Milanović je dopustio da pregovarački okvir EU ne sadrži nijedan hrvatski zahtjev prema Srbiji, od zakona o regionalnoj nadležnosti do zastupljenosti hrvatske manjine, i tu se činjenicu nikakvom orkestriranom žestinom ne može naknadno popraviti * Nikad si više ne smijemo dopustiti političku štetu kakvu nam je priuštio Milanović s Lex Perković! * SDP na izbore ide s istim ljudima te istim programom s kojima Hrvatska u četiri godine nije uspjela napraviti iskorak, dok HDZ biračima nudi kvalitetne kandidate i izborni program te novog predsjednika Plenkovića, lidera i državnika kakvog je Hrvatska dugo čekala! * Kao nekadašnji ministar obrane čvrsti sam zagovornik znatnijih ulaganja u taj resor obrane jer sam se osobno uvjerio da se ona višestruko isplate i podižu vjerodostojnost Hrvatske - istaknuo je, među inim, savjetnik predsjednika HDZ-a i naš kandidat u I. izbornoj jedinici Davor Božinović u opširnom razgovoru za tjednik 24 Express.

Intervju prenosimo u cijelosti, zajedno s uvodom novinarke Tee Kvarantan:

Davora Božinovića, bivšeg diplomata i bivšeg ministra obrane, danas se spominje kao izglednog HDZ-ova kandidata za poziciju ministra vanjskih poslova u novoj vladi u slučaju pobjede HDZ-a. Božinović je danas savjetnik predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, a o planovima u slučaju HDZ-ove pobjede na izborima kaže:

- U svakodnevnom sam kontaktu s Andrejom Plenkovićem i nismo još razgovarali ni o jednom ministarskom mjestu. HDZ je oduvijek u svim svojim vladama resor vanjskih poslova smatrao jednim od ključnih i imamo dovoljno stručnih i dokazano sposobnih ljudi za izvršnu vlast. Štitit ćemo kredibilitet Hrvatske na vanjskopolitičkom planu i nećemo si dopustiti političku štetu kakvu nam je priuštila vlada Zorana Milanovića s tzv. Lex Perković.

Express: Kako komentirate snimku sastanka Milanovića i branitelja te Milanovićeve riječi da BiH nije država, a da je srbijanska vlada „beogradska čaršija“?

Kad netko, bez obzira na priliku u kojoj to čini, vrijeđa sve i svakoga koga spomene, ponajviše govori o sebi.

Express: Ali ispada da je Milanović puno žešći prema Srbiji nego HDZ...

Pa Milanovićeva je vlada dopustila da pregovarački okvir Europske unije ne sadrži niti jedan konkretni hrvatski zahtjev prema Srbiji, od Zakona o regionalnoj nadležnosti, preko suradnje s Haaškim sudom, prava i političke zastupljenosti hrvatske manjine te osiguravanja prava ratnim žrtvama i pronalaska nestalih osoba, i tu se činjenicu nikakvom orkestriranom žestinom ne može naknadno popraviti.

Express: Koliko mandata očekujete? Padate u anketama...

Sve zadnje ankete pokazuju da potpora HDZ-u svakim danom raste, a razlika u korist SDP-a je nestala. Za razliku od SDP-a, mi vodimo afirmativnu kampanju koja se ne temelji na uvredljivom tonu i difamacijama. Uvjeren sam da to oni jako dobro prepoznaju i da će HDZ osvojiti najveći broj glasova i mandata. SDP na ove izbore ide s istim ljudima te istim programom i predsjednikom s kojima Hrvatska u četiri godine nije uspjela napraviti iskorak, dok HDZ biračima nudi kvalitetne kandidate i izborni program „Gospodarski rast, nova radna mjesta i društvena pravednost“ te novog predsjednika Andreja Plenkovića, koji je politički lider i državnik kakvog je Hrvatska dugo čekala.

Express: Predsjednik EK Juncker je 2014., po preuzimanju dužnosti, najavio da tijekom njegova mandata neće biti proširenja. Što onda zemlje kandidati mogu očekivati poslije 2019. godine?

EU nikako nije završila s procesom proširenja, ono će se sigurno nastaviti.

Express: Kakav je stav HDZ-a o članstvu Turske u EU? A kakav o ukrajinskoj krizi...

