Preuzevši odgovornost za vođenje Vukovara, Ivan Penava je „SDP-ov grad slučaj“, kojeg su investitori zaobilazili u širokom luku, uspio pretvoriti, postupno i ustrajno, u veliko gradilište, u grad ulaganja, grad novih radnih mjesta, gospodarskog i turističkog procvata. O tome zorno svjedoči podatak da je ove godine u Vukovaru rođeno više djece nego prošle, kao i da se konstantno povećava broj mališana u vrtićima. Vukovar je prvi grad u Lijepoj Našoj po visini davanja za djecu i mlade obitelji, a 3. po izdvajanjima za poticanje gospodarstva. U Vukovaru se, prvi put od velikosrpske agresije, grade stambeni objekti! Nemoguće je na jednom mjestu i pobrojati sve velike događaje, sve razvojno-socijalne projekte koji su samo 2017. - u iskrenom partnerstvu s Vladom predsjednika Plenkovića - realizirani ili pokrenuti u Gradu Heroju. Preporod Vukovarske gospodarske zone, koja je za vrijeme bivše uprave zjapila prazna; „navala“ kruzera, obnova hotela i Arheološki park Vučedol; povratak Hrvatske vojske, s kojom je Vukovar još od 1991. neraskidivo povezan; obnova Vodotornja, koji je 25 godina bio prepušten propadanju; održavanje svečane Sinjske alke; nova tržnica i gradsko plivalište; izgradnja studentskog doma, Centra za rehabilitaciju, šetnice od ušća Vuke do Vučedola, dovršetak kanalizacijske mreže…

„Daj nam, Bože, što više ovakvih godina koje će donijeti puno pozitivnih pomaka i lijepih priča iz našega voljenog grada!“ - poručio je gradonačelnik Ivan Penava u opširnom razgovoru za Vukovarske novine. No naši Ivan nipošto ne kani stati na dosadašnjim uspjesima! Čeka iz Bruxellesa „zeleno svjetlo“ za već izrađeni novi Zakon o razvoju Vukovara te lobira da Grad na Dunavu postane sjedište i drvne industrije. „Možemo i hoćemo ići naprijed još većim i jačim intenzitetom! U tome ćemo ustrajati jer se Vukovar ne može i neće zadovoljiti s prosječnim. Najavljujem nastavak velikih radova i napretka Vukovara u godinama koje su pred nama!“ - najavio je Penava.

Intervju s vukovarskim gradonačelnikom, koji je radio kolega Robert Rac, prenosimo u cijelosti: 

U predblagdanskom ozračju, uoči Božica i Nove godine, razgovarali smo s gradonačelnikom Ivanom Penavom o godini na izmaku, realiziranim projektima, ali i ambicioznim planovima za 2018. godinu. Ne krijući zadovoljstvo postignutim, Penava je 2017. godinu ocijenio povijesnom za grad na Dunavu te najavio još intenzivniji rad i razvoj u idućoj godini.

Kako biste ocijenili 2017. godinu kada je Vukovar u pitanju?

Godina na izmaku bila je povijesna za Vukovar. Vukovarci će je pamtiti po dobrom i rado ćemo je se sjećati. Godinu je obilježila realizacija nekoliko povijesnih projekata koji su od velike važnosti za grad. Prvi je od njih projekt vrijedan 60 milijuna kuna, a riječ je o otvaranju zatvorenih bazena. Drugi je važan događaj okupljanje hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru. Došlo ih je više od 30.000 iz cijele Republike Hrvatske, a u grad su ulili pozitivnu energiju kroz vjeru. Nije zabilježen nijedan incident.

Treći važan događaj održavanje je povijesne svečane Sinjske alke u svibnju. Riječ je o kulturno-turističko-povijesnom spektaklu na gradskim ulicama. U tradiciji dugoj 302 godine Sinjska je alka tek četvrti put napustila granice Sinja i na ponos i čast svih građana Vukovara i hrvatskih branitelja održana je upravo u našem gradu. Riječ je o iznimno zahtjevnom projektu u organizacijskom smislu. Alka je protekla uz brojne pohvale svih posjetitelja i držim da smo poslali jako lijepu priču iz Vukovara u Hrvatsku i svijet pokazavši pri tome veliki stupanj organizacijskih sposobnosti.

