- Što se tiče Ureda bivšeg predsjednika Mesića, mislim da je on nepotreban. No nama trebaju prave reforme i njih se ne treba bojati. Reforme su potrebne da građanima podignemo životni standard. Da se mladi ne iseljavaju iz Hrvatske i da ovdje zasnivaju obitelji i pronađu radno mjesto - istaknula je, između ostalog, saborska zastupnica (članica nacionalnog Predsjedništva i predsjednica Zajednice žena HDZ-a „Katarina Zrinski“) Sanja Putica u opširnom razgovoru za Večernji list. S njom je razgovarala novinarka Iva Puljić Šego, a intervju donosimo u cijelosti:

U prvom ste mandatu saborska zastupnica, predsjednica ste Zajednice žena HDZ-a, najavljeno je pomlađivanje stranke, a vi i po godinama i po tretmanu u HDZ-u spadate u mlade snage. Gdje vi vidite svoju poziciju?

Saborska sam zastupnica i smatram da se stranci može doprinijeti sa svake pozicije, a posebno one u Saboru. Budući da sam iz Dubrovnika, ima mnogo stvari koje s nacionalne razine mogu napraviti da pomognem svom gradu, a moramo biti i korektiv gradonačelniku Andri Vlahušiću. Funkcija predsjednice Zajednice žena zahtijeva veliki angažman, žene su vrlo aktivne i na kulturnom, i na humanitarnom i na političkom planu. Zajednica žena mora svakako poraditi na daljnjoj afirmaciji žena u politici, čiji broj svakako nije zadovoljavajući. To je jedna od mojih glavnih zadaća.

Kako afirmirati žene da se bave politikom, ali i natjerati stranke da uvažavaju žene jer nijedna velika stranka nije poštivala kvotu od 40 posto zastupnica na saborskim listama?

Baš sam prošli tjedan držala jedno kratko predavanje na temu žena u politici i uloge žena u demokratizaciji društva. Postavila sam onda pitanje po kojim to kriterijima možemo pratiti da je neko društvo demokratsko, a to je po slobodi medija, pravima manjina, međuvjerskom dijalogu... i mislim da te sve kriterije Hrvatska ima dobro afirmirane i da trebamo još predanije raditi na tome da imamo veću zastupljenost žena.

Gdje je problem sa ženama u politici?

Problem je višeslojan, nije samo u strankama koje nisu kandidirale dovoljan broj žena. Dio je problema i u percepciji javnosti prema ženama u politici i u centrima moći. Javnost je kritičnija prema ženama u politici, a problem je i u osobnom angažmanu žena, odnosno nedostatku motivacije za intenzivniji politički angažman.

Kada se gledaju lokalne stranačke organizacije, tu je apsolutna koncentracija muškaraca.

Imate pravo. Put do veće zastupljenosti žena kreće od lokalne razine. Žene koje su stigle do, nazovimo ih, visokih pozicija članica Predsjedništva, saborskih zastupnica, prošle su dug i težak put, to ne dolazi preko noći. I žene moraju shvatiti svoju posebnost u politici. Žene donose ravnotežu, imaju drugačiji način promišljanja, rješavanja problema...

Da, ali već na lokalnoj razini kod probira kadrova prednost se daje muškarcima jer kod nas je politika i dalje muški posao i vjerojatno se nijedna žena ne osjeća ugodno u organizaciji gdje, reći ću bukvalno, od 100 članova 99 je muškaraca.

Slažem se. Gledala sam i statistike europskih država, zastupljenost žena u Europarlamentu je oko 30 posto, dakle ni tamo nije previše zadovoljavajuća situacija. Nisam pobornica kvota kao kvota jer one mogle umanjiti kriterij stručnosti, ali one su tu kao smjer kojem treba težiti.

Primijetila sam da HDZ-ove zastupnice ne vole ženske kvote.

U ovakvim okolnostima kvote su nam itekako potrebne jer, da ih nije bilo, situacija bi bila još gora.

Sjećam se da je Mirela Holy jako zastupala ženske kvote na listama, dok su u HDZ-u političarke zastupale teze o probijanju žena zahvaljujući sposobnosti. Budući da je HDZ konzervativna stranka, a u velikom dijelu članstva i vrlo patrijarhalna, kako se u samom HDZ-u gleda na stranački visokopozicionirane žene? Imate li problem uspostaviti autoritet ili slično?