HDZ podržava cjeloviti dogovor EU i Turske o usporavanju i boljem upravljanju izbjegličkog vala koji će odrediti i daljnju dinamiku integracije Turske prema EU. U zemljama istočnog susjedstva Rusija demonstrira misiju obnove svog globalnog utjecaja i uporno stvara aktivne i zamrznute konflikte, krši međunarodno pravo i protivi se volji naroda tih zemalja za približavanjem EU. U tom je smislu potpora buduće HDZ-ove vlade cjelovitosti i stabilnosti Ukrajine neupitna. Podsjećam na to da je Ukrajina treća država koja je međunarodno priznala Hrvatsku, a upravo je novi predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u Europskom parlamentu jedan od najsnažnijih zagovaratelja europskog puta Ukrajine.

Express: Novim rasporedom presjedanja u EU Hrvatska će prvi put ikad tu važnu ulogu preuzeti 2020. Pojasnite što to donosi...

HDZ-ova vlada, koja je odradila kompletan pregovarački proces i dovela Hrvatsku pred EU, itekako će se znati pripremiti za vjerodostojno i stručno upravljanje Unijom. Vjerujem i da će predsjedanje Hrvatske u tim okolnostima biti dodatni poticaj za napredak zemalja kandidatkinja u procesu proširenja, a tu mislim i na daljnje iskorake Bosne i Hercegovine prema EU, što je naš strateški interes.

Express: Ne odveć daleko od hrvatskih granica ruska vojska, pozicionirana nedaleko od ukrajinske granice, nalazi se u stanju borbene pripravnosti. S druge strane NATO partneri jačaju snage u Poljskoj, baltičkim zemljama. Je li to klasični hladnoratovski obrazac međunarodnih odnosa?

Što se tiče NATO-a, vraćanje međunarodnih odnosa u hladnoratovske relacije ne dolazi u obzir i mislim da su svi saveznici na zadnjem summitu u Varšavi jasno potvrdili takav stav. Nikome nije u interesu konfrontacija i daljnja negativna eskalacija odnosa NATO-a i Rusije. Međutim, kontinuirano izazivanje i testiranje naših zajedničkih vrijednosti i euroatlantske sigurnosti kroz kršenje međunarodnih pravnih normi i nepovredivosti priznatih granica ne mogu biti prihvaćeni u 21. stoljeću. Ukoliko pristajemo na takve politike, sutra bi nam se moglo dogoditi da granice u našem neposrednom okruženju dođu u pitanje, što je apsolutno neprihvatljivo i opasno.

Express: Što znači prebacivanje nuklearnog naoružanja NATO-a iz Turske u Rumunjsku? Koliko su intenzivni kontakti između Saveza i turskih vlasti?

Stabilnost Turske je u interesu cijelog Saveza i to je nebrojeno puta dokazano. Posljednji put kroz, primjerice, angažman savezničkih proturaketnih sustava Patriot na turskoj granici kao odgovor na moguće prijetnje iz Sirije. Navodno prebacivanje američkog nuklearnog naoružanja u Rumunjsku je čista spekulacija, već je i opovrgnuta. Mislim da se tu s jedne strane radilo o svojevrsnoj provokaciji čiji je cilj bio bacanje sumnje na jedinstvo saveznika, a s druge strane i o pokušaju indirektnog optuživanja saveznika za dizanje tenzija u kontekstu odnosa s Rusijom. Navodno dovlačenje nuklearnog oružja bliže granicama Rusije predstavljao bi i dobar alibi za određene postupke ruske strane, posebice oko podizanja spremnosti ruskih oružanih snaga. Komunikacija Turske i Saveza je, ocijenio bih, redovita i normalna i u okvirima prakse NATO stožera i članica. I za Tursku NATO ostaje jedan od glavnih stupova sigurnosti, tako da spekulacije o napetim odnosima ili tenzijama u komunikaciji jednostavno ne odgovaraju realnostima. U krajnjoj liniji i Turska je jednako tako zainteresirana za svoju vjerodostojnost u Savezu i neće učiniti ništa što bi to moglo ugroziti. Želim jasno naglasiti da je Turska uvažena članica NATO-a koja dijeli zajedničke obveze i prednosti članstva u Savezu i uvjeren sam da naša zajednička sigurnost ostaje nedjeljiva.

Express: Sve je snažnija ruska vojna nazočnost u Srbiji. Prije dvije godine održane su prve zajedničke vojne vježbe, za studeni se najavljuje sljedeća, „Slavensko bratstvo“, kojoj bi se trebale pridružiti i bjeloruske vojne snage. Prati li NATO te manevre?

