Gordan Črpić iz komisije Justitia et Pax Hrvatskebiskupske konferencije ponovio je ocjenu da predloženi zakon zadire u pravalokalne samouprave i stvara nejednakost među poduzetnicima, a bogate stavlja upovlašten položaj.
"Zakon je problematičan jer otvara vratakorupciji, mimoilazeći procedure i dajući nekolicini mogućnost da odlučuje obitnim nekretninama", ustvrdio je Črpić te ocijenio da bi, umjesto toga,država morala urediti preglomaznu i neučinkovitu lokalnu samoupravu.
Protiv predloženog zakona je i Ljubo Jurčić sazagrebačkoga Ekonomskog fakulteta.
"U Hrvatskoj ne postoje strateške investicije i,ako se donese, ovaj zakon će biti štetan", ocijenio je Jurčić, ističući daje bitna struktura, a ne količina investicija.
"Ako nemate viziju što ćete s prostorom, nemožete donositi ovakav zakon", naglasio je te poručio da "javno dobromoramo sačuvati za buduće generacije, a u njih moramo ulagati kako bi vlastitimznanjem taj prostor mogle usmjeriti u vlastitu korist".
Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikataustvrdio je, pak, da je zakon protuustavan i da "Sabor nema pravo donijetitakav zakon, kojim bi sebe i narod izvlastio od pitanja upravljanja narodnimdobrima".
"Odnarođene političke elite daju si za pravo reći- mi smo dobili izbore i mi ćemo raspolagati narodnim dobrima", kazao jeSever, te zatražio da se o prijedlogu provede nacionalni referendum. Činjenicuda se na skupu nije pojavio predstavnik predlagatelja protumačio je kao"dokaz da vlast nema potrebe objasniti zakon, jer ima mehanizme da ga samaizglasa".
Da je zakon štetan smatra i HDZ-ov ekonomski strategĐuro Njavro.
"Da smo prije godinu dana imali ovakav zakon,Ombla bi bila na trećini izvedbe, a od nje se sad odustaje, jer je neisplativa,a uništila bi desetke endemskih vrsta", rekao je Njavro.
Ekonomist Mladen Vedriš ocijenio je, pak, da se HDZ nebi smio zadržati samo na komentiranju predloženog zakona, nego sam predložitirješenja za prevladavanje teškoća na koje investitori nailaze.
Savjetnik Predsjednika RH Boris Cota upozorio je da jepredloženi zakon utemeljen na članku važećeg Zakona o poticanju investicija iunaprjeđenju investicijskog okruženja, koji je predvidio da će Vlada svojomuredbom utvrditi investicije od posebnog interesa za Hrvatsku. Upozorio je dazakon koristi pojam "strateške investicije", iako Hrvatska nemastrategiju gospodarskog razvoja, a smatra da bi investicijama od državnoginteresa trebalo smatrati svaku investiciju izvozne djelatnosti,infrastrukturne projekte, obrazovanje i istraživanje razvoja, dok kriterijvisine ulaganja smatra neprimjerenim.
HDZ -ova saborska zastupnica Martina Dalić smatra,međutim, da je ideja da se državnu administraciju prisili na poštivanjezakonskih rokova vrijedna pažnje, ali da takav zakon mora biti privremenogkaraktera i mora biti praćen sustavnim mjerama u reformi javne uprave.
"Hrvatska ima nemalih problema s funkcioniranjeminstitucija, koje su neefikasne, ali ovako predložen zakon neće pridonijetirješavanju tih problema, nego će, naprotiv, dodatno zakompliciratiproces", ocijenila je Dalić, kojoj smeta što zakon "nudi birokratskerecepte" i što "u istu ravan stavlja privatne i državneinvesticije".
Komentirajući prozivke o nezakonitim radnjama bivšihčlanova HDZ-a Karamarko je kazao da je on zadnji kojemu se može mahati predlicem s takvim natpisima, ističući da je, kao načelnik policije i ministarunutarnjih poslova, osobno pokrenuo borbu protiv korupcije, da se HDZ odrekao njihkoji su počinili korupciju i kojima, sudi pravna država. "HDZ prolazisvoju katarzu, a gdje su druge stranke i hoće li one proći svoju", upitaoje Karamarko.
Kazao je kako aktualnoj vladi želi uspjeh, jer želi dase Hrvatska što prije izvuče iz krize, no smatra da predloženi zakon ne ide udobrom smjeru. Najavio je da će organizirati niz sličnih tribina te da ćeuskoro predstaviti svoj gospodarski program.
