U Banskim dvorima održana je 54. redovita sjednica Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik Vlade RH i HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković u uvodnom se dijelu osvrnuo na aktualna zbivanja.
Govoreći o HOS-ovoj spomen-ploči u Jasenovcu, poručio je da Vlada želi u sljedeća dva tjedna, uz puno uvažavanje žrtve hrvatskih branitelja i u dijalogu s njima, naći rješenje za spomen-ploču za 11-oricu poginulih pripadnika HOS-a na kojoj je i pozdrav „Za dom spremni“, nakon čega će se pristupiti i izradi cjelovitoga zakonskog rješenja kojim će se zatvoriti ideološka pitanja koja dijele hrvatsko društvo.
Poštivanje žrtava
Naglasio je da je Vlada učinila izrazito puno pozitivnih stvari za dignitet Domovinskog rata i poštovanje svih koji su dali život za Hrvatsku, kao što je izrada novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji će na jedinstven način regulirati njihov status.
- Isto tako, svima nam je jasno da kontekst ustaškog koncentracijskog logora u Jasenovcu i pozdrav „Za dom spremni“ u istom tom Jasenovcu ne idu zajedno. I tu smo vrlo jasni i vrlo čvrsti.
Dugoročna rješenja
Predsjednik Plenković istaknuo je i da je Vijeće za suočavanje s posljedicama totalitarnog režima osnovano prije svega kao pokušaj Vlade da se riješi nešto što u hrvatskom društvu u proteklih 27 godina nije bilo niti riješeno, niti adresirano na adekvatan način.
- Zadaća Vijeća nije da rješava konkretne pojedinačne slučajeve, nego da Vladi da određene preporuke i savjete kako da se ta pitanja urede dugoročno i na zakonit način, a rok za to je ožujak iduće godine.
Zatvaranje ideoloških podjela
Naveo je kako će nakon toga Vlada, prije svega nadležno Ministarstvo uprave, zakonski regulirati ovu temu.
- Prije toga, želimo da se u sljedeća dva tjedna nađe rješenje koje bi riješilo pitanje spomen-ploče u Jasenovcu gdje je politička odluka, što se tiče Vlade i parlamentarne većine, jasna i donesena, a želimo ga riješiti uz puno uvažavanje žrtve 11 hrvatskih branitelja i njihovih obitelji. I zato povjeravam ministru hrvatskih branitelja i ostalim kolegama koji sudjeluju u razgovorima da se ovo pitanje u sljedećih nekoliko dana pokuša riješiti na konsenzualan način. A nakon toga ćemo, vjerujem uz dogovor, pogotovo nakon razgovora koji su vođeni jučer, pristupiti i cjelovitom zakonskom rješenju kako bismo zatvorili ova ideološka pitanja koja dijele hrvatsko društvo.
Rast BDP-a - potvrda pozitivnih trendova
Predsjednik Vlade i HDZ-a komentirao je i podatke Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a u drugome ovogodišnjem kvartalu za 2,8 posto.
- To su pozitivne vijesti i potvrda dobrih trendova. BDP raste jedanaesto tromjesečje zaredom.
Naglasio je da - kada se uključe sezonski efekti - rast BDP-a u stvari iznosi 3,4 posto, što Hrvatsku stavlja u skupinu zemalja Europske unije s najvišom stopom rasta.
- To je potvrda da hrvatsko gospodarstvo ide u dobrom smjeru, da smo našim angažmanom i odvažnim donošenjem Zakona o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja ograničili utjecaj krize u najvećoj hrvatskoj kompaniji na ukupno hrvatsko gospodarstvo, što pokazuje i normalno odvijanje turističke sezone. Zamislimo Hrvatsku da nismo donijeli taj zakon!
Dodatno pojašnjenje novoga zakona
Vezano za porez na nekretnine, predsjednik Plenković kazao je da ta tema zahtijeva dodatno pojašnjenje.
- Ministarstvo financija i Porezna uprava dobili su zadaću da tu temu još jednom temeljito objasne, da vidimo postoje li potrebe za modifikacijom. Ako se procijeni da nismo spremni za uvođenje tog poreza, onda ćemo ga odgoditi. Želimo naći rješenje u duhu načela pravednosti. Ovo nije vrijednosni porez na nekretnine, kakav imaju mnoge članice EU, već je pokušaj da se kroz načelo pravednosti zamijeni komunalna naknada, spomenička renta i porez na kuće za odmor.
Važnim je ocijenio i da je riječ o prihodu koji ide lokalnoj razini, a ne središnjoj državi.
Viša plaća u javnim službama
Vlada je u nastavku današnje sjednice podigla osnovicu plaće u javnim službama za 2 posto, za što su u proračunu osigurana sredstva od 150 milijuna kuna.
- I djelatnici državnih službi i djelatnici javnih službi imat će u potpunosti jednak tretman.
Pritom je podsjetio da je u ovom mandatu Vlada, premda nije bilo predviđeno u proračunu, isplatila i božićnicu i regres i to bez rebalansa proračuna.
Naknada za obnovljive izvore energije
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na povećanje naknade za obnovljive izvore energije, koja će s 3,5 porasti na 10,5 lipa po kWh. Istaknuo je da ova naknada nije povećavana protekle četiri godine, a radi se o obvezama koje postoje od ranije i slijede ugovore koji su potpisani te su nastavak politike da što više obnovljivih izvora energije bude izvor električne energije u Hrvatskoj.
