Predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković sastao se danas u Banskim dvorima sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom, koji je boravio u radnom posjetu Republici Hrvatskoj.

- Drago mi je da smo danas imali prigodu još jednom snažno naglasiti koliko toga povezuje Hrvatsku i Sloveniju, dvije države i dva naroda koji kroz svoju višestoljetnu povijest nikada nisu imali bilo kakvog sukoba - nakon sastanka je, na početku izjave za medije, napomenuo Plenković.

Razgovor o nizu relevantnih tema

Dodao je da je važno naglasiti da se radi o dvije države koje su saveznice u NATO-u, a partneri u okviru Europske unije; o dvije države koje žele na otvoren, zreo i dobrosusjedski način rješavati otvorena pitanja.

Jer, kako je naveo, dvojica su premijera razgovarala danas o nizu relevantnih tema za hrvatsko-slovenske odnose: političkom okviru dijaloga, unaprjeđenju i inače razgranate gospodarske suradnje, položaju Hrvata u Sloveniji i Slovenaca u Hrvatskoj, pri čemu je istaknuta obostrana želja da se i jedna i druga manjina osjećaju dobro i imaju svu potporu države u kojoj žive...

Želimo riješiti pitanje granice!

Što se pak tiče bilateralnog pitanja granice, predsjednik Plenković podsjetio je da se ono nastojalo riješiti na razne načine, a zadnji pokušaj bio je dogovor o arbitražnom procesu iz 2009. godine, iz kojeg je Hrvatska, iz svima dobro znanih razloga, izašla 2015. godine:

- Za Hrvatsku je pitanje granice na stolu, želimo ga riješiti. Hrvatska je slovenskoj strani sugerirala pravni okvir koji bi mogao biti temelj za pronalaženje rješenja i postizanje dogovora o obostrano prihvatljivoj granici i na kopnu i na moru. Kada se realno sagleda, postoji visok stupanj usuglašenosti između dvije zemlje o onome kako bi granica u svojoj konačnici trebala izgledati.

Izbjegavati jednostrane poteze

Istaknuo je da RH želi da hrvatski i slovenski stručnjaci nastave dijalog:

- Spremni smo izbjegavati bilo kakve jednostrane poteze koji bi mogli dovesti do bilo kojeg incidenta između dvije zemlje. To je čvrsta i jasna pozicija Hrvatske. Podsjećam da smo kolega Cerar i ja u travnju iskazali veliku odgovornost pronašavši, nakon stupanja na snagu revidiranoga Schengenskog zakonika, rješenje za gužve na granicama dogovorom o prelasku sa sustavnih na ciljane kontrole. Na tragu takvog pristupa očekujem nastavak našeg dijaloga i očekujem da kroz razgovor i dogovor postignemo rješenje i za granično pitanje.

Arbitraža nas ničim ne obvezuje!

Osvrnuvši se na Cerarovu izjavu na njihovoj zajedničkoj konferenciji za medije da Slovenija - u najkraćim crtama - odluku Arbitražnoga suda smatra obvezujućom za obje države i stoga je namjerava implementirati „u skladu s vladavinom prava“, predsjednik Plenković je naglasio da je 29. prosinca, kada istječe rok za implementaciju arbitražne odluke, za Hrvatsku u smislu međunarodnog prava dan kao i svaki drugi:

- Razumijem da se Slovenije osjeća vezana arbitražnom odlukom, ali za razliku od nje, Hrvatska se ne smatra vezana jer smo napustili arbitražni postupak nakon što je bio bespovratno kompromitiran. To su činjenice. Ali, mislim da se kroz dijalog, razgovor i razumijevanje pozicija i Slovenije i Hrvatske možemo približiti konačnom rješenju pitanja granice koje bi bilo prihvatljivo i jednoj i drugoj strani. To je temeljno sadržajno načelo poruke koju je Vlada RH danas uputila Sloveniji.

Nužna fleksibilizacija stajališta

Drži kako bi bilo dobro i za međusobne odnose dviju zemalja i za poruku njihovim javnostima da se u stanovitoj mjeri fleksibiliziraju stajališta, koja se pojednostavljeno mogu definirati tako da je Slovenija isključivo za provedbu arbitražne presude, a da Hrvatska, temeljem odluke Hrvatskoga sabora, tu istu presudu ne smatra obvezujućom i važećom: 

- Kako bismo se približili s te dvije pozicije, moramo razgovarati, a naglašavam još jednom da je puno više onih pitanja koja nas povezuju, ne samo općenito, nego i u pitanju utvrđivanja granice. Duboko sam uvjeren da jedino dijalogom možemo riješiti ovo pitanje.