Četvrti povijesni događaj za Vukovar odvio se krajem listopada. Riječ je o dolasku Hrvatske vojske u Vukovar. Siguran sam da će pozitivne pomake zbog dolaska stotinu hrvatskih vojnika građani osjetiti u bliskoj budućnosti. I sam već viđam vojnike u pekarama, ugostiteljskim objektima, auto-praonicama... To dovoljno govori o popratnoj koristi za obrtnike i poduzetnike koji posluju u gradu. Peta je važna stvar povijesno povezivanje gradske četvrti Borovo naselje sa središtem grada biciklističko-pješačkom stazom. Riječ je o vrlo važnom projektu koji je i mene mučio dugo vremena jer sam strahovao za sigurnost pješaka i biciklista na toj dionici jer ih je jako puno.

Spomenuo bih i nedavno otvaranje nove zgrade Državnoga arhiva u koju je Grad Vukovar uložio znatjna financijska sredstva kako bismo postali središte županije, ali i regije budući da smo dobili objekt koji udovoljava svim najsuvremenijim standardima čuvanja arhivskoga gradiva. Najmoderniji je to objekt ovog tipa u cijeloj državi. Istaknuo bih i otvaranje šetnice uz Dunav od Luke Vukovar do ušća Vuke. Zadovoljstvo mi je vidjeti brojne građane koji uživaju u prekrasnoj šetnici, a moram priznati i kako sam primio veliki broj pohvala vezanih uz uređenje i izgradnju šetnice od posjetitelja koji su oduševljeni uređenjem, sadržajima koje nudi te prekrasnim pogledom na Dunav.

Posljednji, ali nikako ne manje važan događaj koji ću navesti, proširenje je smještajnih kapaciteta u Dječjem vrtiću Vukovar 1 na Mitnici. Riječ je samo o nekim projektima koji su obilježili ovu godinu i za koje moram iskazati ogromno zadovoljstvo realizacijom. Daj nam, Bože, što više ovakvih godina koje će donijeti puno pozitivnih pomaka i priča iz našega grada.

Koji su ključni gospodarski projekti realizirani?

Gospodarstvo je u središtu pozornosti u oba moja mandata jer je upravo na tom području najteže napraviti pomake, a sada možemo s ponosom govoriti o pomacima. Više od bilo kakvih riječi govori prolazak kroz Vukovarsku gospodarsku zonu koja je nositelj gospodarskoga razvoja grada. Pozivam sve Vukovarke i Vukovarce da obrate pozornost dok prolaze kroz zonu i sami uoče koliki su ogromni pomaci učinjeni u odnosu na situaciju od prije tri-četiri godine kada u zoni nije bilo gotovo ničega. Danas je zona potpuno drugačija slika. Svjedočimo dizalicama koje grade objekte, proizvodnim halama koje rade 24 sata dnevno.

Nedavno smo u prostoru zone svjedočili i otvaranju autoservisa Autogasarius u vlasništvu Nebojše Šarca, prije toga u halu od 300 četvornih metara uselio je trgovački obrt Stari grad Vukovar u vlasništvu Radinke i Zvonka Francuzevića koji je na taj način proširio svoje proizvodne kapacitete. Pri kraju su objekti Limarskog obrta Hidrija te zgrada Prvoga plinarskog društva koja će imati četiri etaže. Tvrtka Pevec otkupila je veliku parcelu te će napraviti vrhunski trgovački centar u zoni. U travnju smo učinili veliku stvar i u do tada praznu halu u zoni doveli tvrtku Vukovar Silber koja se bavi proizvodnjom gumene obuće, a zapošljava 70 djelatnika. Nakon toga došle su tvrtke Vukovar Envision, koja je specijalizirana na području brodogradnje i srodnih djelatnosti, te Metal Produkt koja se bavi proizvodnjom metalnih konstrukcija, a koja je dio proizvodnih pogona preselila iz Austrije u Vukovar.

O važnosti gospodarskog razvoja, ali i naporima koje aktualna gradska vlast ulaže u tom području, dovoljno govori i činjenica da su nas neovisni portali istaknuli kao treći grad u Hrvatskoj po visini izdvajanja za jačanje i osnaživanje gospodarstva. Sve to govori kako je Vukovar napravio velike korake naprijed u gospodarskom smislu i sa sigurnošću možemo reći kako postajemo gospodarsko središte Vukovarsko-srijemske županije te hrvatskoga istoka. Sigurno je da ćemo u predstojećem razdoblju napraviti još odlučnije korake u tome smjeru.

