Prvi put u zadnjih 25 godina smanjen je javni dug, i to za 4,8 milijardi kuna, čime smo se svrstali među najuspješnije zemlje EU. Jako nam je bitno da smo već uspjeli preokrenuti trend rasta javnog duga, odnosno da udio duga u BDP-u pada, a za iduću godinu očekujemo i daljnje smanjenje. Deficit pak opće države u prvih 6 mjeseci ove godine manji je za preko 5 milijardi kuna nego lani - što je također rezultat koji dosad nismo viđali. Za ovu smo ga godinu planirali na 2,6% BDP-a, no vrlo vjerojatno će biti i niži. Za iduću godinu planiramo oko 2% deficita. Također, očekujemo da bi BDP mogao porasti oko 2,5% ove godine, dok bi iduće mogao iznositi oko 3% - istaknuo je ministar financija i nositelj HDZ-ove liste u V. izbornoj jedinici Zdravko Marić u razgovoru za Poslovni dnevnik. Intervju prenosimo u cijelosti:

BDP, deficit, javni dug... veličine su koje se, bile dobre ili loše, najčešće „lijepe“ ministrima financija. Mislite li da vam to u nedjelju može biti vjetar u leda?

Fiskalna politika bitna je sastavnica sveukupne ekonomske politike i o njoj velikim dijelom ovise kretanja u gospodarstvu, a posebice kretanja deficita i javnog duga. Ove je godine prvi put u zadnjih 25 godina nominalno smanjen javni dug, i to za 4,8 mlrd. kuna, čime se Hrvatska svrstala u zemlje EU s najvećim smanjenjem duga. Podaci pokazuju da je deficit opće države u prvih 6 mjeseci za preko 5 milijardi kuna manji nego lani; dosegnuo je svega 0,2 % BDP-a, što je rezultat koji nismo viđali u javnim financijama.

Kolika je odgovornost ministra financija za upravljanje javnim dugom govori i odluka da se odgodi izdanje inozemnih obveznica u lipnju. Morate preuzeti rizik te imati hrabrosti i odlučnosti ne zadužiti se po nepovoljnim uvjetima jer bi to utjecalo i na budući dug i sredstva potrebna za plaćanje kamata. Prema tome, rast BDP-a ne ovisi samo o ministru financija, ali je uloga ministra izuzetno bitna i kroz proračun, odnosno pokazatelje fiskalne politike, očituje se uspješnost ukupne ekonomske politike.

Koje su sada procjene u pogledu BDP-a, deficita i duga?

Naše je očekivanje da bi BDP mogao porasti oko 2,5% ove godine, dok bi iduće mogao iznositi oko 3%. Deficit opće države za ovu godinu smo planirali na 2,6% BDP-a i vrlo vjerojatno će biti i niži s obzirom na kretanje deficita u prvoj polovici godine. Za iduću godinu planiramo oko 2% deficita na razini opće države. Jako nam je bitno da smo već ove godine uspjeli preokrenuti trend rasta javnog duga, odnosno da udio duga u BDP-u pada, a za iduću godinu, slijedom kretanja deficita i rasta gospodarstva, očekujemo i daljnje smanjenje.

Ima li HDZ-ov program odgovor na problem niske potencijalne stope rasta. Kako gospodarstvo „iznutra“ dovesti u stanje da generira veće stope rasta?

Prema međunarodnim metodologijama i izračunima potencijalna stopa rasta BDP-a za Hrvatsku iznosi oko 1%, a jedini način kako se može povećati je provedba reformi, što je i istaknuto kroz sve elemente ekonomske politike u programu HDZ-a. U njemu je prepoznato da će se temelji za snažniji gospodarski rast i zapošljavanje stvoriti kroz jačanje poduzetništva, kao glavnog nositelja gospodarskog razvoja te kroz oživljavanje industrije, aktiviranje neiskorištenih potencijala i stvaranje poticajnog poslovnog okruženja.

