Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković sudjelovao je danas u radu konferencije o podršci razvoju centara kompetencije (CEKOM). Konferenciju su pak zajednički organizirali Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

748 milijuna kuna za projekte

Predsjednik Plenković je u obraćanju brojnim okupljenima pozdravio održavanje ove korisne konferencije kao primjer dobre prakse - u kojoj se 748 milijuna kuna stavlja na raspolaganje projektima koji će dovesti do unaprjeđenja istraživanja, razvoja i povezivanja najmodernijih tehnologija s hrvatskim gospodarstvom. Kako je naglasio, upravo je u istraživanju, razvoju i inovacijama najveći potencijal rasta hrvatskoga gospodarstva.

- U njima vidim orijentire budućeg razvoja zemlje. Trenutno imamo dobre i pozitivne gospodarske trendove, makroekonomski pokazatelji su - i glede rasta BDP-a i naše industrijske proizvodnje i izvoza - ohrabrujući. Agencije za kreditni rejting u posljednjih nekoliko mjeseci Hrvatskoj su izglede promijenile iz negativnih u stabilne. Dobro je kad nepristrani strani gospodarski i financijski analitičari vide Hrvatsku tim očima. To je sigurno ohrabrenje za nastavak politike smanjenja javnoga duga i proračunskoga deficita.

Finalizacija programa reformi

Premijer Plenković je naglasio kako Vlada radi na finalizaciji ovogodišnjeg programa reformi iz Nacionalnog programa reformi kao jednog od dva ključna dokumenta, koji uz Plan konvergencije svaka članica EU priprema u kontekstu Europskoga semestra i godišnjega pregleda rasta.

- Njihov interes za Hrvatsku najbolje pokazuje upravo dinamika dolazaka povjerenika, njih četvero u osam dana.

Vezano za sastanak Europskoga vijeća - u povodu 60. obljetnice Rimskih ugovora - Plenković je napomenuo da se taj događaj odvio donekle u sjeni činjenice da je većina Britanaca rekla „ne“ ostanku u Europskoj uniji, kao i da je britanska premijerka Theresa May jučer potpisala pismo koje će značiti notifikaciju o pokretanju procedure pregovora o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz EU.

Europski strukturni i investicijski fondovi

Plenković je izrazio čvrsto uvjerenje da su ozračje kojem je svjedočio u Rimu, Rimska deklaracija koju je potpisao te Rimska agenda dobri, poticajni i u ovom trenutku nužni za europski projekt.

- Ono što je ispred nas je kako Hrvatska, kao najnovija članica Europske unije, u ovom trenutku može, u sredini ove financijske perspektive koristiti ono što Europska unija jest, a to je dodana vrijednost nacionalnom razvoju svih njezinih članica.

Dodao je kako su europski strukturni i investicijski fondovi upravo ono čime se zemlje veličine i gospodarskog razvoja poput Hrvatske nastoje poduprijeti da bi bili dodatni poticaj gospodarstvu.

Kazao je da operativni program - koji se odnosi na konkurentnost i koheziju - u ovoj financijskoj perspektivi za Hrvatsku čini oko 65 posto ukupnih sredstava, gotovo 11 milijardi eura. Izdvojio je ova konferencija u fokus stavlja centre kompetencije i pruža priliku hrvatskim poduzetnicima, stručnjacima i istraživačima da kroz ovakve projekte pridonesu povećanju izdavanja za istraživanje i razvoj, s trenutnih 0,81 posto  BDP-a na razinu od 2 posto. Izrazio je želju da 34 projekta koja se pokreću danas - i na koje se odnosi ovaj ograničeni poziv - budu u različitim dijelovima Hrvatske generatori i motori razvoja.

Vlada RH - partner poduzetnicima

Dodao je da je namjera Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta da gospodarstvenici i poduzetnici kroz ovakve projekte prepoznaju partnera u Vladi i instituciju koja rasterećuje gospodarstvo i omogućuje da se ono brže i sigurnije razvija. Podsjetio je da se zadaća Vlade bazira na četiri stupa: političkoj stabilnosti, pravnoj sigurnosti, rastu i razvoju te društvenoj solidarnosti.

Poručio je da centri kompetencije imaju za cilj provedbu Strategije pametne specijalizacije te da Hrvatska bude zemlja koja će znati iskoristiti mogućnosti koje pridonose zdravlju i kvaliteti života, energiji i održivom okolišu, prometu i mobilnosti, najširim aspektima sigurnosti te hrani i bio-ekonomiji. To je pet područja koja se tiču pametne specijalizacije i u tom se pogledu ovi projekti trebaju podudarati s onim što se događa u razvoju informacijskih tehnologija i elektroničkih usluga.

Nastavak reforme obrazovnoga sustava

Istaknuo je da je Vlada prepoznala digitalnu ekonomiju kao područje radnih mjesta budućnosti. Podsjetio je da je Vlada osnovala i Središnji državni ured za digitalizaciju društva. Ključnim je ocijenio nastavak reforme obrazovnoga sustava te provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije - uključujući i kurikularnu reformu.

- Na toj reformi radi novo stručno Povjerenstvo čija je zadaća na kvalitetan način kreirati naš obrazovni sustav kako bi mladi ljudi u Hrvatskoj stekli temeljna znanja o svojoj zemlji, njezinoj povijesti, jeziku, identitetu, tradiciji i kulturi, ali i kako bi kroz obrazovni sustav stekli široko obrazovanje koje će im kasnije omogućiti potrebne specijalizacije, učiniti ih spremnima za mobilnost i biti odgovornim akterima u društvu, spremnima za tržište rada.

Otkloniti populizam i demagogiju

Zaključio je da ovakvi projekti konkretiziraju i korist zajedničkih europskih politika i važne redistribucijske snage europskoga proračuna.

- Kada povežemo ta dva elementa, onda ćemo moći ojačati ono najvažnije, a to je identificiranje s projektom, njegov demokratski legitimitet i vrlo jasno otklanjanje trendova demagogije i populizma koji se šire brojnim državama članicama, ali i Hrvatskom. A moja će Vlada biti ta koja će u toj utakmici pobijediti.