Kakvi su planovi za razvoj gospodarstva? Hoće li Vukovar postati sjedištem drvne industrije?

Vukovar je prvi grad koji je napisao prijedlog zakona o razvoju grada i privlačenju investicija. Podržava nas Vlada i zajedno radimo novi prijedlog zakona s kojim ćemo ići prema Bruxellesu gdje trebamo dobiti zeleno svjetlo. Tim zakonom za potencijalne investitore i tvrtke, koje posluju u Vukovaru, tražimo olakšice koje u uobičajenim uvjetima narušavaju tržišnu utakmicu. Zbog gospodarskih pokazatelja, koji su u odnosu na prijeratno razdoblje vrlo loši, tim zakonom tražimo izuzimanje Vukovara. Stoga očekujemo da Bruxelles to prihvati i omogući da svi investitori i poduzetnici u Vukovaru imaju mogućnost puno lakšeg obavljanja djelatnosti i ostvarivanja prihoda i dobiti u odnosu na tvrtke u drugim dijelovima Hrvatske.

Na drugi dio pitanja u vezi drvne industrije ne mogu odgovoriti. To ovisi o tvrtki koja eventualno dođe ovamo i o tome hoće li dovoljno jako razviti svoje poslovanje da bi se Vukovar mogao nazvati sjedištem drvne industrije. Međutim, ono na čemu inzistiram i jako dugo vremena radim, lobiranje je da Vukovar, u kontekstu razrušenog gospodarstva i devastirane industrije, dobije određenu kvotu drvne sirovine koja bi privukla potencijalnog investitora i omogućila mu poslovanje u našem gradu, a Vukovarcima nova radna mjesta u proizvodnji. Projekt je izašao iz ureda gradonačelnika i, nažalost, ima jako puno neprijatelja, lobija koji su se do sada bavili isključivo izvozom drvne sirovine iz Hrvatske umjesto preradom do finalnoga proizvoda u Hrvatskoj. Prodaja neobrađene drvne sirovine donosi zaradu trgovcima dok drugim državama, koje otkupljuju drvnu sirovinu, omogućava otvaranje radnih mjesta u proizvodnji na obradi sirovine. Žalosti me što projekt ima puno neprijatelja u našem okruženju koji priželjkuju da Vukovar ne dobije tu drvnu sirovinu. Postavljaju pitanje zašto bi Vukovar, koji prije Domovinskog rata nije imao drvnu industriju, dobio tražene kvote dok neki drugi nisu, a smatraju da su trebali. Za tuđi nerad, neaktivnost, neodgovornost i neznanje u proteklim godinama Grad Vukovar ne može i neće biti kriv.

S posebnom pak dozom gorčine moram reći da i poneki u Vukovaru, a to je vidljivo kroz izjave određenih političkih opcija, zanemaruju dobrobit za grad te zbog svoga ega i uskogrudnog razmišljanja navijaju da taj projekt ne uspije kako bi pokazali da je gradonačelnik nesposoban i nije u stanju dovesti drvnu industriju u Vukovar. Takvima poručujem da je gradonačelnik Ivan Penava osmislio taj projekt, da je primorao cijeli drvni sektor, Hrvatsku gospodarsku komoru, Hrvatske šume i cijelu Vladu da razmišljaju o tom projektu. Prvi sam gradonačelnik Vukovara koji je u tom smislu pokrenuo ulagačku atmosferu u Vukovaru. Sve njih pitam gdje su oni bili? Nisam sjedio prekriženih ruku i razmišljao kako ću graditi političku karijeru, nego sam se upustio u sukobe s lobijima i s oponentima zbog dolaska drvne industrije u naš grad i boljitka svih građana. Dok ja nastavljam predano raditi na ostvarivanju ovog projekta, a dok ovi drugi sanjaju snove o njegovom propadanju, mogu samo izraziti nadu u pozitivan ishod cijele priče koja bi omogućila gospodarski preporod Vukovara.