U vojnom smislu, sadržaj tih zajedničkih vježbi neće značajno podignuti razinu sposobnosti srpskih oružanih snaga, a neće ni ruskih. Stoga je argumentaciju da se radi o čisto vojnoj suradnji teško smjestiti u realne okvire. Kod ovakvog projiciranja specifičnih interesa vrlo se teško otrgnuti dojmu kako se radi o svojevrsnom kontriranju savezničkim politikama u Jugoistočnoj Europi. U slučaju Srbije to je legitimno, ali nespojivo i neodrživo s njezinom ambicijom ulaska u EU. Podsjetit ću da je Srbija članica i Partnerstva za mir te često deklarira svoju želju održavanja suradnje s NATO-om. U tom kontekstu pojačana vojna suradnja s Rusijom jednostavno ne korespondira s tako deklariranim politikama.

Express: Gotovo cijela međunarodna zajednica se počela ponovno snažnije naoružavati. S obzirom da NATO članice trebaju za vojni proračun izdvajati 2 posto državnog proračuna, a Hrvatska troši manje, postoje li planovi da se u budućnosti približimo tom pragu?

Bez osiguravanja adekvatnih resursa sve naše politike i prioriteti jednostavno ne drže vodu. U našim aktualnim dugoročnim planovima razvoja oružanih snaga najavljeno je kako ćemo se tijekom predstojećeg desetljeća postupno približavati razini od 2 posto BDP-a koje ćemo izdvajati za obranu. Vjerujem da će od ove godine i nadalje i u Hrvatskoj biti zaustavljen negativan trend izdvajanja za obranu. Kao nekadašnji ministar obrane čvrsti sam zagovornik značajnijih ulaganja u resor obrane jer sam se osobno uvjerio da se takva ulaganja višestruko isplate i podižu vjerodostojnost Hrvatske. Nama je niz odluka koje moramo donijeti u svezi obrambenih sposobnosti, od budućnosti naših zračnih snaga i sustava za protuzračnu obranu pa do helikopterskih transportnih sposobnosti i mornaričkih sposobnosti koje će zahtijevati značajne resurse. Ovo podrazumijeva napor cijelog društva, a ne samo obrambenog resora. Vjerujem da je prevladalo mišljenje koje uvažava da ulaganje u obranu nema alternativu i da ćemo jedino kroz takav pristup uspjeti izgraditi sposobnosti koje će osigurati da se naši ljudi u Hrvatskoj osjećaju sigurnima.

Express: Što je s hrvatskim vojnim kontingentom u Afganistanu?

Hrvatska treba ostati predana zajedničkim savezničkim politikama i angažmanu u Afganistanu. Međutim, naš zajednički angažman treba nastaviti s postupnom transformacijom iz dominantno vojne u civilnu misiju koja će raditi na snaženju afganistanskih institucija.

Express: Kakva je budućnost EU, dominiraju li još uvijek sile ujedinjenja ili sile razjedinjenja?

Naša politička grupacija zalaže se za više Europe u područjima gdje je potrebno zajedničko djelovanje, a manje Europe u onima gdje svaka država članica, regionalne ili lokalne jedinice mogu učinkovito odgovoriti na potrebe građana. Vjerujemo u načelo supsidijarnosti prema kojemu nema potrebe pitanja rješavati na višim razinama odlučivanja ako ona mogu biti adekvatno adresirana bliže građanima. Ovo je presudni trenutak za vraćanje povjerenja europskih birača i podsjećanje na sve benefite koje je ujedinjena Europa donijela, prije svega najduže razdoblje mira, ekonomski prosperitet i visoku razinu zaštite ljudskih prava i sloboda. Smatram da su mainstream političke stranke kojima i HDZ pripada najodgovornije za zaustavljanje populističkog trenda renacionalizacije javnih politika, bez uvažavanja zajedničkih europskih interesa i izazova s kojima smo suočeni.

Express: Brexit je možda naznačio novi trend. Vjerujete li da može dovesti do domino efekta? Koliko bi na budućnost EU mogli utjecati izbori sljedeće godine u osovinskim državama EU - Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, možda i Italiji ako ne prođe skorašnji Renzijev ustavni referendum?

Nema nikakve dvojbe da je britanski referendum o izlasku iz Europske unije značajno doprinio promjeni dinamike političke situacije u Europskoj uniji, ali i u pojedinim državama članicama. Nadolazeći parlamentarni izbori u Njemačkoj i Nizozemskoj, predsjednički izbori u Francuskoj, kao i ustavni referendum u Italiji sasvim sigurno će imati utjecaj na budućnost europskog projekta. Politička zbivanja imaju i svoju ekonomsku dimenziju, a pri tome je posebno važan način na koji će se realizirati odluka birača Ujedinjene Kraljevine o izlasku iz EU. Vraćanje trgovinskih prepreka i uvođenje protekcionističkih mjera imalo bi negativne posljedice za europsko gospodarstvo, a samim time i na životni standard europskih građana.