Obnova mostova - primjer dobre volje

Kao primjer dobre volje, Plenković je izdvojio današnji dogovor dvojice premijera da se započne s obnovom mostova na dva granična prijelaza - Kaštel-Dragonja i Obrež-Božakovo:

- To su signali koje upućujemo kao odgovorni premijeri dvije zemlje, svjesni da moramo učiniti sve što može olakšati život naših ljudi s jedne i s druge strane granice. Ponavljam, pitanja koja dijele Hrvatsku i Sloveniju puno su veća u smislu percepcije nego što u realnosti imaju težinu koja bi stvarala problem u odnosima između dvije države. Zato mi je drago da je u zadnjih šest mjeseci hrvatska javnost, a i naša politička scena u najvećoj mjeri, vrlo zrelo pristupila ovoj temi. Puno zrelije nego što je to bilo u mnogim fazama u zadnjih 25 godina. Naša je poruka jasna: granica, kako god izgledala u konačnici, mora biti određena na način da je mogu prihvatiti obje zemlje i da je mogu s odgovarajućom većinom potvrditi oba parlamenta.

Protokol o državnoj granici

Odgovarajući na pitanje novinara kakav je konkretan pravni okvir Hrvatska ponudila Sloveniji, predsjednik Plenković kazao je da je ideja Hrvatske pokušati dogovoriti protokol o državnoj granici koji bi imao više elemenata:

- Jedan bi se odnosio na kopnenu granicu, drugi na granicu na moru, treći na režim plovidbe u hrvatskim vodama izvan Savudrijske vale, četvrti na formiranje mješovitog povjerenstva za bitne aspekte identifikacije i demarkacije granice, a peti na način na koji bi takav dokument dospio pred dva parlamenta te u konačnici bio ratificiran.

Suglasni o granici u više od 90 posto

Na upit hoće li Hrvatska implementirati arbitražnu odluku, jasno je ponovio da - neće. Upitan pak što smatra najvećim uspjehom današnjeg sastanka, kazao je da je to dobronamjeran, zreo i otvoren europski i dobrosusjedski pristup, koji je konstantan u odnosima:

- Suglasni smo, kada je riječ o granici, poglavito onoj kopnenoj, u više od 90 posto. Bitna poruka današnjega sastanka jest da smo pokazali da vodimo dijalog i da smo identificirali ona pitanja oko kojih se ne slažemo, kako bismo vidjeli gdje postoji prostor za približavanje naših stajališta.

Tužba Sudu EU-a bez pravnog temelja

Što se tiče tužbe protiv Hrvatske Sudu Europske unije u Luxembourgu koju je najavio slovenski ministar vanjskih poslova, novinare je zanimalo koliko ona uopće ima smisla na tom konkretnom sudu koji se primarno bavi primjenom prava EU. Predsjednik Plenković podsjetio je na problem koji je doveo do toga da slovenski sudac i agentica slovenske Vlade sami daju ostavku u arbitražnom procesu:

- Za Hrvatsku je time taj proces izgubio svaku vjerodostojnost. Naglašavam da smo u taj proces ušli u dobroj volji 2009. godine, dok smo pregovarali o članstvu u EU-u i kada je na stolu stajalo 14 poglavlja koja nisu mogla naprijed. Hrvatska je angažirala i domaće i strane međunarodnopravne stručnjake, uložila jako puno financijskih sredstava u proces i nama je žao da u procesu nismo mogli ostati do kraja. To je jako važno da i slovenska i hrvatska javnost shvate. Nije Hrvatska iz procesa izašla eto tako jer joj se više nije dalo sudjelovati u njemu. Izašla je iz konkretnog razloga kojeg je vrlo temeljito argumentirala i u odluci Hrvatskoga sabora te u komunikaciji prema Sloveniji i ostalim međunarodnim partnerima. Zato mislim da eventualna tužba na europskom sudu nije dobar put u budućnosti. Za njega čak nema ni pravnog temelja.

Bliži rješenju nego ikada prije

Poručio je, na kraju, da je potrebna suglasnost obje zemlje kako bi se arbitražna odluka provela, čak i u slučaju da uopće nije bilo problema:

- Smatram da smo nakon detaljnih razgovora koje Miro i ja vodimo, kada je riječ o samoj supstanci, vjerojatno puno bliže nalaženju konačnoga rješenja o granici nego ikada prije. Za to nam je potrebna određena doza fleksibilnosti i jedne i druge strane. Moramo pokazati zrelost kako bismo riješili to pitanje.