojne hrvatske vlade.

Predsjednik Plenković je ocijenio reformu pravosudnog sustava jednom od kapitalnih i strukturnih reformi važnih za gospodarstvo, društveni razvoj i ekonomski rast te za percepciju Hrvatske kao zemlje poticajne za ulaganja. Kazao je da je punih 12 godina rad pravosudnih tijela ključno političko, pravno i ekonomsko pitanje, koje je uvijek u središtu interesa medija i javnosti.

Prema najvišim EU standardima

Podsjetivši da je u tih 12 godina poduzet jako veliki broj drugih reformi, istaknuo je da je reforma pravosuđa trajan proces te da je potrebno učiniti dodatne napore kako bi Hrvatska dosegla najviše europske standarde.

- U tom pogledu pomaci u rješavanju brojnih proceduralnih, materijalnih i organizacijskih nedostataka učinili su nas u nekim aspektima bržim i učinkovitijim - kazao je Plenković, ocijenivši kako u segmentu organizacije pravosudnog sustava još uvijek postoji prostora za napredak.

Trend smanjenja neriješenih predmeta

U prilog tome, predsjednik Plenković je naveo da je 2004. na svim hrvatskim sudovima bilo milijun i 650 tisuća neriješenih predmeta, a danas ih je 476.591, dodavši da unazad godinu dana trend smanjenja neriješenih predmeta napreduje te sada iznosi 11,5 posto.

Ustvrdio je i da je od 2008. do danas mreža sudova drastično racionalizirana, navevši primjer smanjenja broja općinskih sudova u zadnjih 9 godina sa 108 na 24, a prekršajnih sa 114 na 22.

Rasterećenje sudova

Naglasio je i da je promijenjen čitav niz procesnih i materijalnih zakona, čime je omogućeno skraćivanje duljine trajanja sudskih postupaka, rasterećenje sudova od predmeta koji po svojoj prirodi nisu sudski, uvođenje sustava besplatne pravne pomoći i informatizacija pravosuđa.

- Naglasak je stavljen i na uspostavu novog sustava ulaska vježbenika u pravosudni sustav te imenovanja i napredovanja pravosudnih dužnosnika koji se danas temelje na objektivnim i transparentnim kriterijima.

Pravna sigurnost

Predsjednik Plenković rekao je da su promjenom Ustava Republike Hrvatske od 16. lipnja 2010. stvoreni preduvjeti za dodatno jačanje neovisnosti i profesionalnosti pravosuđa, ali i naglasio da usprkos velikim pomacima stanje u pravosuđu još uvijek nije zadovoljavajuće. Dodao je da postupci traju predugo, čime se povređuje pravo građana na suđenje u razumnom roku, a što posljedično ima i negativan utjecaj na gospodarstvo i investicije.  

- Upravo je poslovna i investicijska klima uvelike determinirana pravnom sigurnošću i stanjem u pravosuđu. Stoga sam i prošle godine u kampanji rekao da aspekt sigurnosti i pouzdanosti našeg pravnog okvira mora biti jedna od stožernih aktivnosti cijele Vlade u svim aspektima rada.

Odgovoran i strateški pristup

Upozorio je na nizak stupanj povjerenja javnosti u pravosuđe, rekavši da još uvijek postoji velik broj neriješenih predmeta, pogotovo starijih od 10 godina. Naveo je da je takvih predmeta trenutno 10.616, od kojih je preko 542 starijih od 15 godina.

- To je jako dugo razdoblje i to u načelu ne bi smjelo postojati.

Naglasio je da je Vlada u godinu dana mandata temi pravosuđa pristupila odgovorno i strateški.

- Taj pristup imamo osobito kada je riječ o neovisnosti, nepristranosti i učinkovitosti kao jamcu pravne sigurnost i vladavine prava na socijalnom, ekonomskom pa i političkom planu.

Realizacija programa

Podsjetio je da Vlada u prvoj godini mandata ispunila znatan dio Programa koji se odnosi na pravosuđe. Spomenuo je brojne amandmane koji su se ticali Ovršnog zakona i učinili ga pravednijim i uravnoteženijim. Naglasio je da Vlada osnovala radnu skupinu koja će u dogledno vrijeme pripremiti novi i cjeloviti Ovršni zakon, kazavši da je ova tema povezana s objektivnim problemima brojnih ljudi - koji su blokirani i koji žive na rubu socijalne egzistencije.

Digitalizacija pravosuđa

Naveo je da je izmijenjen i Zakon o izvlaštenju čime su uklonjeni nedostaci koji su sprječavali investitore u provedbi projekata, otežavali kreditna zaduženja i korištenje sredstava iz fondova Europske unije te je u okviru digitalizacije pravosuđa omogućeno podnošenje elektroničkog prijedloga za upis u zemljišnu knjigu od strane javnih bilježnika i odvjetnika, a sustav e-Podnesak uveden je na sve prekršajne sudove u Republici Hrvatskoj.

Kvalitetniji zakoni

Naveo je i da je donesen i novi Zakon kojim se problemu nasilja u obitelji pristupa odlučnije i koji na jednom mjestu uređuje prava žrtava obiteljskog nasilja, sukladno najvišim međunarodnim standardima. Najavio je izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama, koji će pojednostaviti proceduru osnivanja i obnove zemljišnih knjiga, što je također bitan aspekt za bolju investicijsku klimu, ali i zaštitu prava vlasništva na nekretnini. Također, predsjednik Plenković izrazio je potrebu donošenja i novog Zakona o kaznenom postupku.

Neovisnost sudbene vlasti

Govoreći o neovisnosti sudbene vlasti, Plenković je kazao da se ona manifestira nemiješanjem politike u njen rad te poštivanjem njenih odluka, istaknuvši da izvršna vlast neće, ne može i ne smije ulaziti u konkretne postupke za koje su nadležna pravosudna tijela, kao i u odluke koje se tim povodom donose.

- To su načela koja naša Vlada razumije i poštuje, a imam ponekad dojam da to svi u hrvatskom društvu ne razumiju.

Podsjetio je da neovisnost pravosuđa ne isključuje i odgovornost pravosudnih dužnosnika za odluke koje donose, a koje trebaju biti nepristrane te se uvijek temeljiti na zakonima i činjenicama.

Prilagodba EU sustavu

U kontekstu profesionalnog razvoja pravosudnih dužnosnika, spomenuo je i novu ulogu pravosuđa nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, napomenuvši da su napravljeni važni iskoraci u obrazovnom smislu kroz Pravosudnu akademiju i Državnu školu za pravosuđe.

Posebno je naglasio da hrvatski sudovi od 1. srpnja 2013. primjenjuju i nacionalno i europsko pravo, što znači da ritam prilagodbe složenom pravnom sustavu Europske unije u velikoj mjeri ovisi o edukaciji pravosudnih dužnosnika u području europskog prava, korištenju različitih modela pravosudne suradnje, kao i suradnji sa Sudom Europske unije.

Zajednički rad

Zaželjevši uspjeh u radu Konferencije, predsjednik Plenković pozvao je nazočne da kao akteri u reformi pravosuđa u skladu s ustavnim i zakonskim kompetencijama zajedno rade na poboljšanju postojećeg stanja, naglasivši pritom i važnost akademske zajednice.

- Samo sinergijom akademije, prakse i institucija možemo učiniti pravosuđe učinkovitijim i vratiti povjerenje u njegovo funkcioniranje.