Duboko vjerujem da se možemo ravnopravno i vrlo suvereno natjecati s drugim europskim državama i biti bolji od njih! * Imamo sjajnu priliku, hrvatska se ekonomija oporavlja. Vrijeme je za dodatan impuls kroz bolje uvjete poslovanja! * Vrlo mi teško pada kada vidim da su nas u tranzicijskom procesu pretekle države bivšeg Istočnog bloka koje su bile daleko iza nas! * Pojedinim skupinama ne odgovara kada Vlada donosi jasne odluke o INA-i i vuče odlučne poteze! * Mislim da hrvatski narod nije radikalan i da ga najviše zanimaju teme koje se tiču poboljšanja kvalitete života te boljeg i pravednijeg funkcioniranja države! - dio je to naglasaka iz razgovora potpredsjednica Vlade RH te ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta dr. sc. Martine Dalić za nedjeljni Večernji list.
Članak novinara Ivice Radoša prenosimo u cijelosti:
Martina Dalić, ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta i potpredsjednica Vlade RH koja je lansirala ideju da se Ina kupi prodajom udjela u HEP-u, našla se na udaru oporbe koja tvrdi da je u sukobu interesa s obzirom na to da njezin suprug Niko Dalić sjedi u upravi Ine.
- Ne radim u energetici niti sudjelujem i u jednom od tih procesa. Mislim da ni u kakvom sukobu interesa nisam jer bi u tom slučaju sukob interesa bio sukob između privatnog i javnog, a jedini kontekst u kojem govorimo i u kojem se ja krećem je javni. Treba voditi računa o tome da ima i ljudi i grupa kojima ne odgovara kada hrvatska Vlada donosi jasne odluke i odlučne poteze pa se takve stvari pokušavaju dovesti u pitanje možda i na ovaj način - odgovara ministrica gospodarstva na optužbe.
Rođena u Velikoj Gorici
No, tko je zapravo Martina Dalić? Rođena je 1967. u Velikoj Gorici. Obitelj po ocu je iz Letovanića u koji su Štimci došli nakon završetka Prvoga svjetskog rata i to s područja Gerova nedaleko od Čabra. Obitelj s majčine strane podrijetlom je iz područja Vrlike, odnosno Perućkog jezera na Cetini.
- Stjecajem okolnosti mamina je obitelj ta u kojoj sam odgojena. Moje djevojačko prezime Štimac zapravo je Štimec, ali više nitko od tatine rodbine ne nosi izvorni nadimak pa ljudi misle da smo iz Like. Tata je rođen u Letovaniću, u jednoj kući koje više nema, a koja je bila naslonjena na samu crkvu (kapela sv. Fabijana i Sebastijana u Letovaniću, koja je zaštićeno kulturno dobro, nap. a.). Dida s mamine strane roditeljima je darovao zemlju i tako je tata došao Dalmatincima u Veliku Goricu - kaže kroz šalu Martina Dalić u svojem uredu na Markovu trgu.
Osnovnu školu pohađala je u Velikoj Gorici, nakon čega je završila MIOC.
Studij ekonomije
- Cijelo svoje školovanje usmjerila sam na to da postanem inženjer, s namjerom da idem na Elektrotehnički fakultet, čak sam položila i prijamni. Onda sam se predomislila i otišla na ekonomiju - kaže.
Na nju je tijekom studija, kaže, najviše utjecao prof. Vojmir Franičević koji je tada predavao političku ekonomiju.
- Franičević je bio taj koji je nama studentima u okviru te marksističke teorije, političke ekonomije kapitalizma i političke ekonomije socijalizma, otvorio prozor i pokazao da postoji jedan drugi ekonomski svijet. Nama su se otvorili i drugi segmenti ekonomske misli, ne samo marksistički - kaže o studentskim danima.
Nakon završetka studija, 1991., Martina Dalić počela je raditi kao asistentica na Ekonomskom fakultetu kod profesora Pere Sikavice.