Ne, moja su iskustva zaista dobra. Uvijek sam imala dobru suradnju s muškim kolegama i na lokalnoj i sada na nacionalnoj razini. Međusobno se uvažavamo i nikad nije problem to što sam ja žena.

Imamo primjer Vesne Pusić, kandidatkinje za najvišu funkciju u UN-u. Iako ona nije izbor ove Vlade, dobit će tehničku podršku, ali radikalnije skupine u Saboru prikupljaju potpise protiv njene kandidature. Kod nje nije problem što je žena, nego njeni politički stavovi vezani uz Domovinski rat i sl. No nije li kao kandidatkinja za najvišu poziciju u UN-u možda zaslužila drugačiji pristup?

Međusobno se kao žene moramo cijeniti u politici. Što se tiče gospođe Pusić, ona je dovela Vladu Domoljubne koalicije i Mosta pred svršen čin. Već je rečeno da će joj Vlada dati tehničku podršku, ali da ona nije izbor HDZ-a zbog svojih političkih stavova, a posebno onih koje je provodila kao ministrica vanjskih poslova. Smatram da je mogla kvalitetnije zastupati interese Hrvatske u Europi i svijetu.

Kada je riječ o predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, i ona, uz kritike vezane za njen rad, doživljava napade zbog svog izgleda, umjetnih trepavica, odjeće... S komentarima o svom izgledu, suočavaju se, zapravo, sve žene u politici.

Već sam rekla, doživljaj javnosti prema ženama trebao bi biti primjereniji. Naravno da moramo poštivati bonton i primjeren način odijevanja, ali to nam nije presudno. Mi se ne odijevamo zato da bi nas netko fotografirao u Saboru, barem ja ne, nego nam je puno bitniji sadržaj našeg političkog djelovanja i ono što možemo učiniti za građane koji su nas izabrali na te funkcije. Konkretno, ja više od pola svog radnog dana u Zagrebu provedem rješavajući probleme ljudi iz kraja iz kojeg dolazim, koji me to zamole. Mislim da je to moja osnovna zadaća.

Malo prije ste govorili o seminaru o ulozi žena u demokratizaciji društva i rekli da je jedan od kriterija demokratskog društva i sloboda medija, ovih se dana naveliko govori o narušenoj slobodi medija zbog smjena na HRT-u. I prošla vlast provela je čistke na televiziji. Sada su se uključili i strani diplomati koji iskazuju zabrinutost zbog smjena na HRT-u, u Vijeću za elektroničke medije... Kako vi to komentirate?

Mediji su refleks politike koja se događa u Hrvatskoj. Kontinuitetu u medijima, posebno na javnoj televiziji, morala bi pridonijeti profesionalnost ljudi koji tamo rade. Trenutačno ne vidim čistke, znam da je došlo do promjena na HRT-u, ali ti su ljudi i došli na politički način pa su vjerojatno očekivali da će tako i otići.

Vlada je formirana prije gotovo tri mjeseca, ali nikako da profunkcionira. Opterećena je svađama partnera, zadnji je bio napad Bože Petrova na HDZ i Tomislava Karamarka. Ima li nade za ovu Vladu?

Nismo pretjerano zadovoljni načinom funkcioniranja Vlade. To je sasvim nova situacija u kojoj ima nesnalaženja. Nadam se da će Vlada pokrenuti promjene koje će dovesti do reformi koje su naš glavni cilj. To što se događaju pojedinačni politički istupi, koji su na razini afekta, to nije dobro.

Problem je u tome što su interesi Mosta i interesi HDZ-a potpuno različiti, Most je više orijentiran prema populističkim potezima, ali činjenica je da se, primjerice, prava saborskih zastupnika mogu svesti u realnije okvire.

Vjerujem da Most ima dobre namjere. Da je u RH potrebno ujednačiti prava državnih dužnosnika, točno je. Što se tiče Ureda bivšeg predsjednika Mesića, mislim da je on nepotreban. No nama trebaju prave reforme i njih se ne treba bojati. Reforme su potrebne da građanima podignemo životni standard. Da se mladi ne iseljavaju iz Hrvatske i da ovdje zasnivaju obitelji i pronađu radno mjesto.