Koliko ste zadovoljni radom i suradnjom s gradskim tvrtkama?

Iznimno sam zadovoljan. Uz prvu i povijesnu pozitivnu ocjenu financijske revizije za poslovanje gradske uprave jednako tako su i sve gradske tvrtke pozitivne u poslovanju. Rade iznimno dobar posao pa se nadam da su i građani zadovoljni. Gradske tvrtke smo podigli na potpuno novu razinu koja je daleko od one koju su obilježavali minusi u poslovanju, višemilijunski gubici te kaos i nered unutar tvrtki što je rezultirao osjećajem da svatko može raditi što mu je volja. Danas su to moderno ustrojene tvrtke koje vode mladi i obrazovani Vukovarci. Zadovoljstvo je vidjeti da su tvrtke u vlasništvu Grada Vukovara uspješne i vrlo dobro se nose sa zadaćama koje su pred njima. Tome u prilog govori i činjenica da je tvrtka Komunalac proglašena sedmom najboljom komunalnom tvrtkom u cijeloj državi po kriteriju novostvorene vrijednosti, a prisjetimo se samo situacije u kojoj se ta tvrtka nalazila prije četiri, pet i više godina.

Spomenuli ste dolazak Hrvatske vojske u vukovarsku vojarnu. Što to znači za Vukovar i građane?

Dolazak Hrvatske vojske, pripadnika inženjerijske postrojbe, te njihovih obitelji u Vukovar od povijesne je i neprocjenjive važnosti. Dugo vremena to je bilo zacrtano u našim strateškim ciljevima, a sada je zahvaljujući ogromnim naporima ministra obrane Damira Krstičevića, cjelokupne Vlade predvođene premijerom Andrejom Plenkovićem te predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović to napokon ostvareno. Hrvatske vojske u Vukovaru nije bilo nikada osim 1991. godine. Nakon teških borbi i pružanja junačkog otpora srpskom agresoru u vrijeme Domovinskog rata, agresoru koji je bio višestruko brojniji i tehnički nadmoćniji, ovim činom na neki način zatvaramo poglavlje jer će u našem gradu napokon biti hrvatski vojnik i odora hrvatskoga vojnika. Posebno me veseli činjenica što će se hrvatski stijeg u hrvatskoj vojarni na Sajmištu ponosno vijoriti, a državna himna intonirati svakog dana pozdravljajući Domovinu s njezinoga krajnjeg istoka.

Naglasio bih i da trajni dolazak inženjerijske postrojbe HV-a na vukovarsku adresu ima višestruko značenje. Naime, u vrijeme iseljavanja ljudi i lošega gospodarskog stanja u Slavoniji, dolazak profesionalnih vojnika ima veliko psihološko, simboličko i gospodarsko značenje. Vukovar i Hrvatska vojska neraskidivo su povezani još od 1991. i činom njihova dolaska stvari su konačno vraćene ondje gdje im je mjesto. Benefiti od otvaranja vojarne i dolaska HV-a toliko su veliki da ih je teško pobrojati i staviti sve na jedno mjesto. Primarna zadaća vojske je obrana i pružanje sigurnosti građanima kada je država u ratnom stanju, no uloga vojske u mirnodopskim vremenima također je važna. Poplavni Dunav i ostali oblici neželjenih prirodnih katastrofa samo su jedan segment gdje vojska pomaže civilnom stanovništvu. Nažalost, još u Vukovaru ima ruševina iz vremena Domovinskog rata koje treba ukloniti, a tu očekujem veliki angažman upravo ove postrojbe. I ovim putem bih iskoristio prigodu i još jednom zahvalio predsjednici Republike Hrvatske i vrhovnoj zapovjednici Oružanih snaga Kolindi Grabar Kitarović te predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću na potpori u realizaciji projekta, a posebno zahvaljujem potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Damiru Krstičeviću na ostvarenju ovoga strateškoga cilja i ispunjenom obećanju jer je ovim činom ministar pokazao kako se djelom, a ne riječju voli svoj narod.

Vodotoranj kao simbol hrvatskog zajedništva ujedinio je domovinsku i iseljenu Hrvatsku. Kako gledate na obnovu simbola hrvatskog otpora i prkosa i to upravo u Vašem mandatu?

