U Banskim dvorima održana je 3. sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Vlade RH i HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković. Uz Plenkovića, na sjednici su, među inima, bili ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić…
Kako je najavljeno nakon sjednice, nešto manje od milijardu kuna u idućoj godini osigurat će se za mjere pronatalitetne politike. Zajedničku konferenciju za brojne okupljene novinare održali su ministrica Murganić i državni tajnik za demografiju Marin Strmota.
Međuresorni rad
Ministrica Murganić kazala je da je demografija jedan od vrlo značajnih problema u državi koji nadilazi razinu jednog ministarstva.
- Zbog toga ističemo međuresorni rad i činjenicu potrebe za takvim radom. Osim što su članovi Vijeća za demografsku revitalizaciju, ministri su na operativnoj razini u ministarstvu odredili koordinatore na razini državnih tajnika. Oni su zaduženi za predlaganja, realiziranja i razrađivanja demografskih mjera. Ova je sjednica zakazana još u ljeto, na svakoj se sjednici dogovaramo o sljedećim sastancima. U uvodnom smo djelu utvrdili da su prethodne mjere pokazale dobar odjek i zadovoljstvo građana. Dakle - mjera koja je vezana za rodiljne i roditeljske naknade, subvencije stambenih kredita za mlade te promjene vezane za poreznu reformu. Danas smo dogovorili daljnje korake. Potrebne su još jače obiteljske potpore, odnosno dobre mjere usmjerene prema mladim obiteljima.
Novac osiguran
Državni tajnik Strmota iznio je zaključke današnje sjednice. Kazao je da je novac osiguran, a odnosi se na povećanje dohodovnog cenzusa kroz izmjene Zakona o doplatku za djecu, čime će se obuhvatiti veći broj obitelji koje će primati taj doplatak, povećanje broja vrtića te uređivanje poslijepodnevnih programa u vrtićima.
- Broj kućanstava koje bi, temeljem izmjena Zakona o doplatku za djecu, imale pravo na doplatak povećao bi se za 94 tisuće, na oko 250 tisuća, odnosno za 156 tisuća djece, a ukupno je to 440 milijuna kuna. Zakon bi stupio na snagu od 1. srpnja iduće godine.
Za vrtiće 70 milijuna kuna
Za nove vrtiće osigurano je 70 milijuna kuna i za njih će se moći kandidirati jedinice lokalne samouprave već od počeka iduće godine, dodaje.
- Treća je mjera uvođenje smjenskog rada u vrtićima, a za to bi se kroz programe Europskog socijalnog fonda iskoristilo oko 300 milijuna kuna.
Povećanje dohodovnog cenzusa
Vezano za povećanje dohodovnog cenzusa, Strmota je istaknuo da se cenzus povećava s 50 na 70 posto proračunske osnovice odnosno sa sadašnjih 1.663 kune po članu kućanstva na 2.328 kuna.
Prema sadašnjim odredbama, 300 kuna dodatka po djetetu dobivaju obitelji koje po članu ostvaruju prihod do 543 kune, 250 kuna one kojima je prihod po članu 543 do 1.120 kuna te 200 kuna za obitelji s prihodom po članu od 1.120 do 1.663 kune, a sada se ta baza za posljednju skupinu proširuje na obitelji koje po članu imaju prihod do 2.328 kuna.
Korak ka univerzalnoj naknadi za djecu
Ostaje i tzv. pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete od 500 kuna, a dobivale bi ga i obitelji koje bi bile obuhvaćene povećanjem dohodovnog cenzusa.
- Predložene izmjene zakona na kojima Ministarstvo radi, prvi su korak prema uvođenju univerzalne naknade za djecu, odnosno krajnji je cilj redefiniranje sadašnjeg sustava i ukidanje poreznih olakšica zaposlenih roditelja.
