Ministar Siniša Hajdaš Dončić nije trebao otići samo zbog monetizacije, već zbog svega što je trebao učiniti, a nije! Samo u slučaju propale monetizacije uzalud je potrošeno 50 milijuna kuna. Zbog propalog natječaja za izgradnju pruge Dugo Selo - Križevci - ostali smo bez 180 milijuna eura EU novca. Hajdaš Dončićevo ministarstvo nije provelo restrukturiranje tvrtki - u svim tvrtkama na željeznici prihodi i dobit padaju! Marketingom se ne mogu povlačiti EU sredstva, niti provoditi projekti! - tek su neke od poruka s današnje konferencije za novinare - punim nazivom: „Svi propali projekti ministra Hajdaša Dončića i gubitak sredstava iz EU fondova“ - koju su održali predsjednik HDZ-ova Odbora za promet, pomorstvo i veze (i član Predsjedništva HDZ-a) Oleg Butković i eurozastupnica (i predsjednica HDZ-ova Odbora za regionalni razvoj i EU fondove) Ivana Maletić.
Izlaganja Butkovića i Maletić možete pogledati u cijelosti, a u nastavku donosimo ključne poruke:
BUTKOVIĆ: Ministar Hajdaš Dončić zbog svih neuspjeha mora podnijeti ostavku!
Kada govorimo o svim propustima i propalim projektima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture moramo spomenuti (propalu) monetizaciju. Čim je Milanovićeva vlada donijela odluku o monetizaciji - odmah smo bili protiv! Vlada je, naime, krenula nepromišljeno, bez ikakvih stručnih podloga i sagledavanja svih ekonomskih i stručnih aspekata jedne tako štetne odluke. S vanjskim stranim konzultantima ugovorila je posao vrijedan 50 milijuna kuna, a konzultanti nisu razmatrali negativne strane monetizacije, već samo likvidnost. Jer, trebalo je zatvoriti dugove! Znamo što se kasnije dogodilo, primjerice referendum. Vlada je na kraju - odustala!
Samo prazna obećanja
Uzalud je, dakle, bačeno 50 milijuna kuna! Dodatno je narušen ugled naše zemlje pred stranim investitorima! Iz Vlade kažu da „postoji plan B“ - o njemu pak konzultanti nisu ništa rekli. A nije napravljeno niti restrukturiranje Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb. Ponovno, dakle, gube vrijeme i obećavaju - znajući da ništa neće ostvariti! Potrebno se osvrnuti i na Strategiju prometnog razvoja Hrvatske 2014. 2030. koja je jedan od najvažnijih dokumenata kojeg zahtijeva Europska komisija. Jer je osnova za financiranje iz EU fondova! Strategija je pisana bez kvalitetne stručne podloge, stoga ga je stručna javnost kritizirala. Izrađivan je, naime, bez trenutnih i budućih projekcija prometa - tzv. prometnog modela. Vlada ga je naknadno napravila! A nije napravljen niti financijski okvir. Ministarstvo sad obavlja reviziju strategije i opet troši vrijeme i energiju.
Opći nered i nerad
Vlada je 2012. odustala i od gradnje nizinske pruge. Ostalo je na najavi - do danas ne znamo što je s tim projektom. Na kraju, uopće ne znamo kuda prolazi nizinska pruga! A to je bio jedan od projekata najbitnijih za Hrvatsku. Nadalje, natječaj za izgradnju pruge Dugo Selo - Križevci je propao - ostali smo bez 180 milijuna eura. I to samo zbog nesposobnosti ljudi koji su pripremali projektnu dokumentaciju! Vlada je dopustila tvrtki kćer HŽ infrastrukture da se može natjecati, no kasnije je dala autogol tvrdeći da ne može ugovoriti s njima posao. Ministarstvo nije provelo restrukturiranje tvrtki - u svim tvrtkama na željeznici prihodi i dobit padaju, a broj zaposlenih raste u pružnim građevinama. Pretapaju, dakle, iz šupljeg u prazno! Ulaganja u željezničku infrastrukturu su poražavajuća! Vlakovi prema Dalmaciji ne voze, strojovođe se otpušta… Državna revizija je za ministarstvo u 2013. navela: „S obzirom da nisu stvoreni uvjeti za realizaciju većeg broja projekata financiranih iz EU fondova, navedena sredstva su korištena u iznosima manjim od planiranih.“ Isto je rečeno i za HŽ Infrastrukturu. Ministar Siniša Hajdaš Dončić nije trebao otići samo zbog monetizacije, već zbog svih ovih propusta. Zbog svega što je trebao učiniti, a nije!
MALETIĆ: Ne povlače se sredstva iz EU fondova marketingom, već upornim radom!
Vlada je u svibnju prošle godine pripremila popis projekata i donijela zaključak da će ugovoriti ukupno jednu milijardu i 128 milijuna eura. A ugovoreno je samo 39 milijuna! Nerealiziranje planova s EU fondovima je pogubno - dovodi do sigurnog gubitka sredstava u 2016! Jer, sve ono što za alokacije u razdoblju 2007. - 2013. nije ugovoreno, provedeno i certificirano u EK - do kraja 2016. bit će izgubljeno. Ako samo pogledamo natječaj za poduzetnike u 2013. - 19 projekata u vrijednosti od 136 milijuna kuna za proizvodne kapacitete i njihovo proširenje potpisani su tek u rujnu 2014. Kao i devet velikih projekata u turizmu vrijednih 113 milijuna kuna.
Napokon počnite raditi
Poduzetnici su sada u utrci s vremenom kako bi do 2016. sve uspjeli implementirati, certificirati i povući sredstva. Projekti vodoopskrbe u Osijeku i Poreču, također, do kraja 2016. godine ne mogu biti realizirani. Novac će biti izgubljen! Od sredstava koja su bila alocirana za 2011. - a trebala su do danas biti ugovorena i u provedbi - ugovoreno je svega 39 posto! A iz 2012. godine za jačanje administrativnih kapaciteta ugovoreno je samo četiri posto! To je jasna poruka Milanovićevoj vladi: marketingom se ne mogu povlačiti EU sredstva, provoditi projekti, postići gospodarski rast i razvoj, već stvarnim predanim i kontinuiranim radom!
MALETIĆ: SDP JE OTJERAO SVE STRUČNJAKE!
Nakon izlaganja Butkovića i Maletić, uslijedila su pitanja novinara. A jedno od njih odnosilo se na pojašnjenje razloga za ovakvu neuspješnost Milanovićeve vlade. Maletić je odgovorila da je glavni krivac za sve SDP-ovo neznanje - odbacili su stručnjake, ukinuli edukacije, a projekte nisu pripremali na vrijeme.
- Kad je SDP došao na vlast, kazala sam potpredsjedniku vlade Branku Grčiću - i njegovom timu - da moraju ulagati u pripremu projekata jer neće imati s čim kasnije raditi. I to je upravo ono što im se sad događa! Drugo je upozorenje bilo - pod svaku cijenu zadržati ljude koji su se obrazovali za rad u sustavu i prenositi znanje na druge. Treće - bilo je ključno nastaviti s edukacijama! S Dancima i Britancima razvili smo sustav edukacije, a SDP je to zaustavio isti tren kad je došao na vlast. Tako je prekinut razvoj znanja, a upravo na to EK upozorava - nedostaju nam administrativni kapaciteti. To nije samo broj, nego i kvaliteta. Zaposleni nisu dovoljno educirani i ne znaju ponuditi kvalitetne informacije nositeljima projekata.