U svibnju smo svjedočili uvođenju izvođača radova, vukovarske tvrtke Planum. Riječ je o projektu koji sam osmislio sa svojim suradnicima i na koji sam iznimno ponosan jer je ujedinio domovinsku i iseljenu Hrvatsku. Silna pozitivna energija nadvila se nad ovim projektom među građanima Hrvatske koji su se putem donacijskog telefona uključili u prikupljanje sredstava namijenjenih za Vodotoranj. Registrirali smo gotovo 300.000 poziva, više od 6.000 građana izravno se uključilo u projekt putem uplata preko žiro računa, a donacijama su se uključile i brojne tvrtke. Rekao bih da će s realizacijom ovog projekta Vukovar dobiti dodatnu prepoznatljivost i novu turističku atraktivnost. Siguran sam da će Vodotoranj uz 15 novih radnih mjesta generirati još jako puno sekundarnih dobitaka za turizam i gospodarstvo.

Završetak radova planiran je za kraj 2018. kada bi Vodotoranj trebao otvoriti vrata posjetiteljima i pokazati svu ljepotu našeg grada. Vodotoranj je u proteklih 25 godina bio potpuno neiskorišten i zapostavljen i ova se gradska vlast prva uhvatila u koštac s ovim problemom. Uz pomoć Vlade zatvorili smo financijsku konstrukciju i ponosan sam što će Vodotoranj zablistati novim sjajem, duboko svjestan činjenice što on predstavlja Vukovarcima, hrvatskim braniteljima, ali i svim građanima Hrvatske.

Koji su infrastrukturni projekti realizirani, a koji su u planu?

Vukovar je u ovoj godini bio veliko gradilište. Mnogi infrastrukturni projekti su već realizirani, a veliki broj njih još je u tijeku. Spomenuo sam već biciklističku stazu koja je povezala Borovo naselje sa središtem grada te novu šetnicu uz Dunav. U tijeku je veliki projekt uređenja Otoka sportova, u tijeku je uređenje obaloutvrde Vuke. Proširili smo smještajne kapacitete Dječjeg vrtića Vukovar 1 na Mitnici, otvorili novu zgradu Državnog arhiva. U tijeku su radovi na izgradnji studentskog doma, a u završnoj su fazi radovi na izgradnji Centra za rehabilitaciju, kao i projekt poboljšanja isplativosti i pristupa dnevnim bolnicama i dnevnoj kirurgiji u Općoj županijskoj bolnici Vukovar i bolnici hrvatskih veterana vrijedan 44 milijuna kuna. U tijeku je i obnova kolnika četverotračne prometnice na Priljevu koju obnavljamo uz pomoć Hrvatskih cesta. Prvi put u Vukovaru je u tijeku izgradnja stambenih objekata. Riječ je o dvije zgrade u blizini vojarne u Ulici Ive Tijardovića s 21 stanom. Gradnja prve u poodmakloj je fazi, a za drugu identičnu upravo je završen proces javne nabave te čekamo odabir izvođača radova i pokretanje radova u 2018. godini.

U završnoj fazi nalazi se Projekt Vukovar čiji dovršetak očekujemo sredinom, a najkasnije krajem iduće godine sa završetkom radova na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda. Završetak Projekta Vukovar značit će i konačnu sanaciju ulica i asfaltiranje iskopanih rovova. U planu je i dovršetak kanalizacijske mreže u Sotinu, kao i izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u ovom prigradskom naselju. U tijeku je i realizacija projekta Arheološkog parka Vučedol. Projekt će se realizirati više godina u suradnji s Vladom. Arheološki park Vučedol je iznimno važan projekt iz turističkog aspekta. Također, do kraja iduće godine u planu je završetak radova na Vodotornju.

Otvorili smo i dva vrlo važna objekta, riječ je o novoj gradskoj tržnici te gradskom plivalištu. Tijekom idućih godina uhvatit ćemo se u koštac i s drugim kapitalnim projektima koje se do sada nitko drugi nije usudio realizirati. Radi se o obnovi i prenamjeni Hotela Dunav i obnovi zgrade Radničkog doma u Borovu naselju gdje će biti smješteni dijelovi Veleučilišta Lavoslava Ružičke. U suradnji s Hrvatskim vodama završavamo planiranje projekta izgradnje šetnice od ušća Vuke do Vučedola te izgradnje lukobrana duž obale uz koje će se protezati nova vukovarska marina. Izgradnja lukobrana i nove marine iznimno je skup projekt, vrijedan između 300 i 350 milijuna kuna.