Ali kada se hoće ići u reforme, opet nema slaganja između HDZ-a i Mosta. Primjerice, Most je za reformu lokalne samouprave, smanjivanje broja županija, a HDZ je protiv toga.

Trebaju postojati jasni kriteriji za ukidanje. Nitko ne kaže da neke općine koje nisu u stanju formirati proračune nisu nepotrebne. No županije su nastale na povijesnim temeljima i zna se zašto je dr. Tuđman to tako odredio. A što se tiče Dubrovnika, nikako se ne možemo složiti da bi mu Split bio nadređen kao regionalno središte. Dubrovnik mora ostati svoje središte. Za mandata prošle Vlade događala se centralizacija pa su u Dubrovniku ukinute sve velike državne institucije kao HZZO, ispostava Porezne uprave i niz drugih... Ne možemo pristati da građani Dubrovnika budu građani drugog reda.

Budući da ste sada saborska zastupnica, i sami znate koje sve beneficije imaju zastupnici, slažete li se da neka prava saborskim zastupnicima treba smanjiti?

Vjerujem da će se to u budućnosti dogoditi. Podržala sam ukidanje naknade za odvojen život u trenutku kada nema zasjedanja Sabora. Ipak, smatram da je neprirodno da saborski zastupnici budu manje plaćeni od nekih koji također rade u državnim službama i javnim ustanovama, a koje saborski zastupnici postavljaju na te funkcije.

Ostavili ste posao ravnateljice Gimnazije u Dubrovniku zbog posla saborske zastupnice.

Ukupno sam deset godina radila u Gimnaziji Dubrovnik, od toga sam jedan mandat radila kao ravnateljica. To je škola od 700 učenika i posao ravnatelja vrlo je kreativan jer možete mijenjati stvari.

Niste kao mlada profesorica u gimnaziji imali problema s autoritetom?

Ne. Došla sam kao iznimno mlada u gimnaziju, s 25 godina. Prvo sam radila na zamjenama u drugim školama, onda su dvije kolegice iz hrvatskog jezika otišle u mirovinu pa sam dobila posao u gimnaziji. Inače, bila sam učenica te gimnazije. Nisam imala nikakvih problema. Imala sam iznimno prijateljski odnos s učenicima i sa svojim kolegama. Dubrovačka gimnazija pokretač je raznih projekata, ima mnoštvo međunarodnih suradnja, aplicira na fondove EU i jedan je od stupova obrazovanja u Dubrovniku i županiji. A još važnije je da je rasadnik mladih intelektualaca u Dubrovniku. Puno je poznatih ljudi izašli iz dubrovačke gimnazije.

Rano ste se aktivirali u politici, zašto baš HDZ?

U Dubrovniku sam u dva mandata bila gradska vijećnica, prošla sam sve stepenice od temeljnog ogranka, gradskog odbora... A HDZ zato što je on dio mog odgoja. Vrijednosti koje baštini HDZ vrijednosti su koje ja osobno zastupam. I sredina i svjetonazor i odgoj.

Mediji su prozvali ministra Kuščevića jer je na novinskoj konferenciji pozdravio s „Hvaljen Isus“, što kažete na taj njegov pozdrav?

Njegov osobni izbor. U zemlji u kojoj se 90 posto ljudi deklarira kao katolici nije to ništa neuobičajeno.

Vi ste praktična vjernica?

Jesam. Nastojim svaku nedjelju ići na misu. No ni mise nisu kriterij po kojem ste praktični vjernik. Ako je čovjek posvećen vjeri, onda je to čovjek koji je altruističan, koji pomaže... Vjeru gledam kao utemeljenje čovjeka. U trenucima koji dovode do lutanja vjera je oslonac.

Doživljeni ste kao nova snaga HDZ-a, bili ste uz Karamarka i na dočeku rezultata za predsjednika HDZ-a prošlu nedjelju.

Bila sam i na dočeku rezultata prije četiri godine, kada su izbori bili daleko neizvjesniji, tako da to nije ništa novo. HDZ-u trebaju svi ljudi jer je očekuje odgovorna zadaća provođenja reformi. Potreban je sinergija starijih i mlađih članova, a mlađi sigurno mogu dati novi smjer i kreativnost.