- Moj prvi radni dan na fakultetu bio je dan prve uzbune u Zagrebu - ističe.
Odlazak s fakulteta
Na Ekonomskom je fakultetu Martina Dalić magistrirala i zadržala se do 1995. godine.
- Rad na fakultetu bio je moja želja, ali onda se pokazalo da se u izgradnji države, koju smo svi toliko željeli, može puno direktnije sudjelovati. Tako sam odlučila napustiti fakultet i zaposliti se u Ministarstvu financija - objašnjava potpredsjednica Vlade RH Martina Dalić, koja je počela raditi u Odjelu za makroekonomske analize i prognoze koji je vodio Zoran Anušić.
Tako se Dalić zapravo iz jedne akademske zajednice preselila u, kako kaže, ekstenziju te zajednice u Ministarstvu financija gdje je postojala mogućnost puno konkretnije sudjelovati u stvaranju institucija hrvatske države. U Ministarstvu financija Martina Dalić radila je do 2000. godine. A kad je Račanov SDP osvojio vlast, zaposlila se u Privrednoj banci Zagreb kao glavna ekonomistica. Nakon povratka HDZ-a na vlast, imenovana je na mjesto državne tajnice Ministarstva financija u prvoj Sanaderovoj Vladi. Tada je i formalno postala članica HDZ-a.
- Nisam nikad promatrala članstvo u stranci kao neku važnu polugu u doprinosu razvoju države. Moj ujak, osnivač HDZ-a u Velikoj Gorici, imao je 90-ih silnu želju učlaniti me u stranku - kaže Martina Dalić, koja se početkom 90-ih ipak nije formalno učlanila u stranku smatrajući to nevažnim, bez obzira na to što je bila odgojena u duhu naglašenog hrvatstva.
Pregovori za pristupanje u EU
Kraće vrijeme, od 2004. do 2005. godine, bila je, uz ostalo, i zamjenica guvernera u Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj te predsjednica NO HBOR-a. Bila je, dakako, i zamjenica predsjednika Vlade RH Ive Sanadera u Gospodarsko-socijalnom vijeću. No, ono što je trajno obilježilo rad Martine Dalić i čemu pridaje najveće moguće značenje jest činjenica da je od 2005. do 2012. godine bila u timu za pregovore za pristupanje RH u EU. Bila je zapravo zamjenica glavnog pregovarača i pregovarač za carinu, poreze, proračunske i financijske odredbe i financijsku kontrolu.
- Pregovori za članstvo u EU bili su iznimno važan proces i ja sam u njemu sudjelovala s velikom voljom i vjerom jer su ti pregovori vratili i potvrdili pripadanje Hrvatske zapadnoeuropskom kulturnom krugu. Euroatlantska orijentacija zapisana je i u Prvom programu HDZ-a i u viziji pokojnog predsjednika Franje Tuđmana. Uspjeli smo u tom najvažnijem cilju, potpisan je ugovor s EU čime se Hrvatska definitivno odvojila od Balkana i pozicionirala tamo gdje je bila - objašnjava aktualna potpredsjednica Vlade RH za gospodarstvo.
Ministrica financija
Početkom 2011. godine, nakon što je Jadranka Kosor rekonstruirala Vladu i smijenila Ivana Šukera, imenovana je na mjesto ministrice financija.
- Toj Vladi u rekonstrukciji pridružila sam se vrlo svjesno i mislim da su svi ljudi koji su sjedili u njoj bili vrlo svjesni teških okolnosti s obzirom na ekonomsku krizu i na društvenu atmosferu koja je nastala nakon odlaska bivšeg premijera Ive Sanadera. Ta je godina bila iznimno važna u kontekstu završetka pregovora. Rekonstrukcija Vlade zapravo je služila da se osnaži kapacitet Hrvatske u završetku pregovora s EU. Moje je osobno mišljenje da Hrvatska danas ne bi bila u EU da se tada nisu završili pregovori. To bi bila katastrofa nakon cijelog napora i puta koji smo prošli kroz pregovore i teške stvari koje su se zbivale i koje su se morale odlučiti da bi se na tom putu postigao cilj - govori Martina Dalić koja je, kaže, s premijerkom Jadrankom Kosor imala korektan odnos.