Dodao je da će se računi za struju u prosjeku mjesečno povećati za otprilike 20 kuna.
- No, s obzirom na poreznu reformu, ipak će ti računi biti manji nego što su bili u ovo doba prošle godine.
Pomoć mljekarima
Govoreći o sastanku s proizvođačima mlijeka, koji je održan u Vladi početkom tjedna, Plenković je istaknuo da su razgovarali o dodatnim mjerama koje će Vlada poduzeti kako bi se pomoglo tom sektoru. Najavio je da će se s trgovačkim lancima razgovarati o otkupnoj cijeni mlijeka, što i jest najveći problem mljekara, a postrožit će se i mjere protiv dumpinga cijena mlijeka.
10. godišnjica kornatske tragedije
Plenković je govorio i o jučerašnjem obilježavanju 10. godišnjice tragedije na Kornatima u kojoj je poginulo 12 hrvatskih vatrogasaca heroja. Još je jednom izrazio najdublji pijetet poginulim vatrogascima i suosjećanje s njihovim obiteljima te ponovio želju da se do kraja rasvijetle sve okolnosti tragedije.
Dodao je da očekuje doprinos ministra obrane Damira Krstičevića, ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, Hrvatske vatrogasne zajednice i Državne uprave za zaštitu i spašavanje kako bi se na idućoj sjednici Vlade donijele odluke o posebnim nagradama vatrogascima, pilotima kanadera, mehaničarima i svima koji su tijekom ove vrlo teške sezone za Hrvatsku pridonijeli gašenju požara. Podsjetio je da, unatoč svemu, nije bilo ljudskih žrtava - kao ni šteta na ključnim infrastrukturnim objektima.
Konferencija hrvatskih diplomata
Predsjednik Vlade zahvalio je potpredsjednici Vlade te ministrici vanjskih i europskih poslova Mariji Pejčinović Burić na odličnoj organizaciji konferencije veleposlanika, generalnih konzula, otpravnika poslova i šefova misija RH održanoj prošloga tjedna.
Pojasnio je da je Konferencija bila prigoda da se diplomatskim predstavnicima pojasne ključna stajališta državne politike, osobito kada se radi o temeljnim vanjskopolitičkim prioritetima.
- Odjeci te konferencije su izrazito pozitivni i to će biti redovita praksa krajem svakog kolovoza, u mandatu naše Vlade sigurno.
Priprema za predsjedanje Vijećem EU
Pojasnio je da se govorilo i o povećanju ukupnog proračuna Ministarstva vanjskih i europskih poslova za 20%, osobito u svjetlu priprema za predsjedanje Vijećem Europske unije koje Hrvatsku očekuje u prvoj polovici 2020. godine.
Dodao je da će Hrvatska iduće godine predsjedavati Odborom ministara Vijeća Europe i još nekoliko manjih regionalnih organizacija, te da je u međuvremenu potrebno proračunski, kadrovski i institucionalno jačati našu diplomatsku službu.
Nastavak izgradnje Pelješkog mosta
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na temu Pelješkoga mosta i odnosa s Bosnom i Hercegovinom.
- Još jednom poručujem našim prijateljima u Bosni i Hercegovini, ali i hrvatskoj javnosti, osobito našim ljudima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, da projekt povezivanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje, ali i povezivanje europskoga teritorija Pelješkim mostom, kao najvećim jedinstvenim projektom koji će biti financiran sredstvima iz Europske unije, ide dalje. Most će biti izgrađen, a dijalog s Bosnom i Hercegovinom se nastavlja.
Zagarantiran neškodljiv prolaz
O tome se razgovaralo i na sjednici Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske, početkom srpnja u Sarajevu.
- Sve što Hrvatska radi, radi sukladno međunarodnom pravu. Most će, naravno, biti izgrađen na teritoriju unutrašnjih voda Republike Hrvatske, koje su nesporno hrvatske, koje po bilo kojem aspektu primjene međunarodnoga prava mogu biti jedino i samo hrvatske. Prema međunarodnom pravu, neškodljiv prolaz hrvatskim morskim prostorom za sve brodove koji plove u i iz Neuma je zagarantiran.
Podsjetio je da su tehnički gabariti mosta upravo onakvi kakve je tražila BiH prije više od deset godina. Predsjednik Plenković smatra da se radi o pitanju koje ne treba politizirati, a korisno je i Hrvatskoj i BiH, pa i Europskoj uniji.
Rješavanje otvorenih pitanja sa Slovenijom
U vezi odnosa sa Slovenijom, kazao je da nadležne službe rade na pripremi sastanka s njegovim kolegom Mirom Cerarom. Najavio je da će slovenski premijer posjetiti Zagreb tijekom rujna, a u sljedećih nekoliko dana bit će dogovoren precizan termin. Ponovio je da je pozicija Hrvatske jasna.
- Ključno je da smo spremni razgovarati o otvorenom graničnom pitanju i na kopnu i na moru sa slovenskom stranom, kao i o drugim otvorenim pitanjima koja opterećuju odnose dviju zemalja u proteklih 25 godina. Rješavat ćemo to otvoreno pitanje na dobrosusjedski način i u duhu odnosa koje gajimo između Hrvatske i Slovenije pronaći dugoročno rješenje iza kojeg će stati obje zemlje. To je naš cilj, to je naša politika i na taj način ćemo pristupiti rješavanju svih otvorenih pitanja sa susjednim zemljama.