Očekuje nas i uređenje zimske lučice u središtu grada, kao i završetak šetnice uz Vuku prema Adici. Predstoje i radovi na uređenju gradskog stadiona. U tijeku su radovi na obnovi mauzoleja obitelji Eltz uz gradski stadion, kao i obnova kapelice sv. Roka u središtu grada. Uz pomoć Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara provodimo i projekt uređenja knjižnice i prostora franjevačkog samostana. Predstoji nam i kupnja zemljišne čestice na kojoj se nalazio sportski aerodrom u Borovu naselju te preseljenje aerodroma na drugu lokaciju gdje se nalazilo pomoćno uzletište na Orlovači. Doista je puno projekta i s nestrpljenjem očekujemo njihovu realizaciju.

Jeste li zadovoljni suradnjom s političkim strankama?

Svaka politička opcija treba raditi i razmišljati o dobrobiti grada i građana te nuditi svoje vizije. U Vukovaru to nije slučaj. Žalosti me činjenica što nema kvalitetne političke opozicije. S kvalitetnom opozicijom i s njihovim konstruktivnim radom, koji bi trebao biti usmjeren u interesu građana, i vladajući bi intenzivnije radili na pronalasku još boljih rješenja. Nažalost, dio vukovarskih političkih stranaka zbog bezidejnosti i izostanka bilo kakve vizije svoje djelovanje baziraju na niskoj i neprihvatljivoj razini. Temelje ga na destruktivnom ponašanju i ocrnjivanju projekata koji su u tijeku. To ne doprinosi razvoju grada.

Ima i onih političkih opcija koje svoj rad baziraju na podnošenju prijava državnim institucijama, a prijave budu odbačene jer su neutemeljene i izmišljene. Na opozicijskoj političkoj sceni svakodnevno svjedočimo destrukciji u smislu nenuđenja ičega novog, netraženja novih rješenja koja mogu dovesti do poboljšanja života u Vukovaru. Vrlo često u političkom prostoru dominira čisti politički populizam koji je isključivo u interesu stranačke ili osobne samopromocije, a nikako u interesu građana. Uz opozicijske stranke koje imaju vijećnike u Gradskome vijeću, postoji i vladajuća koalicija, tako da bih u konačnici suradnju s političkim strankama ocijenio zadovoljavajućom.

A kako ocjenjujete suradnju s državnom i županijskom vlasti?

Suradnju s državnom vlasti ocjenjujem iznimno visokom ocjenom. Brojni projekti to potvrđuju. Vukovar su u godini na izmaku posjetili brojni viski državni dužnosnici s kojima smo održali čitav niz sastanaka. Nisu nam dali samo verbalnu potporu, nego uz njihovu pomoć realiziramo brojne kapitalne projekte za dobrobit svih Vukovaraca.

Suradnju pak sa županijskim vlastima ocjenjujem poražavajućom. Smatram da je politika, koju propagira aktualni župan, vrlo loša, politika koja ne donosi ništa dobro stanovnicima Vukovarsko-srijemske županije koja se nalazi u lošoj gospodarskoj situaciji. Nažalost, župan i dalje inzistira na projektima koji ne donose dobrobit ni Vukovaru ni stanovnicima cijele županije. Sa žaljenjem mogu reći da se suradnja Grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije neće promijeniti sve dok župan ne počne raditi u interesu građana. Činjenica da se naša županija nalazi na začelju u odnosu na većinu drugih hrvatskih županija dovoljno govori u prilog loše politike i lošeg rada župana.

Tužna je činjenica da je ista politička opcija na državnoj, županijskoj i gradskoj vlasti, a da je suradnja na relaciji Grada i Županije loša. Držim kako bismo s ovakvom političkom vertikalom mogli učiniti puno više za Vukovar i županiju samo da su zdraviji odnosi na lokalnoj razini. Iz naše županije dolazi ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac koja vodi jako bitan, za nas možda i najvažniji, resor putem koga se mogu realizirati brojni projekti te privući sredstva. Jako sam razočaran i tužan iz perspektive Vukovarca načinom kojim funkcionira vlast u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Kakva je suradnja s braniteljskim udrugama?