- Jadranka Kosor na političkoj je razini bila fokusirana na završetak pregovora s EU, a meni kao ministrici financija dala je podršku da se u godini teške krize održi proračun u normalnim gabaritima i da se sačuva jedna razumnost u predizbornoj godini pa je i taj proračun izvršen bez rebalansa što je uobičajena praksa, ali kod nas relativno rijetka - objašnjava Dalić.
Iznevjerena očekivanja
Na parlamentarnim izborima 2011. godine Martina Dalić nosila je listu HDZ-a u 7. izbornoj jedinici i postala je saborska zastupnica. U međuvremenu, 2012. godine, predsjednik HDZ-a postao je Tomislav Karamarko. No, u listopadu 2014. godine Martina Dalić, nezadovoljna politikama HDZ-a, posebno gospodarskom, napustila je stranku te postala nezavisna zastupnica. Zašto?
- Ja sam i zbog svojega profesionalnog profila bila vrlo vidljiva u tadašnjem Saboru, među tadašnjim HDZ-ovim zastupnicima. Zemlja je pod SDP-ovom vlašću ušla u još dublju krizu, nanizali su se kvartali negativnog rasta i oči su se upirale u HDZ, u njegov ekonomski tim. Na žalost, ono što se tada događalo u pogledu pripreme za obnašanje vlasti nije bilo obećavajuće. Išlo je u smjeru koji nije obećavao mogućnost djelotvorne realizacije onoga što je narod od HDZ-a očekivao - objašnjava Martina Dalić, koja je unutar Karamarkova HDZ-a pokušavala napraviti efikasnu platformu u pripremi za obnašanje vlasti, međutim, nije uspjela pa je iz načelnih razloga napustila redove HDZ-a i postala nezavisna zastupnica.
Ispunjavanje kapaciteta države
Na kraju, pokazalo se da je bila u pravu. Na parlamentarnim izborima 2015. HDZ nije uspio pobijediti i formirati Vladu bez koalicije. Karamarkov HDZ nije se uspio profilirati kao stranka koja će posvetiti pažnju gospodarstvu.
- HDZ tada nije uspio pobijediti na način na koji je trebao jer jednostavno nije nastupao s platforme i s ideja koje su prihvatljive najvećem dijelu hrvatskog naroda. Ja mislim da hrvatski narod nije radikalan narod i da ga najviše zanimaju teme koje se tiču poboljšanja kvalitete života, boljeg i pravednijeg funkcioniranja države, odnosno ispunjavanja kapaciteta države na način kao što to čine zemlje u čije se primjere obično ugledamo - dodaje Martina Dalić koja u politici, kako tvrdi, ne podilazi nikome.
- Nikad se nisam bavila politikom onako kako se njome bavi jedan dio ljudi kod nas, a to je, prema mojoj osobnoj, možda i pogrešnoj definiciji, tako da se svidiš drugima.
Povratak na visoke dužnosti
Zamjera političarima koji, kako kaže, potpiruju ponekad najdublje strahove kod ljudi. Dolaskom Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i pobjeda HDZ-a na izborima otvorile su se i mogućnosti povratka Martine Dalić na visoke dužnosti. Plenković ju je imenovao na mjesto ministrice gospodarstva i potpredsjednice Vlade RH za gospodarstvo.
- Iako predsjednika Vlade Plenkovića poznajem dugi niz godina, nisam lobirala i nisam se gurala u Vladu. Njegov poziv isključivo je njegov izbor koji je, vjerujem, donesen na temelju nekih kvaliteta, iskustva i kompetencija koje imam i za koje je on ocijenio da bi mu bile vrijedne - kaže o Plenkovićevu pozivu u Vladu.