U tom kontekstu valja spomenuti i sveobuhvatnu analizu poreznog sustava koju smo napravili u suradnji s našim eminentnim stručnjacima, a iz koje su proizišli prijedlozi promjena na kojima se temelji naša porezna reforma usmjerena na porezno rasterećenje, pojednostavljenje i dugoročnu stabilnost poreznog sustava. To je izuzetno važno, posebice pri donošenju odluka o novim ulaganjima, kao što su veoma važne i reforma ukupnog javnog sektora te reforma pravosuđa koja mora biti usmjerena na jačanje pravne sigurnosti kao važne komponente u stvaranju prijateljskog poslovnog okruženja i jačanju povjerenja investitora. Sve su to mjere koje će pridonijeti generiranju većih stopa rasta u srednjem i dužem roku.

HDZ najavljuje brojna smanjenja poreznih stopa. Kako bi se to trebalo vidjeti na planu poreznih prihoda?

Ako se na snižene stope gleda statički, sigurno bi prihodi s osnova poreza bili manji. No, stvari treba promatrati u dinamičkom odnosu. Uvjereni smo da prihodi neće biti značajno niži. Kod poreza, temeljem naših, ali i međunarodnih iskustava, vrijedi zapravo pravilo „manje je više“, što znači da se i s nižim poreznim stopama, uz proširenje porezne osnovice, mogu ostvariti veći porezni prihodi.

Naravno, računamo na određene gubitke, posebice poreza na dohodak. A kako najveći dio prihoda s te osnove pripada lokalnim jedinicama, dio cjelovite porezne reforme su i promjene u načinu financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Planiramo im prepustiti sav prihod od poreza na kamate na štednju (sada prihod državnog proračuna), kao i prihod od poreza na promet nekretnina. Kod različitih vrsta prihoda koji se dijele, poglavito različitih koncesijskih naknada, državni proračun se može i mora odreći svog dijela kako proračuni lokalnih jedinica ne bi bili u gubitku, kao što je bio slučaj lani prilikom povećanja neoporezivog dijela dohotka, kad im taj gubitak nije nadoknađen.

Treba li npr. turizmu ostaviti sniženu stopu PDV-a?

Turizam je jako značajna grana našega gospodarstva. Njegov udio u BDP-u danas je gotovo na razini od 20 posto. Ako se malo vratimo u prošlost, evidentno je da se glede stope PDV-a u turizmu dosta lutalo. Česte promjene i obuhvat turističke potrošnje sniženom stopom PDV-a pridonijeli su nestabilnim uvjetima poslovanja, a time i odvraćanju od značajnijih investicija u turizmu. Namjera nam je svakako zadržati sniženu stopu PDV-a za dio turističke potrošnje. No, iako je snižena stopa PDV-a važna za ukupni razvoj turizma, to nije jedino bitno za podizanje ukupne razine turističke ponude i konkurentnosti turizma, a time i za rast ukupnih prihoda od njega.

Budete li opet u prilici biti ministar, što će u 2017. značiti aktivno upravljanje javnim dugom?

Uz aktivnosti koje smo poduzimali ove godine, cijelo smo vrijeme imali pogled prema naprijed, poglavito prema izazovnoj 2017. No, da ne plašimo opet s velikim brojkama, reći ću da za dospijeća iduće godine, kako državnog proračuna, tako i pojedinih segmenata izvan proračuna, osobito naših cestara, imamo strategiju kako i dalje aktivno upravljati javnim dugom. Uz refinanciranje tekućih dospijeća, namjera mi je i učiniti nešto što dosad nije nikada bio slučaj, a to je refinanciranje obveza koje i nisu u dospijeću (tzv. liabilitv management), kako bismo iskoristili razdoblje niskih referentnih kamatnjaka. Još na početku mandata rekao sam kako mi je jedan od glavnih ciljeva smanjenje kamata koje plaćamo iz državnog proračuna, to prije što to utječe i na visinu kamata za gospodarstvo i građane.