Iznimno dobra. Uspjeli smo izbaciti politiku iz rada braniteljskih udruga i udruge se konačno bave onim zbog čega i jesu osnovane. S braniteljskim udrugama realiziramo brojne projekte. Jedan od primjera te dobre suradnje jest izgradnja križa od suhozida u Vukovaru koja je realizirana upravo zbog dobre povezanosti braniteljskih udruga iz Vukovara i s otoka Paga. Posebno me veseli suradnja vukovarskih braniteljskih udruga s braniteljskim udrugama iz cijele Hrvatske.

Što Grad poduzima kako bi olakšao život socijalno ugroženim građanima?

Dolaskom na mjesto gradonačelnika prvi zadatak, koji sam postavio pred sebe, bilo je rješavanje socijalne problematike. Rekao sam da u Vukovaru nitko neće biti gladan ni žedan pa smo se stoga u radu posebno posvetili pomoći udrugama koje se bave socijalnom problematikom. Vrhunsku suradnju smo uspostavili s Udrugom Duga koja skrbi o socijalnoj samoposluzi. U suradnji s Caritasom u rekordnom smo vremenu osposobili pučku kuhinju koliko god su se neke političke opcije tome protivile jer su bile stava kako će otvaranje pučke kuhinje u Vukovaru ugroziti renome grada. Otvaranjem kuhinje za 60 Vukovaraca, koji su stalni korisnici, osigurali smo im barem jedan topli obrok tijekom dana. Držim da je to bio potez u pravom smjeru jer danas ne možemo govoriti da u Vukovaru postoje gladni građani.

Istaknuo bih i iznimno dobru suradnju s udrugama Vukovarski leptirići, Vukovarske iskrice i Golubicom, udrugama koje se bave djecom i odraslima s poteškoćama u razvoju. Načinili smo i povijesni iskorak u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku jer su Vukovarski leptirići postali ovlašteni pružatelj usluga u spektru pružanja pomoći djeci s poteškoćama u razvoju te smo u udruzi uspjeli otvoriti osam novih radnih mjesta gdje su zaposlene mlade i stručne osobe. Činimo i brojne druge poteze kako bismo olakšali živote sugrađanima, od plaćanja i pokrivanja naknada stanovanja socijalno ugroženima do isplate božićnica umirovljenicima s malim mirovinama, kao i plaćanje autobusne karte u gradskom prijevozu. Nastavili smo s akcijom odlaska umirovljenika u Bizovačke toplice u ljetnim mjesecima. Niz je jednokratnih pomoći koje isplaćujemo. Nedavno smo podijelili prigodne paketiće korisnicima pučke kuhinje. Socijalno ugroženim građanima dali smo i ogrjev. Zaključio bih kako je prisutan čitavi niz socijalnih mjera koje provodi gradska uprava s ciljem olakšavanja života najpotrebitijih sugrađana.

Može li Grad išta učiniti na zadržavanju mladih?

Možemo i moramo, iako bih rekao da tu nije odgovornost samo na nama. U Vukovaru ne možemo govoriti o nedostatku radnih mjesta, ne možemo reći da se u Vukovaru nije moguće zaposliti. Mislim da je kod građana puno više prisutna tendencija i avanturizam za odlaskom iz Vukovara i Hrvatske. Usprkos statistikama, koje govore o sve većem iseljavanju mladih ljudi iz Hrvatske, trudimo se ostati fokusirani na pozitivnim stvarima. Radimo na zadržavanju mladih obitelji i zato nam je u fokusu ulaganje u vrtiće i osnovne škole. Od ove smo godine uveli i novu mjeru plaćanja režijskih troškova stanovanja obiteljima s troje i više djece.

S ponosom moram istaknuti činjenicu da smo po analizama nezavisnih portala prvi grad u Hrvatskoj po visini davanja za djecu i mlade obitelji. Proširivanjem kapaciteta vrtića na Mitnici svjedočimo činjenici da je taj vrtić prošle godine pohađalo 95 djece dok ih je ove godine 115. Iznijet ću i radostan podatak da je ove godine u vukovarskom rodilištu rođeno više djece nego prethodne. Brojka novorođene djece ove godine početkom prosinca prerasla je ukupnu prošlogodišnju brojku. Sve su to iznimno pozitivni pokazatelji koji nam nude nadu.