Poboljšanje uvjeta poslovanja
Svoj mandat ministrice gospodarstva i mjesto potpredsjednice Vlade, kaže, fokusirat će na provođenje reformi koje se tiču poboljšanja uvjeta poslovanja.
- Bez poboljšanja uvjeta poslovanja, bez toga goriva, nije moguće osigurati stabilan i dugotrajno održiv rast, sposobnost ekonomije da generira radna mjesta; više radnih mjesta, bolje plaćenih radnih mjesta. Imamo sjajnu priliku, hrvatska se ekonomija oporavlja, među ostalim i zato što se osjećaju koristi od članstva u EU. Sada je vrijeme i trenutak za dodatan impuls kroz različita rasterećenja, pojednostavljenja i bolje uvjete poslovanja. U tom smislu ide porezna reforma i stvari koje je Ministarstvo gospodarstva počelo raditi: uklanjanje administrativnih barijera i prepreka, niži troškovi poslovanja... U taj pravac djelovanja, jasno je, treba utkati napor različitih resora. Akcijski plan koji smo donijeli prošlog I tjedna zahtijeva uključivanje poslovnih partnera i poslodavca i sindikata - kaže Dalić.
A kad su posrijedi planovi hrvatske Vlade da uvede euro, Martina Dalić kaže:
- Ja bih rekla da je to jedan srednjoročni proces, nešto što treba analizirati, prodiskutirati prednosti i minuse te ekonomiju polako voditi prema tome cilju jer mi smo ulaskom u EU prihvatili da ćemo uvesti euro, ući u eurozonu. Kada? To je na nama, tako da je to posljednji veliki makroekonomski zaokret, a sve drugo uporan je sistemski i menadžerski rad na organiziranju i jačanju institucija na korist poduzetnika i na korist građana - kaže o uvođenju eura.
Sigurna sam da možemo!
Međutim, iako se hrvatska ekonomija nije oporavila, ministrica i potpredsjednica Vlade RH optimistična je.
- Iako je hrvatska država mlada, duboko vjerujem i sigurna sam da se možemo ravnopravno i vrlo suvereno natjecati s drugim europskim državama i biti bolji od njih. Vrlo teško mi pada kada vidim da su nas u tranzicijskom procesu pretekle države bivšeg istočnog bloka koje su bile daleko iza nas zbog toga što mi nismo imali dovoljno hrabrosti i dovoljno spremnosti da se prilagodimo tržišnom gospodarstvu i drukčijim odnosima u svijetu. Imali smo veliku prednost, ali platili smo iznimno visoku cijenu rata, ne samo cijenu koja je plaćena u ljudskim životima i materijalnim štetama, nego i u izgubljenom vremenu - zaključila je.
Tuđman & Thatcher
Martini Dalić politički su uzori Franjo Tuđman i Margaret Thatcher.
- Iako do 1989. godine nisam čula za Franju Tuđmana, on je čovjek čija je vizija i liderstvo inspirativni. Ta vizija i to liderstvo bili su veliki. Iz današnje perspektive čini se da je nužnost nastajanja hrvatske države bila predeterminirana sama po sebi jer su okolnosti bile takve. Iskreno, mislim da se to ne bi dogodilo bez Tuđmana - tvrdi Marina Dalić kojoj je veliki uzor i Margaret Thatcher.
- U nekom mirnodopskom političko-liderskom smislu mislim da je dobrom dijelu ljudi koji su na desnom političkom spektru uzor Margaret Thatcher. Pri tome mislim na njezinu sposobnosti da jednu polubolesnu ekonomiju zahvaćenu apatijom transformira u jedno od najsnažnijih gospodarstava na svijetu - ističe Martina Dalić.