Jeste li zadovoljni kulturnom i turističkom ponudom? Planirate li nove sadržaje?

Jako sam zadovoljan jer je ona daleko veća i bogatija negoli je to bila prije nekoliko godina. U ta dva segmenta učinili smo velike iskorake. Sve veći broj kruzera, koji pristaju u Vukovaru s velikim brojem turista, dovoljno govori u prilog tome da smo prepoznati kao turističko mjesto kontinentalne Hrvatske. Svjedočimo zaokruživanju ponude koju nudi Javna ustanova Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar te ponudi koju Vukovar nudi svim posjetiteljima. Naše kulturne i turističke perjanice dva su muzeja, Gradski muzej Vukovar i Muzej vučedolske kulture. U turističkom pogledu dodatno nas pojačava i zatvoreno plivalište. S nestrpljenjem čekamo otvaranje Vodotornja koji će dodatno oplemeniti turističku ponudu.

Upravo zbog porasta broja turista odlučili smo se za adaptaciju Hotela Dunav koji smo prilagodili u oblik koji će zadovoljiti kriterije povlačenja sredstava iz EU fondova uz pomoć kojih će i biti obnovljen. S optimizmom i vrlo velikom energijom u suradnji s ministarstvima radimo na uređenju i izgradnji Arheološkog parka Vučedol. S novom šetnicom od središta grada prema Vučedolu također ćemo otvoriti nove perspektive. U planu su nam i dodatni turistički sadržaji, ali o detaljima neću još govoriti dok dublje ne uđemo u razradu projekta. U segmentu sportskog turizma novi sadržaj bit će novi gradski stadion s atletskom stazom. U Park šumi Adica planiramo dodatne smještajne objekte, ali i izgradnju adrenalinskog parka.

S velikim zadovoljstvom možemo gledati na razvoj turizma, a kada pričamo o kulturnom aspektu, spomenuo bih samo neke od manifestacija koje su prepoznate na nacionalnoj razini. Vukovarski filmski festival izrastao je u jednu od najjačih kulturnih manifestacija na ovom području te se, uz još niz sada već tradicionalnih manifestacija poput Bonofesta ili Festivala glumca, razvija u sličnome smjeru. Te manifestacije moramo razvijati.

Kakvi su planovi za 2018. godinu i na čemu će biti naglasak gradskog proračuna?

Od početka sljedeće godine nastavljamo s racionalizacijom u gradskoj upravi. Smanjenjem plaća trudimo se izjednačiti s plaćama ostalih građana te pokazati socijalnu osjetljivost. Moram zahvaliti djelatnicima gradske uprave koji iznimno puno rade, iako neki naši građani možda nemaju takvu percepciju. Sve ove projekte i ideje netko je trebao iznijeti, a to su djelatnici gradske uprave, gradskih tvrtki i ustanova. S mislima da su nam građani Vukovara na prvome mjestu, smatram da je smanjenje plaća moralni čin i da još jače prionemo poslu i cijelom Vukovaru pošaljemo poruku da možemo i hoćemo ići naprijed još većim i jačim intenzitetom. Gradski proračun bit će usmjeren na rješavanje svih vrućih problema kojima se do sada nitko nije mogao ili htio pozabaviti. U tome ćemo ustrajati jer se Vukovar ne može i neće zadovoljiti s prosječnim.

Vukovar zaslužuje najbolje. Što biste poručili građanima?

Prije svega zahvaljujem im na velikom strpljenju u pogledu velikih radova i raskopanih cesta te slabije mogućnosti prometovanja u gradu. Zahvalio bih im što znaju da radimo dobre stvari za grad i što imaju strpljenja kako bismo Vukovar učinili još ljepšim i privlačnijim mjestom za život. Poručio bih im da zajedno nastavimo kao i do sada čuvati i voljeti svoj grad. S moje strane i u ime svojih suradnika najavljujem nastavak velikih radova i napredak Vukovara u godinama koje su pred nama. U ozračju optimizma svim sugrađanima želim blagoslovljene božićne blagdane te sretnu i uspješnu novu 2018. godinu.